Pratite nas

Kultura

Dva desetljeća ‘Posavskog kola’ u Odžaku

Objavljeno

na

Nizom kulturno-zabavnih manifestacija i sportskim aktivnostima općina Odžak obilježava ove godine dva desetljeća tradicionalne manifestacije “Posavsko kolo”. Sadržaji su započeli sportskim susretima 21. srpnja, a prema programu “Posavsko kolo” potrajat će do 16. kolovoza 2019. godine.
U tome nizu odvijaju se promocije, izložbe, susreti, sajmovi, koncerti, sportski turniri.

U organizaciji HKD Napredak Podružnica Odžak, a u sklopu manifestacije “Posavsko kolo”, u srijedu 14. kolovoza bit će održan koncert hrvatske pjevačke zvijezde Miroslava Škore dok će tradicionalna smotra folklornih skupina iz BiH, Hrvatske, Vojvodine i Austrije na kojoj će sudjelovati više od 20 KUD-ova s oko tisuću folkloraša bit održana u četvrtak 15. kolovoza.

Odžački Napredak svake godine  okuplja Posavljake u tradcionalno Posavsko kolo

Napredak svake godine organizira   tri glavne  manifestacije. Posavsko kolo je na županijskoj razini najveća manifestacija. Tu su i Dani sjećanja u Posavskoj Mahali. Sad smo napravili i lijepi spomenik poginulima. Tamo su nam gotovo svi naši mrtvi. Organiziramo misu kod Burića štale. Između Božića i Nove godine organiziramo  Posavsko sijelo na kojem se pjevaju izvorne pjesme. Bude dosta grupa iz Hrvatske i BiH. Tada malo i zaradimo, tako da možemo srediti i organizirati i realizirati i  druge naše projekte. Kod nas je uvijek veselo i lijepo, kaže gospođa Marica Hrnkaš, predsjdnica Napretkove Podružnice u Odžaku

Piše: Anto PRANJKIĆ

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, koje na prostorima Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine djeluje  skoro 12 desetljeća, u svom djelovanju iznjedrilo je niz projekata, koji su kasnije donijeli vrlo velike društvene, kulturne i humanitarne, pa i gospodarske rezultate. Jedan od najplodnijih sgemenata Napretkova rada jeste stvaranje podružnica i uključivanje ljudi u kulturno-društveni rad na mikroplanu.  U sredinama u kojima žive i rade, tako da je Napredak postajao sastavni dio cjelokupne društvene  zajednice. Svojim dostignućima Napretkovci su kulturno izgrađivali svoje zajednice, ali istovremeno čuvali  tradiciju, kulturu, povijest a posebno identitet hrvatskoga čovjeka.

Podružnica HKD Napredak u Odžaku već 20 godina organizira manifestaciju Posavsko kolo. Prema riječima predsjednice Podružnice gospođe Marice Hrnkaš radi se o manifestaciji koja je ove godine na svoje događaje i sadržaje privukla preko 18 tisuća odžačkih  i posavskih Hrvata.

Marica Hrnkaš

Marica Hrnkaš

– To je jedna od niza manifestacija koje HKD Napredak  organizira u sklopu svojega djelovanja. Suorganizator  ove manifestacije je općina Odžak. Posavsko kolo traje od 4. do 16. kolovoza i sastoji se od niza sportskih, kulturnih, gospodarskih i gastronomskih događaja. Najveći akcent uvijek bacamo na  14. kolovoza kad se organizira Večer duhovne glazbe te 15. kad se organizira Međunarodna smotra folklora. Ove je godine na Večeri duhovne glazbe  bilo niz  izvođača iz Hrvatske a nastupio je i naš Župni zbor. Dan poslije, 15. kolovoza upriličili smo   Međunarodnu smotru folklora. Svake godine okupimo oko 20 kulturno- umjetničkih društava iz BiH i okruženja. Ove godine smo imali goste iz Beča, Vojvodine, Hrvatske, Italije… Nastupila su  ukupno 24 društva. Bilo je oko 800 izvođača, a gledatelja, slušatelja, posjetitelja, prema realnim procjenama, oko 18.000. Ove smo godine ranije dogovorili koncert s Miroslavom Škorom uoči Velike Gospe. Nekima nije bilo po volji. No, mi smo to dogovorili mnogo ranije  i sve je bilo fantastično. Ljudi su uživali. Bio je pravi štimung. Sva su događanja inače bila na razini. Organizirali smo   i Večer izvorne glazbe, a 13. kolovoza bila je i kulenijada u Hotelu Euro. Bilo je oko 300 posjetitelja. Bilo je 18 izlagača. 18 se njih natjecalo oko toga čiji će kulen biti najbolji. Tako da je to i jedna od ljepših večeri.  U osmom mjesecu to radimo zato što najviše naših ljudi bude u našem  kraju.  Naš kraj je poznat po dijaspori. Odžak je poznat po svojoj dijaspori koja je jaka bila i prije Domovinskoga rata. Svi dođu na taj događaj i svi se raduju našem Posavskom kolu. U 22.00 sata na dan Velike Gospe organizirali smo i  vatromet. O tome pričaju svi. Mi se potrudimo se da sve bude na razini. Ima mnogo posla, ali kad vidite veliku kolonu kulturno-umjetničkih društava kako u povorci idu prema crkvi, to je neopisivo veličanstven ugođaj za oko i ne može se ničim platiti, kaže nam gospođa Marica i ističe da nije lako u jednoj sredini kao što je Odžak kulturno djelovati, ali i ističe kako ljubav može sve, pa i u sredinama poput povratničkoga Odžaka, veselja je na svakom koraku.

– Nije lako, ali tu je jedna velika ljubav. Ja volim prije svega  družiti se. Volim pjesmu, igru, ples i okupila sam oko sebe par osoba koje vole to isto kao i ja. Mi se trudimo da to održimo. Svake srijede  imamo probe folklora i mnogo djece. Uvijek se uključuju nova djeca. Učimo ih našoj tradiciji, kulturi, pjesmi, plesu. Organiziramo razne događaje. Za Uskrs, na primjer,  s djecom bojimo jaja. Održavamo i  naše Božićne  običaje. Djecu učimo kako je nekad bilo. Bavimo se i humanitarnim radom. Ima kod nas puno osoba s posebnim potrebama. Ponekad odemo u Kuću nade. Malo ih uveseljavamo, igramo, zapjevamo. Kod nas su u tradiciji poseban trag ostavili  šargija i violina. Imamo četiri doma za stare i bolesne. Naši stari se nama raduju. Žene naprave kolače i obiđemo dom po dom. Kad je zatišje kad nema dijaspore  tada posebno. Pravimo ručne radove. Ima ljudi koji to vole. Pravimo nošnje. Uglavnom, rad u Napretku  je velika ljubav. Posao je veliki. Ja sam se malo i premorila. Tražim zamjenu na mjestu predsjednika Podružnice, ali ostajem tu. Najbolji posao koji sam radila nakon povratka iz izbjeglištva je što sam se vratila u Napredak i što sam u Napretku. To mi je druga kuća. Mi nemamo svoj prostor, ali koristimo prostorije Centra za kulturu i još jednu pomoćnu prostoriju. Tu su nam probe. Mi putujemo puno. Napišemo neke projekte, dobijemo malo novca pa radimo, govori predsjednica Napretkove Podružnice u Napretku i ističe vrlo dobru suradnju ovog društva s lokalnim vlastima.

– Ja se uvijek dobro slažem s lokalnom upravom. Evo, kod nas je u prošlom mandatu načelnik bio Musliman, ali meni ništa nije smetalo. Mi smo se slagali.  Kad god je nešto trebalo on je meni pomagao, a tako i ostali. I sad ovaj mladi, novi. Ja poštujem vlast i oni nama pomažu koliko mogu. Tako isto i županijske.  Napišemo  neke projektiće i Federecaciji …

Surađujemo dobro sa Središnjom upravom i Otvorenom kućom u Garevcu.  Dobro bi bilo aktivirati Otvorenu kuću u Garevcu. Najbolje bi bilo da tamo netko stalno boravi, kako bi ona bila  kuća koja će otvoriti vrata svim udrugama. Već je bilo  sličnih projekata. Također, bilo bi lijepo djecu s posebnim potrebama odvesti na dan tamo baš u one dane kad se beru jabuke ili peče rakija, kako bi osjetili i taj dio naše povjesne baštine i tradicije. Postoje kapaciteti, samo treba još ljudi.

Gospođa Hrnkaš kaže kako ju veseli činjenica da je u Odžaku svakim danom više mladih obitelji s malom djecom. Razlog tomu je, ističe, povratak mladih koji su završili fakultete i vratili se kući. Tu su osnovali obitelj, dobili posao i ostali.

– Nadam se da će Odžak još više oživiti, ali se svi trebamo aktivirati. Ima dosta onoga što se dade uraditi. Imamo mnogo zemljišta koje je neobrađeno. Pogotovo u selima. Plodna je zemlja i sve može roditi. Samo trebaju ljudi da je obrađuju. Treba samo malo poticaja da se mladima malo otvore oči. Ima budućnosti, ima života. Da sam malo mlađa još bih nešto pokrenula. Ja sam stvarno optimist i znam da je u Oodžaku i Posavini jako lijepo živjeti.

Predsjednica Napretkove Podružnice u Odžaku kaže da je sve bio poremetio taj nesretni rat, ali da se on polako zaboravlja i da ljudi polako vraćaju svoje svakodnevne živote. Žive normalno i jedni drugima pomažu. Neki su ogorčeni onim što je prije bilo, ali se stvari normaliziraju. A u tomu im mnogo pomaže HKD Napredak, koji svojim aktivnostima budi nadu da se može živjeti i raditi i u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

– Napredak svake godine organizira   tri glavne  manifestacije. Posavsko kolo je na županijskoj razini najveća manifestacija. Tu su i Dani sjećanja u Posavskoj Mahali. Sad smo napravili i lijepi spomenik poginulima. Tamo su nam gotovo svi naši mrtvi. Organiziramo Misu kod Burića štale. Između Božića i Nove godine organiziramo  Posavsko sijelo na kojem se pjevaju izvorne pjesme. Bude dosta grupa iz Hrvatske i BiH. Tada malo i zaradimo, tako da možemo srediti i organizirati i realizirati i  druge naše projekte. Kod nas je uvijek veselo i lijepo, kaže gospođa Hrnkaš, predsjednica odžačke Podružnice HKD Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Heroji četvrte brigade

Objavljeno

na

Objavio

Koliko je tužnih obljetnica,
koliko suza obrisano s lica?
Na današnji dan 1992 godine,
na oltar Domovine živote su položili
pripadnici Četvrte gardijske brigade ZNG:

Frank Zagorčić 14/08/1967 Imotski
Zoran Lendić 28/11/1969 Imotski
Petar Akrap 12/08/1967 Sinj
Stanko Vukojević 09/11/1968 Ljubuški

Pok.Frank i pok.Zoran bili su izvidnici,
a pok.Petar i pok.Stanko pripadnici
druge bojne Četvrte gardijske brigade.
Zahvaljujem gosp. Ivici Lozini koji je tog
tužnog i teškog dana,kao izvidnik bio sa
našim pokojnim herojima i koji me uputio
na ovu tužnu obljetnicu!

HEROJI
ČETVRTE BRIGADE

Ovog dana, devedeset druge,
na svijećama zapali se plamen,
pa nebo proplaka od tuge,
suzu pusti i imotski kamen!

Izgubio svoja dva je sina,
domovina najbolje mu uze,
darovao njoj ih od davnina,
a za uzvrat dobijao suze!

Branili su hrabro Imoćani
svaki korak naše domovine.
Krvavi to su bili dani,
majke nisu skidale crnine!

Frank i Zoran živote su dali
na kamenu hrvatskoga juga,
ali jedno oduvijek su znali:
Nikad na svom nemoj biti sluga!

Čuješ li me domovino moja,
u naručje živote su ti dali,
a uz njih još dva heroja,
tog su dana,crnoj zemlji pali.

Ratnici Četvrte brigade
na Liscu položiše živote.
Četri srca tog dana stade,
na kamenu hrvatske Golgote!

Dok Ljubuški Stanka oplakuje,
Herceg zemlja briše svoje suze,
iz Petrova Sinja plač se čuje,
u zagrljaj nebo nam ga uze!

Spominji ih moj hrvatski rode,
pa zaborav otet nam ih neće,
pali su zbog tvoje slobode,
a od te žrtve ne postoji veće!

POČIVALI U MIRU BOŽJEM

Velimir Velo Raspudić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Četiri pisca istupila iz PEN Centra BiH zbog pisma protiv ‘mise za Bleiburg’

Objavljeno

na

Objavio

Četiri člana PEN Centra u Bosni i Hercegovini: Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Željko Ivanković i Ivica Đikić  protestno su napustili tu organizaciju ili su podnijeli ostavke u njoj zbog pisma kojim su se drugi članovi usprotivili misi za Bleiburg u Sarajevu.

Povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom jedan broj članova PEN Centra u Bosni i Hercegovini objavio je ‘protestno pismo‘ protiv najavljene mise za Bleiburgu Sarajevu.

Zbog “načina na koji je artikulirano to pismo” Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenović istupili su iz PEN-a te se pismom obratili Upravi centra.

“Kako ne nalazim svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini u čijem sam osnivanju 31. listopada 1992. sudjelovao i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji, obavještavam vas da se ne smatram članom vaše udruge i zahtijevam da me s današnjim danom brišete sa vaših lista i spiskova”, naveo je Miljenko Jergović razloge svoje ostavke.

Brisanje iz članstva u PEN Centru u BiH zatražio je i Ivan Lovrenović ističući da je “piščevo da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njenim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine, u svim njenim stranama”.

“Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću ‘zastupanja’ neke od tih strana, kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine”, naveo je Lovrenović, prenosi Aljazeera.

Neopozive protestne ostavke

Svoje razloge protestne ostavke u PEN Centru BiH pojasnio je i Ivica Đikić.

“Nisam ni na koji način bio obaviješten o nastanku i objavi tog teksta. Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao što je tema koju znamo pod skupnim imenom ‘Bleiburg’, pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parolaški ostrašćeno”, pojasnio je Đikić.

Željko Ivanković podnio je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Skupštine PEN Centra u BiH.

“Žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće išta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na što sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a. No, to bi bila stvar autorā i potpisnikā da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i – diskvalifikacijska”, naveo je Ivanković.

Tim povodom Asmir Kujović, predsjednika Upravnog odbora PEN Centra BiH, i Zlatko Dizdarević, člana Upravnog odbora PEN Centra BiH, nisu željeli komentirati podnesene ostavke kolegam, piše Aljazeera.

Odanost antifašističkim vrijednostima

Protestnim pismom koje je objavljeno 9. svibnja, povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom, članovi i članice PEN Centra BiH istakli su da potvrđuju svoju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog PEN-a.

Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže“, naveli su u protestnom pismu.

Potpisnici protestnog pisma su: Adisa Bašić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka, Amira Sadiković, Andrea Lešić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujabašić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna Šamić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmetašević, Predrag Finci, Sanja Šoštarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, Šejla Šehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari