Pratite nas

Vijesti

Dužničko ropstvo

Objavljeno

na

Jedna od posljedica neprimjerenoga upravljanja Hrvatskom, a koje je na djelu posebno intenzivno posljednjih 15 godina, sve je opipljivija u sve težem osiromašenju sve većega broja ljudi u hrvatskom društvu.

To osiromašenje ima puno oblika ili lica, a zahvaća kako samu državu Hrvatsku tako i stalno sve veći broj njezinih stanovnika, te se može govoriti o sve očitijem dužničkom zarobljeništvu. Ta pojava toliko je ozbiljna i dalekosežna da bi se svaka državna ili društvena institucija, čak i svaka osoba, morala suočiti s tom očiglednom opasnošću i pokušati dati svoj doprinos da se nemilosrdno dužničko zarobljavanje što prije zaustavi ili će se još više produbiti i proširiti.

Nakon što je Europska središnja banka, kako su mediji prikazali, donijela u četvrtak 22. siječnja »odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura« (riječ je zapravo o tiskanju eura u golemim količinama, više od tisuću milijardi), ministar financija u hrvatskoj Vladi u javnoj reakciji doslovno je rekao: »To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU – da se možemo povoljnije zaduživati«, prenijeli su mediji toga 22. siječnja. Te ministrove riječi jasno i nedvojbeno poručuju da je zaduživanje ukalkulirano kao tobožnji stalni prihod proračuna, što znači da sadašnja politika, koja je na djelu već više od 15 godina, računa s trošenjem sredstava kojih nema, a koja će otplaćivati brojna pokoljenja hrvatskih građana. Kako su objavili pojedini mediji krajem 2014. godine svaki hrvatski građanin bio je dužan više od 63 tisuće kuna. Dug opće države u 2012. iznosio je 212,9 milijardi kuna ili 64,4 % BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7 % BDP-a, dok je 2014. procijenjen na više od 268 milijardi, što znači da je dug prešao 80 % BDP-a. Prema tim podatcima, sadašnja Vlada u samo tri godine povećala je javni dug za 70 milijardi kuna, odnosno dug je rastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje, a da bi Hrvatska bila sposobna plaćati kamate, potreban je rast BDP-a od 3 %. Opće je poznato da rasta BDP-a još uvijek nema, pa je očito da je – uz sadašnje nečinjenje – neminovno padanje hrvatske države u sve dublje dužničko ropstvo.

U sličnoj situaciji sve je više ljudi u Hrvatskoj. Prema podatcima udruge »Blokirani« na temelju Ovršnoga zakona, donesenoga u prosincu 2010. godine, u Hrvatskoj oko 320 tisuća građana ima blokirane sve račune kod svih banaka, što znači, jer treba pribrojiti i članove obitelji, da se radi o oko milijun blokiranih, tj. osoba koje su u tolikom minusu da su im blokirani svi računi te da im ono što eventualno dobiju na račun odmah većinom ide u naplatu dugovanja. Ukupni dug fizičkih osoba je »29,5 milijardi, što prijeti da preraste ukupni iznos duga hrvatske privrede i izazove financijski kolaps«. Od prosinca 2010. do 2014. godine godišnje je 65 tisuća ljudi padalo u blokadu, što znači oko 5500 osoba na mjesec. Osobito je alarmantan porast broja blokiranih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima širom Hrvatske, što će uroditi daljnjim uništavanjem i poljoprivredne proizvodnje i hrvatskih sela. U izrazito teškoj situaciji su svi oni koji su se zadužili kod tzv. »kamatara« na crnom tržištu novca. Nije lako ni onima koji su se zadužili kod bliskih osoba, prijatelja i znanaca, a ne uspijevaju vratiti ni golu glavnicu. U teškoj situaciji su također i svi oni koji povećavaju svotu u svom »dopuštenom minusu«, donekle skrivenom kreditu na kojem banke najviše zarađuju, a koji još nekako ipak spajaju kraj s krajem. U nezavidnoj situaciji je i oko 60 tisuća osoba koje su uzele kredit vezan klauzulom za švicarski franak. Omča dužničkoga ropstva već je oko vrata sve brojnijim osobama…

Da je u tom pogledu situacija u Hrvatskoj sve neizdržljivija, pokazuje ne samo podatak da je Hrvatska rangirana na visoko 31. mjesto na ljestvici najbjednijih zemalja, pa tako na toj ljestvici od nje bolje stoje čak Kazahstan, Pakistan, Gruzija, Nikaragva, Albanija i druge 72 države, već i činjenica da je Vlada konačno poduzela neke korake. Premda će biti makar nakratko lakše onima kojima će biti jednokratno otpisan dug i premda će oni koji su uzeli kredit vezan uz švicarski franak privremeno predahnuti (najvjerojatnije samo dok se na Ustavnom sudu ne ospori taj zakon), te mjere nisu stvarno rješenje jer ne uklanjaju uzroke, nego samo posljedicu. Prava pomoć moguća je samo stvarnim zaokretom u politici i upravljanju državom, te dizanjem hrvatskoga gospodarstva na vlastite noge, što Vlada i ne pokušava, a te mjere više su prilog kampanji za buduće parlamentarne izbore negoli za stvarno opće dobro.

Sve prošireniji fenomen dužničkoga ropstva, ili njegove prijetnje, osim što nameće pitanje događa li se to slučajno ili po scenariju, izazov je koji se tiče baš svake institucije i svake osobe u Hrvatskoj. Sve institucije trebale bi mnogo, mnogo odgovornije postupati sa svakom kunom iz državnoga proračuna i snažno uvećati efikasnost u svom djelovanju. Svi ljudi koji su boljestojeći dužni su u sadašnjoj situaciji više pomagati, osobito u svojoj životnoj okolini. Svi oni koji su već pod omčom ili blizu omče dužničkoga ropstva dužni su učiti iz te svoje situacije i pomoći drugima da ne ponove njihove pogrješke. A svi, baš svi, u Hrvatskoj trebali bi puno odgovornije i zauzetije djelovati, bilo poduzimajući vlastite poslovne inicijative bilo radeći na svom radnom mjestu. Zaokret u upravljanju zemljom, solidarnost, odgovoran rad i nemirenje sa sadašnjim stanjem – jedini su spas od dužničkoga ropstva.

Ivan Miklenić

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari