Pratite nas

BiH

Dužnosnici Unsko-sanske županije upozorili na eskalaciju migrantske krize

Objavljeno

na

Vlasti Bosne i Hercegovine hitno se moraju suočiti s ozbiljnošću migrantske krize i poduzeti mjere kako bi se ona kontrolirala jer je stanje na području Unsko-sanske županije, gdje je koncentriran najveći broj migranata, postalo neizdrživo, upozorio je u ponedjeljak predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić.

Sudjelujući na tematskoj sjednici Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH, Ružnić je kazao da trenutačno na području Unsko-sanske županije boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata, a smještaj je moguće osigurati samo za njih 3200 u prihvatnim centrima u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu.

Prošle godine kroz tu županiju prošlo je 19.200 migranata iz 46 zemalja, a zbog izvanrednog stanja postoji dvanaest nadzornih točaka na kojima policija mora neprestano dežurati kako bi kontrolirala priljev novih migranata i s tom zadaćom jedva izlazi na kraj.

Treba staviti pod puni nadzor istočne granice BiH

U nastojanju da smanje pritisak na granicu s Hrvatskom policija iz tog dijela BiH je, od početka 2019., s nadzornih točaka vratila 3300 migranata koji su tamo stigli autobusima i vlakovima.

Prema podacima sigurnosnih agencija u BiH, od početka ove godine u tu je zemlju ušlo oko 6000 ilegalnih migranata, što je dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2018.

Na području Unsko-sanske županije s migrantima rade tek dva inspektora Službe za poslove sa strancima, državne i entitetske vlasti do sada nisu preuzele nikakvu odgovornost a na kraju se ispostavilo kako država uopće nema strategiju upravljanja migrantskom krizom, kazao je Ružnić.

>>> MUP-a HNŽ-a: Migranti pokazuju sve veću agresivnost prema policiji

“Unsko-sanska županija traži da svi podjednako podnesemo teret ove krize”, istaknuo je Ružnić upozorivši kako rješenje ovog problema “nije na Korani nego na istočnim granicama BiH” koje moraju što prije biti stavljene pod puni nadzor.

Njegova je procjena kako će se cijela regija pa tako i BiH problemom ilegalnih migracija u sadašnjim razmjerama morati baviti barem još deset godina pa je stoga potrebno što prije poduzeti mjere kako bi se taj problem kontrolirao.

Higijensko-epidemiološka situacija “izvan kontrole”

Nermina Ćemalović, županijska ministrica zdravstva, upozorila je kako je sustav zdravstvene skrbi u Unsko-sanskoj županiji pod ogromnim pritiskom te da je higijensko-epidemiološka situacija” izvan kontrole”.

Tijekom 2018. godine zdravstvene su ustanove pružile pomoć migrantima u više od 30 tisuća slučajeva a  sve je to županijski proračun stajalo više od dva milijuna eura.

Kazala je kao je najviše migranata iz Afganistana, Irana, Pakistana, Egipta i Libije, a tek manji broj iz Sirije. Riječ je pretežito o mlađim muškarcima, a ministrica tvrdi kako je u u glavama većine njih “i dalje rat”.

Potvrdila je kako je među migrantima koji su smješteni u prihvatnim centrima u Bihaću bilo njih 90 kod kojih je potvrđena zaraza virusom HIV-a te kako definitivno postoje “tihe epidemije”, poput one TBC-a, koje se nitko ne usuđuje javno proglasiti.

“Zdravstvene su inspekcije u prihvatnim centrima utvrdile zastrašujuće stanje”, kazala je Ćemalović.

Upozorila je i kako je sigurnosno stanje u Bihaću postalo neizdrživo jer su učestale provale, napadi i krađe a lokalno se stanovništvo u strahu sve više povlači u svoje domove u strahu od nasilja kojemu su sve češće izloženi.

“Bihać je okupiran migrantima. Njih 80 posto su ilegalni migranti. Ovo je problem Federacije BiH i države. Migranti su danas u našim vrtovima, a sutra će biti u vašim”, poručila je ministrica zastupnicima u entitetskom parlamentu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je kako je njegovim sugrađanima danas “gore nego u ratu pod opsadom”, jer su sami i napušteni već godinu i pol.

“U ratu smo barem znali da smo ista država”, kazao je Fazlić kazavši kako ga iz državnih tijela vlasti već godinu i pol “prave budalama” i nude samo verbalnu potporu.

Kazao je kako u Bihaću gori fitilj i samo je pitanje kada će bomba eksplodirati.

Potužio se i na postupke policije Hrvatske koja, kako tvrdi, migrante vraća u BiH mimo graničnih prijelaza i mimo utvrđenog postupka ekstradicije.

“Vidio sam hrvatske specijalce kako ulaze na teritorij BiH ‘s dugim cijevima’. Ja sam to vidio i ja sam ih na to upozoravao”, ustvrdio je bihaćki gradonačelnik.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Hrvatska sigurnost na testu u Begovu Razdolju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Nije moguće da se u Salakovac smjeste pripadnici ISIL-a

Objavljeno

na

Objavio

Ne stišava se bura zbog nedavne najave ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac da će Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac kod Mostara najvjerojatnije biti korišten za prihvat obitelji boraca ISIL-a iz Sirije koje se vrate u BiH.

Nakon što su hrvatski zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije zatražili zaštitu stanovništva Hercegovine i reakciju pravosudnih institucija u BiH, ali i međunarodnih institucija povodom te najave, Dnevni avaz saznaje i da će hrvatski izaslanici u državnom Domu naroda izraziti protivljenje tome.

Bariša Čolak, izaslanik iz Kluba hrvatskog naroda, za Avaz kaže da nema informaciju da je ova tema stigla pred Dom naroda.

No, pojašnjava da, sve i ako bi netko ozbiljno razmišljao o smještaju povratnika sa sirijskih ratišta, bilo da su to borci ili njihove oitelji u Salakovcu, za takvo nešto nema mogućnosti.

– Zakon jasno kaže da u azilantske ili prihvatne centre mogu biti smješteni samo strani, a nikako bh. državljani. Prema tome, ako bi i došlo do nekog masovnijeg povratka bh. državljana sa sirijskog ratišta, oni prvo moraju proći procedure. Ako se utvrdi da su bili na stranim ratištima, zna se da podliježu odredbama Kaznenog zakona, koji odlazak na ratišta u svijetu ili pomaganje za odlazak tretira kao kazneno djelo – ističe Čolak.

Inače, do sada su svi oni koji su bili na sirijskom ratištu, a vratili su se u BiH, kazneno gonjeni i osuđeni na zatvorske kazne. Posljednji koji je vraćen iz Sirije je Ibro Ćufurović i također je u pritvoru.

Čolak ističe da se pri davanju izjava o osjetljivim temama poput ove mora voditi računa. Prije svega, ističe on, kako ne bi dolazilo do bespotrebnog uznemiravanja javnosti, jer, kako kaže, „u ovom slučaju je jasno da nema mogućnosti da državljani BiH budu smješteni u azilantski centar u svojoj zemlji“.

 

MUP HNŽ: Smještanje obitelji ISIL-ovaca u Mostar moglo bi izazvati katastrofalne posljedice

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uskoplje: Obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Starčević

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju, 21. srpnja u Uskoplju je obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Strarčević.

Obilježavanje obljetnice počelo je služenjem svete mise za sve poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Uskoplju, te opijelom i polaganjem vijenaca na središnjem spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u Uskoplju.

Vijence su položili koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Uskoplje, Prozor-Rama, Tomislavgrad, ŽSB, Udruga 5. Gardijske brigade Sokolovi, Udruga pukovnije Ante Bruno Bušić ŽSB, izaslanstvo OO HDZ-a BiH Uskoplje te Oružane snage BiH.

Nazočnima se prigodno obratio brigadir Zoran Duspara a čestitke povodom 26. obljetnice brigade dr. Ante Strarčević uputili su predsjednik FBiH Marinko Čavara i brigadir HVO-a Zrinko Tokić, ratni zapovjednik brigade dr. Ante Starčević.

Brigada dr. Ante Starčević je unatoč svim teškoćama branila i obranila Uskoplje i hrvatski narod u Uskoplju. U svojim bojnim djelovanjima poštovala je načela ratovanja, pokazala izuzetno visok moral i korektan odnos prema zarobljenim vojnicima Armije BiH i civilnom pučanstvu.

Kroz brigadu prošlo je 1834 vojnika, od toga je 129 poginulih i 406 lakše ili teže ranjenih. Nakon polaganja vijenaca dodijeljene su prigodne nagrade najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola iz Uskoplja.

Prigodno druženje za sve pripadnike postrojbi koje su djelovale u sklopu brigade dr. Ante Starčević i za sve nazočne upriličeno je u dvorištu Osnovne škole „Uskoplje“.

 

Obilježena obljetnica stradanja hrvatskih branitelja na Pomenu kod Doljana

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari