Pratite nas

Dvoentitetska BiH kao neregistrirana “golf dvica” na autocesti za Europu

Objavljeno

na

Vrapci na krovovima i krovnim institucijama vide što se iza brda prosvjeda valja.

[dropcap]D[/dropcap]io građana FBiH, koji su prosvjedovali, preselio se s ulica na plenume. Traže se razne stavke i ostavke. Na plenumima upozoravaju javnost kako je stvar više nego ozbiljna i da nema šale. Kao što je bilo u kultnoj crnogorskoj televizijskoj seriji „Đekna“. Radosav pita Joksima gdje ide, a Joksim mu odgovara da ide na plenum. Radosava zanima što će Joksim govoriti na tom plenumu, a Joksim mu pojašnjava:

Čut će se, čut će se, bit će i onih kojima će se štucati!

Radosav odmah počne štucati, računajući da bi i on mogao biti prozvan na tom plenumu. Nekima se štuca na zahtjeve s plenuma, ali nekima puca prsluk. Ozbiljni analitičari tvrde da prosvjedi i plenumi koji su u svojoj biti na centralističkoj i unitarističkoj liniji razdvajanja idu na mlin velikim separatističkim težnjama u manjem entitetu.

Ponetko bi se znao ujesti za jezik i reći kako su spontani skupovi jako dobro organizirani. Iako nisu osobito masoni. Analitičari se slažu oko toga da su aktualni prosvjedi počeli spontano i s razlogom, a onda su se umiješali oni koji su socijalnim sastojcima dodali političke mirodije i tako zakuhali političku kašu u bosanskom loncu. Jedan dio građana doista je htio dati svoj doprinos uvođenju reda, a onda je zbog nereda na ulicama za tjedan dana 25.000 građana napustilo BiH!

BiH je podijeljeno, heterogeno društvo, pa različito, heterogeno i reagira. Ne postoji građanski identitet, a ne može ni postojati jer nisu riješena nacionalna pitanja. Oni koji su Hrvatima birali političke predstavnike traže od Hrvata da im se zauzvrat pridruže u prosvjednima, a RS svijet je za sebe. Bakir Izetbegović tvrdi da je u pitanju bio pokušaj državnog udara, a nitko ne kaže gdje je epicentar, nitko ne kliče tko je bh. Kličko. Vrapci na bh. krovovima i krovnim institucijama vide što se iza brda prosvjeda valja. Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara u svojoj analizi naglašava da su u današnjoj BiH najveće prijetnje uspostavi harmonične, demokratske i istinske pluralne političke zajednice na njezinom teritoriju bošnjački hegemonistički i asimilacijski centralizam, sličan nekadašnjem srpskom u Jugoslaviji, kao i srpski separatizam, sličan nekadašnjem hrvatskom u Jugoslaviji.

Te se dvije tendencije uzajamno dopunjuju i pojačavaju. U toj analizi stoji da Hrvati u BiH, kao Slovenci u nekadašnjoj Jugoslaviji, predstavljaju najposvećenije zastupnike očuvanja i osnaženja državne cjelovitosti. Vrapci na bh. krovovima, koji nemaju nacionalni identitet, mogli bi biti malo glasniji da ove nepobitne činjenice dođu do ušiju raznih emisara koji svako malo dolaze u BiH kako bi joj izmjerili političku temperaturu i dali joj kakav lijek za smanjenje temperature, ublažavanje bolova i smirenje. Štefan Fuele ponovno je razgovarao s liderima najvažnijih bh. stranaka, ali sve je manje-više ostalo po starom. Pa se čeka dolazak Catherine Ashton, a Vesna Pusić nudi svoj prijedlog približavanja BiH Europskoj uniji. Mogu li europske dame pomoći svjetskoj gospodi? A valjda se ponešto pitaju RH i Srbija, potpisnice Daytonskog sporazuma. Oporbena Hrvatska glasno i jasno nema ništa protiv trećeg entiteta. Prema istraživanjima njemačke Fondacije Fridrich Ebert Stifung za sedam-osam godina mogao bi se održati “Daytona 2“ na kojem bi moglo doći i do podjele BiH na tri dijela. Ovakva BiH ne može ući u europski kalendar pa sve sliči na razgovor (ne)ugodni između Muje i Fate.

– Znaš li ti, Mujo, što je 14. veljače? – upita Fata.

– 8. mart – bubnu Mujo.

Daytonska BiH s dva entiteta na autocesti za Europu sliči na neregistriranog “golfa dvicu”. Pa razgovori s dužnosnicima EU-a podsjećaju na nezgodnu zgodu između sina imućnog Hercegovca i zgodne djevojke.

– Je li tvoj bivši momak imao „golfa dvička“? – upita je mladić.

– Je, je, a kako znaš? – čudi se ljepojka.

– Vidim kako lupaš vratima moga BMW-a – pojasni joj mladi Ero s ovoga svijeta.

BiH se nada da mora postati europska mlada. No, stalno se ponaša kao dokona udavača iz vica, koja je „otpepala“ naočitog udvarača riječima:

– Jako mi se dopadaš u svakom pogledu, ali meni treba netko tko će se izgalamiti na mene: Mrš i ulazi u “Audi”!

Frano Vukoja/VL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari