Pratite nas

Vijesti

Đuro Gavrilović kralj paštete i čajne kobasice seli proizvodnju u BiH i Srbiju

Objavljeno

na

Ne propadamo. Proizvodimo i dalje, ali samo mesne prerađevine, trajne salame, paštete, šunke i hrenovke – poručio je Đuro

Gavrilović javnosti nakon spekulacija da su njegova mesna industrija i kćerinske tvrtke u ozbiljnim problemima. Povod je gašenje ili smanjenje kapaciteta većine Gavrilovićeva biznisa.

No iako on to opravdava racionalnim odlukama, utemeljenim na preciznim poslovnim analizama, te kako ni u Europi više ne postoje kompanije koje se bave i primarnom proizvodnjom, i preradom, i logistikom, činjenica je da ni u Petrinji više nema starog sjaja nekadašnjeg prehrambenog diva koji je samo nadaleko poznate ‘zimske’ proizvodio više od 850 tona.

Rasprodaja naslijeđa ili…

Štoviše, čak je i u rodnoj kući Đure Gavrilovića na Radićevu trgu u Petrinji zatvorena nekad prva, a danas posljednja mesnica u portfelju Gavrilovića. Povukao se i iz pazinskog Purisa, kojemu je bezuspješno pokušao udahnuti život. Puris je, tvrde u kompaniji, slomila kriza, pad potrošnje, konkurencija…

Potom je započela i rasprodaja prodavaonica Dinova-Dione. Čak 42 trgovine u Dalmaciji i središnjoj Hrvatskoj, s radnicima, lani su u rujnu preuzeli Ribola i Gavranović, a u sklopu nastavka restrukturiranja Dione, 13 prodavaonica i skladište na Rabu, sa stotinjak zaposlenika, u prosincu je preuzeo Konzum. Neslužbeni izvor tvrdi kako i preostali dućani Dione čekaju novog vlasnika, i to inozemnog. Navodno će u portfelju Gavrilović grupe ostati tek nekoliko njih u Zagrebu. Na policama dućana Dione danas se prodaje meso Vindije i Agrokora, dok su Petrinjci posebno ogorčeni što na neonskim reklamama triju lokalnih marketa na kojima je nekad pisalo Gavrilović, danas svijetle samo prva četiri slova GAVR, koja se podudaraju s imenom Gavrilovića, ali na njima piše Gavranović.

Kod stare tvornice više nema ni čuvara

Kod ostataka stare tvornice Gavrilović u središtu grada u Srnakovoj danas više nema ni čuvara. Tu je nekada bio i podrum kvalitetnog bijelog vina Petrus, od grožđa iz obiteljskog vinograda, obnovljenog uz bivšu vilu Gavrilović u okolici Petrinje. Međutim, trsje je lani ostalo je neobrano. Sve su skromnije i fešte u povodu dana tvrtke koje Gavrilović slavi na Martinje i pohode ga brojni gosti, političari i poslovni partneri. Za 323. obljetnicu prošlog studenog nije pozvan ni gradonačelnik.

– Gavrilović se snalazi, prilagođava stanju, ublažava krizu. Veliki trgovački lanci u Petrinji i Sisku preuzeli su njegove kupce pa tvornica više nema trgovačkog monopola – kaže petrinjski obrtnik u mirovini Ivan Orlovac. Sveobuhvatno restrukturiranje kompanije, kojoj više nisu potrebne mesnice, rasjekaonice i klaonice, razlog je i što je u lanjskoj godini u Gavriloviću bez posla ostalo oko stotinu radnika.

“Svim radnicima osigurane su stimulativne otpremnine”

– Svim radnicima osigurane su stimulativne otpremnine, što znači da im je ponuđeno i više nego što je zakonom određeno – objašnjavaju u Gavriloviću. No, bez Gavrilovića prakse neće biti ni za buduće mesare iz strukovne škole, a dio proizvodnje pod brendom Gavrilović danas je u Čitluku u BiH, gdje se ostvaruje promet od 5,5 milijuna eura. Da se nije prilagodio na vrijeme, određeni proizvodi nakon hrvatskog ulaska u EU na tom najvećem Gavrilovićevu izvoznom tržištu poskupjeli bi i 50%.

Gavrilovićev partner, mesna industrija GIPI sa 40-ak zaposlenika, ove će godine tamo proizvesti 900 tona mesnih prerađevina. Poznati trajni program – čuvena zimska i druge kobasice, poput čajne, graničarske ili srijemske, i ubuduće će se proizvoditi u pogonu u Petrinji.

Grad: Očekivali smo više

Naime, odgovaraju u tvrtki, zahtijevaju posebnu brigu i vještinu tehnologa. Plan je da se dio proizvodnje organizira i u Srbiji, ali će većina asortimana u zemlje Cefte, tržište od 27 milijuna ljudi koji dobro poznaju Gavrilovićev brend i proizvode, ići iz Čitluka.

Budući da je proizvodnja stoke Gavrilovića gotovo posve ugašena, sirovinu za preradu kupuju na europskom tržištu, točno po specifikaciji za svaki pojedini proizvod i isključivo iz certificiranih klaonica, tvrde u kompaniji. Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović (HNS) kaže kako s gledišta vlastite obiteljske 200-godišnje obrtničke tradicije razumije Gavrilovića.

– Nakon rata i povratka u Petrinju očekivali smo prijeratni Gavrilović i nadali se novom razvoju, ekološkoj proizvodnji u Banovini – kaže gradonačelnik, po kojemu su najveći gradski problemi Gavrilović i država na koje ne mogu utjecati. Grad Gavriloviću želi biti partner, no nisu se, tvrdi, mogli dogovoriti.
Tata je i dalje glavni

Iako je upravljanje grupacijom prije nekoliko godina preuzeo Đurin sin jedinac Georg, koji je deveta generacija Gavrilovića, sa suprugom Ivanom i četvero djece rijetko ga viđaju u Petrinji.

Upućeni tvrde kako je tata i dalje glavni, dok se on više bavi franšizom McDonald’sa, koju je preuzeo 2010. Đuro stariji, koji je i konzul Republike Austrije, i supruga mu Greta kroz Petrinju obično projure u terencu diplomatskih oznaka.

Otkako je “u mirovini”, sa suprugom dio godine provodi na imanju na Floridi, no i u 74. vozi motore, jedri i pilotira… Očito se nije umorio od mesnog biznisa, u kojemu, kako tvrdi, ne želi biti najveći, nego najbolji. Želi zadržati etabliranu poziciju u Hrvatskoj i regiji te rasti samo na onome što mu se najviše isplati, a to su mesne prerađevine.

“Još minimalno 320 godina bit ćemo lideri

– Još minimalno 320 godina bit ćemo lideri i trendseteri u mesnoj branši – odgovaraju iz kompanije. Izvoze u Sloveniju, Australiju, SAD, Njemačku, Makedoniju, Crnu Goru i Japan, a žele i na švedsko, austrijsko i mađarsko tržište.

Ne mora biti loša taktika Konzultant Drago Munjiza kaže kako je Gavrilovićevo okretanje dezinvestiranju non-core biznisa u vrijeme duboke krize u Hrvatskoj posve razumljiv potez.

– Gavrilović ima jaku konkurenciju poput Agrokora, Vindije, Atlantic grupe u segmentu proizvodnje, a u maloprodaji ponovno Agrokor, Interspar, Lidl i Kaufland, koji jačaju, a pojavili su se i novi igrači iz EU kao što je talijanska AIA… – tvrdi Munjiza.

Sagledavši sve izazove i rezultate, u tijeku je tako strategija dezinvestiranja svih dijelova Gavrilovićevih biznisa koji imaju prejaku konkurenciju ili ne daju zadovoljavajuće operativne rezultate. – Dugoročno to uopće ne mora biti loša taktika, ali sigurno slabi kompaniju na kratki rok jer se umanjuju prihod i tržišni udio – završava Munjiza.

večernji.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari