Pratite nas

Vijesti

Dužni smo pokušati ne mrziti nikoga

Objavljeno

na

Svaka mržnja je destruktivna i pogubna. Mržnja sve pred sobom razara, ponajprije onoga od koga je krenula. Po samoj definiciji mržnja je bolesno stanje neprijateljstva, osjećaj velike odbojnosti prema nekome i snažna emocija koja tjera na zlo.

Psihijatri kažu da je mržnja određena devijacija (poremećaj) u umu koji remeti psihičko stanje onoga koji mrzi, eskalira od nejasnog osjećaja do patološkog fenomena koji stvara unutarnji sukob u čovjeku i negativno se reflektira na njegovu bližu i daljnju okolinu. Iako, svi koji mrze uzrok tome nalaze i vide u vanjskim činiteljima, uglavnom objektima svoje mržnje, uzroci mržnje su uglavnom unutarnji sukob svakog pojedinca, uglavnom zbog predrasuda, straha, zavisti, netolerancije, diskriminacije, isključivosti, napuhanog ega, ljubomore, zavisti, neznanja, nekompetencije, negativne kompeticije, pomanjkanja ljubavi, manjkave razboritosti, nepoimanja različitosti, osuđivanja drugačijeg mišljenja… i planskog i strateškog „ispiranja mozga“. Velika je cijena takve mržnje, jer otuđuje i vodi u agresivnost svake vrste. „…mržnja je svojstvo ega koja želi uništiti izvor svoje nesreće…“ (S. Freud)

Stručnjaci dokazuju da je dubinski korijen svake mržnje u samoj psihi čovjeka koji mrzi, a ne u objektu njegove mržnje. Uzrok i izvor poimanja svake sreće i nesreće nije u vanjskome, već u unutarnjem.

„Mržnja s intelektualnog stajališta je vječita negacija, a promatrana s gledišta osjećanja mržnja je oblik atrofije koji ubija sve osim same sebe.“(Ovidije)

Podizanje-zastave22-550x300Da bi sve naše pobjede i porazi imali smisla i pokrenuli nas prema naprijed u svakom smislu i na svim razinama, trebali bi ponajprije iskorijeniti mržnju iz naših misli i srca, prema svakome, pa i eventualnim neprijateljima. Gajeći mržnju u sebi, prema bilo kome, najveći smo neprijatelji sami sebi.

Stvarana, razvijana, pokazivana i iskazivana mržnja nas zarobljava, otuđuje, osamljuje i postaje sredstvo pojedincima za njihove obračune s onima pokraj njih i iznad njih, za pokrivanje i pokrivanje osobnih ili grupnih nedjela, manipulacije poluobrazovanim i neukim pukom, igranje emocijama običnih ljudi, upravljanje marginalnim opskurnim skupinama, bježanje od istine, strah pred eventualnim sankcijama za dokazane zločine, krađe, pronevjere, nezakonito bogaćenje, kompenzaciju svojeg bolesnog ega, uspinjanje po ljestvici popularnosti, održavanje na određenoj funkciji, prikrivanje netransparentne prošlosti, zamagljivanje stvarnosti, podilaženje europskim i svjetskim moćnicima…

Dužni smo pokušati ne mrziti nikoga, ne širiti našu mržnju ukoliko u nama postoji i ne poslušati one koje je neprestano šire, čak i s oltara koristeći pojedina evanđelja i prispodobe na aktualnu, po njima lošu i neprihvatljivu društvenu i ekonomsku zbilju. Pokušajem razumijevanja za svakoga u njegovoj različitosti, stvaranjem osjećaja milosrđa za potrebite i na bilo koji način ugrožene, sami ćemo biti bolji i sretniji. To možemo, ako hoćemo. To nam nitko ne može zabraniti, niti narediti. Do toga bi trebali doći sami u razgovoru sa samim sobom.

Ankica Benček, Hrvatski fokus

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari