Pratite nas

BiH

Dužnosnici Unsko-sanske županije upozorili na eskalaciju migrantske krize

Objavljeno

na

Vlasti Bosne i Hercegovine hitno se moraju suočiti s ozbiljnošću migrantske krize i poduzeti mjere kako bi se ona kontrolirala jer je stanje na području Unsko-sanske županije, gdje je koncentriran najveći broj migranata, postalo neizdrživo, upozorio je u ponedjeljak predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić.

Sudjelujući na tematskoj sjednici Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH, Ružnić je kazao da trenutačno na području Unsko-sanske županije boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata, a smještaj je moguće osigurati samo za njih 3200 u prihvatnim centrima u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu.

Prošle godine kroz tu županiju prošlo je 19.200 migranata iz 46 zemalja, a zbog izvanrednog stanja postoji dvanaest nadzornih točaka na kojima policija mora neprestano dežurati kako bi kontrolirala priljev novih migranata i s tom zadaćom jedva izlazi na kraj.

Treba staviti pod puni nadzor istočne granice BiH

U nastojanju da smanje pritisak na granicu s Hrvatskom policija iz tog dijela BiH je, od početka 2019., s nadzornih točaka vratila 3300 migranata koji su tamo stigli autobusima i vlakovima.

Prema podacima sigurnosnih agencija u BiH, od početka ove godine u tu je zemlju ušlo oko 6000 ilegalnih migranata, što je dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2018.

Na području Unsko-sanske županije s migrantima rade tek dva inspektora Službe za poslove sa strancima, državne i entitetske vlasti do sada nisu preuzele nikakvu odgovornost a na kraju se ispostavilo kako država uopće nema strategiju upravljanja migrantskom krizom, kazao je Ružnić.

>>> MUP-a HNŽ-a: Migranti pokazuju sve veću agresivnost prema policiji

“Unsko-sanska županija traži da svi podjednako podnesemo teret ove krize”, istaknuo je Ružnić upozorivši kako rješenje ovog problema “nije na Korani nego na istočnim granicama BiH” koje moraju što prije biti stavljene pod puni nadzor.

Njegova je procjena kako će se cijela regija pa tako i BiH problemom ilegalnih migracija u sadašnjim razmjerama morati baviti barem još deset godina pa je stoga potrebno što prije poduzeti mjere kako bi se taj problem kontrolirao.

Higijensko-epidemiološka situacija “izvan kontrole”

Nermina Ćemalović, županijska ministrica zdravstva, upozorila je kako je sustav zdravstvene skrbi u Unsko-sanskoj županiji pod ogromnim pritiskom te da je higijensko-epidemiološka situacija” izvan kontrole”.

Tijekom 2018. godine zdravstvene su ustanove pružile pomoć migrantima u više od 30 tisuća slučajeva a  sve je to županijski proračun stajalo više od dva milijuna eura.

Kazala je kao je najviše migranata iz Afganistana, Irana, Pakistana, Egipta i Libije, a tek manji broj iz Sirije. Riječ je pretežito o mlađim muškarcima, a ministrica tvrdi kako je u u glavama većine njih “i dalje rat”.

Potvrdila je kako je među migrantima koji su smješteni u prihvatnim centrima u Bihaću bilo njih 90 kod kojih je potvrđena zaraza virusom HIV-a te kako definitivno postoje “tihe epidemije”, poput one TBC-a, koje se nitko ne usuđuje javno proglasiti.

“Zdravstvene su inspekcije u prihvatnim centrima utvrdile zastrašujuće stanje”, kazala je Ćemalović.

Upozorila je i kako je sigurnosno stanje u Bihaću postalo neizdrživo jer su učestale provale, napadi i krađe a lokalno se stanovništvo u strahu sve više povlači u svoje domove u strahu od nasilja kojemu su sve češće izloženi.

“Bihać je okupiran migrantima. Njih 80 posto su ilegalni migranti. Ovo je problem Federacije BiH i države. Migranti su danas u našim vrtovima, a sutra će biti u vašim”, poručila je ministrica zastupnicima u entitetskom parlamentu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je kako je njegovim sugrađanima danas “gore nego u ratu pod opsadom”, jer su sami i napušteni već godinu i pol.

“U ratu smo barem znali da smo ista država”, kazao je Fazlić kazavši kako ga iz državnih tijela vlasti već godinu i pol “prave budalama” i nude samo verbalnu potporu.

Kazao je kako u Bihaću gori fitilj i samo je pitanje kada će bomba eksplodirati.

Potužio se i na postupke policije Hrvatske koja, kako tvrdi, migrante vraća u BiH mimo graničnih prijelaza i mimo utvrđenog postupka ekstradicije.

“Vidio sam hrvatske specijalce kako ulaze na teritorij BiH ‘s dugim cijevima’. Ja sam to vidio i ja sam ih na to upozoravao”, ustvrdio je bihaćki gradonačelnik.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Hrvatska sigurnost na testu u Begovu Razdolju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obilježena 26. obljetnica likvidacije gvardijana i vikara u Fojnici koje su pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pozivom na praštanje i ostanak na rodnoj grudi u srijedu je u Fojnici u središnjoj Bosni obilježena 26. godišnjica likvidacije gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i vikara fra Leona Migića koje su 1993. pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH koje su bošnjačke civilne vlasti nakon presude suda vrlo brzo pomilovale za ovaj ratni zločin.

Današnji gvardijan Samostana u Fojnici fra Mirko Majdandžić rekao je u propovijedi na misi kako je potrebno praštati, smatrajući kako je pogrešno držati se riječi: “opraštamo, ali ne zaboravljamo”.

“To se ne smije događati, moramo opraštati radi nas samih, radi toga da bi nama bilo lakše i moramo učiniti pomake radi mira među svima nama u cijelom svijetu”, rekao je fra Mirko. On je dodao kako su se fra Nikica Miličević i fra Leon Migić žrtvovali zbog naše budućnosti.

Pozvao je na misi Hrvate katolike na vjernost domu i podneblju otkuda su potekli, te da im životi franjevačkih svećenika koji su ubijeni budu primjer.
“Trebamo voljeti ovaj prostor, živjeti na njemu i stvarati bolje životne uvjete. Nije mnogo potrebno, samo malo žrtve koju su mnogi prije nas dali prenoseći odgovornost u naše ruke“, rekao je fra Mirko.

Svetoj misi nazočio je i predsjednik federacije BiH Marinko Čavara.
Gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikicu Miličevića i vikara fra Leona Migića ubio je u jeku bošnjačko-hrvatskog sukoba 13. studenog 1993. pripadnik Armije BiH Miralem Čengić koji je kasnije osuđen na 15 godina zatvora, dok su njegovi pomagači Nedim Zerda, Samin Mušinbegović i Vahid Begić dobili po šest mjeseci zatvora.

No, sud pod nadzorom bošnjačkih vlasti u Sarajevu je taj zločin okarakterizirao kao obično ubojstvo.
Svjedok toga zločina dr. fra Vitomir Slugić izjavio je ranije da se zločin koji je bio očito osmišljen, na Sudu u Sarajevu pretvorio u nešto slično običnom ubojstvu u restoranu, dok predstavnici crkve smatraju kako se radilo o kaznenome djelu “ratnog zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava”.

Nekoliko mjeseci nakon pravomoćne presude za ovaj zločin 1995. tadašnji bošnjački predsjednik BiH Alija Izetbegović je ubojici dao čak tri pomilovanja, da bi nakon četvrtog pomilovanja od strane ondašnjeg predsjednika F BiH Ejupa Ganića, ubojica Miralem Čengić već bio na slobodi.

“Sve ovo ukazuje na opravdanu sumnju da je procesuiranje ubojice i ostalih sudionika bila samo dobro izrežirana predstava kako bi se zapravo javnosti skrenula pozornost s prave istine i kako bi se prikrili pravi zločinci, tj. oni koji su ovaj zločin planirali i naredili”, smatraju u Franjevačkom samostanu u Fojnici. U nekoliko navrata predstavnici crkve su tražili da se proces za ovaj zločin obnovi, no do toga za sada nije došlo. (Hina)

 

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na planini Jasikovica iznad Fojnice jučer je obilježena 26. obljetnica Bitke za Bašino Brdo, jednu od strateških kota obrane Lepeničke doline u proteklom Domovinskom ratu.

Uspomeni na poginule hrvatske branitelje, njih više od 30, koji su živote na oltar Domovine položili 12. studenog 1993. godine, uz suborce i članove Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Županije Središnja Bosna te krovnih Udruga HVO Herceg- Bosne, poklonilo se i izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH predvođeno Brankom Stanić, predsjednikom OO HDZ BiH Fojnice i ratnim zapovjednikom HVO-a u Fojnici, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Bitka za Bašino Brdo bila je jedna od najbrilijantnijih u Domovinskom ratu. „Nažalost o ovoj bitci malo se zna, jer mi Hrvati u BiH imamo najmanje medija. Zato je ovo prilika da kažemo kako hrvatski narod središnje Bosne može biti ponosan na Bitku za Bašino Brdo, a naša je trajna zadaća sjećati se naših poginulih i odavati im dužnu počast ali i učiti buduće našu djecu što je ova Bitka značila za Fojnicu i središnju Bosnu“, kazao je ovom prilikom Stanić.

„Snagom zajedništva koju su naši hrvatski branitelji pokazali u bitkama za Bašino Brdo, Meoršje, Zavrtaljku i mnoge druge, izborimo se za naš ostanak u Lepeničkoj dolini“, istaknuo je Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg – Bosne.

Nakon polaganja vijenaca pred Spomen križem na Bašinom Brdu, misu zadušnicu pred Spomen kapelicom spredvodio je fra Mirko Majdanžić, gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Fra Mirko se zahvalio okupljenima na dolasku i njegovanju uspomene na žrtvu poginulih hrvatskih branitelja naglasivši kako nema veće ljubavi od one kada položite život za prijatelja.

„Naši su hrvatski branitelji živote dali za naš opstanak i ostanak u Fojnici i cijelom ovom kraju. Nisu ginuli ni za Austriju, ni za Njemački ni za Australiju. Nemojmo to nikad zaboraviti, izdignimo se iz magle naših života u kojoj smo se našli jer nas svakodnevno zatrpavaju informacijama koje šire beznađe o nemogućnosti života i suživota na ovim prostorima.

Ne napuštajmo olako kilometre prostora jer za svaki metar četvorni ginuli su naši branitelji“, poručio je okupljenima na Bašinom Brdu fojnički gvardijan. Mnogi su mišljena da su u znak osvete samo dan nakon osvajanja Bašinog Brda na pragu Franjevačkog samostana u Fojnici ubijeni tadašnji gvardijan i vikar fra Nikica Miličević i fra Leon Migić.

Nalogodavci ovog kao i brojnih drugih zločina nad Hrvatima Fojnice, uljučujući i masovan progon hrvatskog stanovništva početkom srpnja 1993. iz tadašnje „sanitetske zone“ nikad nisu procesuirani te su i motivi zločina, uključujući i okrutno ubojstvo gvardijana i vikara ostali zamagljeni, baš poput pogleda s Bašinog Brda na Fojnicu danas, na 26. godišnju Bitke za ovu kotu na planini Jasikovica.

Fra Mirko Majdandžić – ‘Svjedok zla’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari