Pratite nas

Iz Svijeta

Dvije sestre izvršile su samoubojstvo i radije odabrale smrt nego povratak u Saudijsku Arabiju

Objavljeno

na

Dvije sestre Saudijke, 16-godišnja Tala i 23-godišnja Rotana Farea, bile su nerazdvojne i živjele zajedno pa su čak i u smrt odlučile otići zajedno jer nisu se htjele vratiti u svoju domicilnu zemlju Saudijsku Arabiju, gdje bi ih zasigurno čekalo bičevanje i zatvorska kazna. Naime, nakon što su dobile obavijest da se moraju vratiti u Saudijsku Arabiju, dvije sestre izvršile su samoubojstvo i radije odabrale smrt nego povratak u tu zemlju.

Poziv iz veleposlanstva

Bolnički je patolog utvrdio da su saudijske sestre bile žive kada su ušle u vodu, međutim nije mogao reći pod kojim su točno okolnostima preminule. Njihova tijela 24. listopada uočio je prolaznik kod parka Riverside na Upper West Sideu na Manhattanu, na stjenovitoj obali rijeke Hudson. U trenutku kada su pronađene, sestre su bile vezane jedna za drugu ljepljivom trakom oko struka i gležnja, a licem su bile okrenute jedna prema drugoj, dok na njihovim tijelima nije bilo vidljivih ozljeda. Detektiv Dermot Shea kazao je da je istraga pokazala da su mlade djevojke “bile spremne nauditi sebi i počiniti samoubojstvo radije nego se vratiti u Saudijsku Arabiju”, piše Hassan Haidar Diab/

Tvrdeći kako nije bilo kaznenog djela, istražitelji se pozivaju na svjedočanstva očevidaca, videosnimke te kreditnu karticu starije sestre kojom je plaćana hrana, hotelski smještaj i prijevoz. Djevojke su potrošile enormnu količinu novca na boravak u najluksuznijim newyorškim hotelima, a u konačnici su dosegnule limit kreditne kartice.

Očevici su kazali istražiteljima da su 24. listopada oko sedam ujutro po tamošnjem vremenu vidjeli dvije žene kako kleče pokraj rijeke Hudson, pritom se glasno moleći na arapskom jeziku, te nitko nije naslutio namjere djevojaka s obzirom na to da to nije bilo prvi put da netko na takav način moli uz rijeku. Sestre su bile saudijske državljanke koje su se prije nekoliko godina zbog školovanja doselile u Fairfax u Virginiji nedaleko od Washingtona. Prema nekim navodima, u Washingtonu im je već studirao brat, dok neki pak navode da su u SAD došle u pratnji majke.

Roditelji sestara Wafa’a i Abdulsalam te njihova dva brata od 11 i 18 godina žive u Fairfaxu. Abdulsalam je navodno često poslom putovao u Saudijsku Arabiju. Obitelj Farea u kolovozu je prijavila nestanak 16-godišnje Tale iz Virginije, međutim potraga je ubrzo obustavljena jer se doznalo da je otišla u posjet sestri u New York.

Wafa’a, majka sestara, otkrila je policiji da je dan prije nego što su sestre pronađene u parku Riverside primila poziv iz veleposlanstva Saudijske Arabije. Rečeno joj je da su djevojke zatražile politički azil u Sjedinjenim Američkim Državama te da su time potencijalno ugrozile boravak cijele obitelji u SAD-u. Navodno su joj i zaprijetili da će cijela obitelj morati napustiti državu zbog toga što su Rotana i Tala zatražile azil. Sestre su se i prošle godine u prosincu odvojile od obitelji, kada su od kuće pobjegle u prihvatilište u Fairfaxu. Obitelji ih je prijavila kao nestale, a kada su pronađene, molile su policijske službenike koji su ih pronašli da njihovim roditeljima ne kažu gdje su ih pronašli. Obitelj je Talu i Rotanu posljednji put vidjela u Virginiji 30. studenog prošle godine.

Nakon napuštanja doma, boravile su u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, a prema svemu sudeći 1. rujna ove godine stigle su u New York, prije čega su odsjele u nekoliko luksuznih hotela, rekao je Shea.
 Sestre su još ranije izjavljivale da su žrtve fizičkog zlostavljanja jer su odbijale živjeti tradicionalnim konzervativnim saudijskim životom djevojke koja ne smije izlaziti ni družiti se s muškarcima. Djevojke su željele živjeti američkim načinom života, izlaziti u noćni život, školovati se i samostalno živjeti, što se nimalo nije sviđalo njihovoj obitelj te je dovelo do čestih svađa i zlostavljanja. Obitelj je Talu i Rotanu pod svaku cijenu željela vratiti u Saudijsku Arabiju da se udaju i ne skrenu s puta tradicionalnog saudijskog življenja.

Zaštitnička majka

Arapski mediji pišu da su roditelji na sestre Talu i Rotanu preko saudijskog veleposlanstva u Washingtonu pokušali vršiti pritisak da se vrate u SA. Saudijski veleposlanik im je prijetio da će, ako se ne vrate, biti drastično kažnjene te kako neće više nikada dobiti saudijske dokumente. Tali je nedavno dodijeljena stipendija za jednu od najboljih privatnih škola u Saudijskoj Arabiji, međutim Farea nije htjela otići iz SAD-a. Rotana se upisala na Sveučilište George Mason po dolasku u SAD, ali napustila ga je u proljeće.

“Tala je neko vrijeme bila ljuta kada je njezina sestra otišla u New York nastaviti studij. Kada je otišla od kuće, nastali su problemi i majka ju je morala prijaviti kao nestalu. Njihova je majka izrazito zaštitnički orijentirana prema djevojkama”, tvrde izvori bliski obitelji naglašavajući kako su djevojke za komunikaciju s rodbinom uglavnom koristile Snapchat te da su bile dosta povučene, mirne i pristojne. Šef detektiva newyorške policije Dermot Shea kaže da policija, unatoč uvjerenju da se radi o samoubojstvu, još uvijek istražuje sve tragove.

Hassan Haidar Diab/

Asia Bibi – Jeziva priča o blasfemiji, kršćanki i islamistima koji ju žele mrtvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranska Revolucionarna garda: Ako napadnete Iran, svijet će se pretvoriti u pakao

Objavljeno

na

Objavio

“Brod za brod, dron za dron, za sada, ali ako dođe do bilo kakvog napada na Iran, svijet će se pretvoriti u pakao”, zaprijetila je jučer iranska Revolucionarna garda nakon što je američko središnje zapovjedništvo otkrilo da se SAD priprema za vojnu operaciju “Guardian” da bi osigurao pomorske rute u Zaljevu i na Bliskom istoku općenito.

Situacija u Zaljevu bliža je ratu nego diplomatskom rješenju. Eskalacija je uslijedila nakon što je iranska Revolucionarna garda u petak zaplijenila britanski tanker Stena Impero zbog, kako tvrdi, nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona. Sva 23 člana posade tankera ostat će na brodu do kraja istrage.

Operacija “Guardian”

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt rekao je da bi zadnji incident u Hormuškom tjesnacu mogao biti znak da je Iran krenuo “opasnim putem”.

“Akcija u Zaljevu upućuje na zabrinjavajuće znakove po kojima Iran možda bira opasan put ilegalnog i destabilizirajućeg ponašanja nakon što je Gibraltar legalno zadržao naftu za Siriju”, upozorio je Hunt.

I Njemačka i Francuska zatražile su od Irana da “odmah oslobodi” britanski brod i posadu, ocijenivši iransku intervenciju “neopravdanom”.

Napetosti između Irana i Velike Britanije izbile su nakon što je britanski Gibraltar zaplijenio iranski naftni tanker Grace 1 zbog navodnog kršenja sankcija nametnutih Siriji.

Pripreme za operaciju “Guardian” počele su u Zaljevu pod izlikom akcija iranske Revolucionarne garde. Američki vršitelj dužnosti ministra obrane Richard Spencer naredio je premještanje dodatne američke vojne postrojbe, 500 vojnika, bombardere i protuzračnu obranu u Saudijsku Arabiju da “zaštiti interese SAD-a” na Bliskom istoku.

Sporno rušenje drona

SAD naglašava da svrha operacije nije nikakav rat, nego “promicanje stabilnosti u moru, osiguravanje sigurnog prolaza i smanjenje napetosti u međunarodnim vodama diljem Zaljeva, Hormuškog tjesnaca, tjesnaca Bab al-Mandab i Omanskog zaljeva”.

U sklopu operacije “Guardian” SAD je poslao svoj nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodni zračni prostoru iznad Hormuškog tjesnaca.

“Imamo izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru koji prati stanje u Hormuškom tjesnacu”, rekao je potpukovnik Earl Brown, glasnogovornik američkog središnjeg zapovjedništva, dodajući da su u stalnom kontaktu s američkim brodovima koji plove tim područjem kako bi ih osigurali.

S druge strane, Iran smatra da je slanje dodatnih američkih snaga u Zaljev priprema za moguću vojnu agresiju protiv Irana na koju će Teheran žestoko odgovoriti.

Odmjeravanje snaga SAD-a i Irana moglo bi biti kobno jer Bliski istok ne da leži na bačvi baruta, nego je na pravoj atomskoj bombi koju bi mogla zapaliti i najmanja iskra.

Iranska vojska i Revolucionarna garda stavljene su u potpunu pripravnost jer, kako tvrde u njihovu zapovjedništvu, ne žele ništa prepustiti slučaju.

U međuvremenu, Iran je objavio snimku koja demantira američkog predsjednika Trumpa koji je u petak kazao da je američki ratni brod srušio iranski dron.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari