Pratite nas

Pregled

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi prijavljena za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Vukovaru 1995.

Objavljeno

na

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi kazneno su prijavljeni za ratni zločin zbog sumnje da su na području Vukovara 1995. mučili i tukli hrvatske civile i ratne zarobljenike, no obojica nisu dostupni hrvatskim tijelima progona.

MUP je u četvrtak priopćio da su osječko-baranjski policajci iz Odjela za ratne zločine, u suradnji s osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, dovršili višegodišnje kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjim srbijanskim i 55-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Osumnjičeni su da su, postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te onih o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Tako se 75-godišnjak tereti da je krajem 1995., kao pripadnik Obavještajnog odsjeka u sastavu 11. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine, u podrumu privatne kuće u Vukovaru oko četiri mjeseca držao zatočenog tada 41-godišnjeg zarobljenika, pripadnika 5. gardijske brigade Hrvatske.

Ratnog zarobljenika u podrumu mučili elektrošokovima, izgladnjivali, uskraćivali mu vodu

Tamo ga je, zajedno sa skupinom nepoznatih pripadnika srbijanskih paravojnih formacija, psihički i fizički zlostavljao tako što su ga šakama i nogama te palicama udarali po cijelom tijelu, mučili elektrošokovima, izgladnjivali i uskraćivali mu vodu. Takvo zlostavljanje se ponavljalo svakodnevno u trajanju od oko četiri mjeseca, kada je upućen na razmjenu zarobljenika 22. ožujka 1996. godine, kažu u MUP-u.

Njega i 55-godišnjaka, koji je zapovijedao spomenutom paravojnom postrojbom u sastavu tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, tereti se da su zatočili i grubo fizički zlostavljali trojicu civila.

Riječ je o zaposlenicima komunalnog poduzeća UNIKOM iz Osijeka koje su pripadnici paravojnih formacija podređenih spomenutom 55-godišnjaku 24. lipnja 1995. protupravno lišili slobode te ih prevezli u vojarnu u naselju Sajmište u Vukovaru.

Jedan od otetih civila i danas se vodi kao nestala osoba, sumnja se da je ubijen 

Nakon toga su ih odveli u kuću u Vukovaru gdje su ih dvojica osumnjičenika grubo fizički zlostavljali. Potom su dvojicu od njih prevezli u prostorije 35. slavonske brigade tzv. Vojske Republike Srpske Krajine u Dalju, a nakon toga i u zatvor u Belom Manastiru gdje su bili do razmjene, 24. kolovoza 1995.

Treći civil, tada 54-godišnjak tom prilikom nije prevezen te se i danas vodi kao nestala osoba, a sumnja se da je ubijen uslijed grubog fizičkog zlostavljanja. Njegovo tijelo niti posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni.

Protiv dvojice osumnjičenih, koji nisu dostupni hrvatskim tijelima progona, podnijeta je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

(Hina)

 

Bujica: VJEROVALI ILI NE; Lik iz HRT-ove ankete o ćirilici u Vukovaru je poručnik okupatorske vojske! (VIDEO)

 

 

 

Penava: I dalje stojim iza tvrdnje da je Vukovar ‘epicentar puzajuće velikosrpske agresije’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Suradnja između SAD-a i Europe u pogledu sigurnosti je neraskidiva i nerazdvojiva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska smatra da su NATO i Europska unija glavni partneri u očuvanju mira i da je veza između Sjedinjenih Država i Europe neraskidiva i nerazdvojiva, izjavio je u srijedu u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Suradnja između SAD-a i Europe u pogledu sigurnosti je neraskidiva i nerazdvojiva”, izjavio je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Sjevernoatlanskog saveza na kojem su čelnici država članica obilježili 70. obljetnicu osnutka NATO-a, koji je osnovan upravo u Londonu 1949. godine.

“Tu su poruku danas jasno kazali praktički svi šefovi država ili vlada i istaknuli da razvijanje strateške autonomije na razini EU-a, a to znači jačanje obrambene politike EU-a, istodobno može i treba biti komplementarno s jačanjem europskog stupa NATO-a. To nisu procesi koji su međusobno odvojeni i izolirani, nego obrnuto”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da Hrvatska među članicama NATO-a ima jedinstveno iskustvo, od toga da je kao nečlanica NATO-a bila žrtva agresije režima Slobodana Miloševića 90-tih godina, zatim kao zemlja koja je od prije deset godina članica i koja pridonosi sigurnosti u drugim kriznim žarištima u svijetu do zemlje koja će od 1. siječnja predsjedavati Vijećem EU-a i koja naglašava da su NATO i EU partneri u projiciranju mira i stabilnosti, ne samo u transatlantskom području nego i u drugim kriznim žarištima diljem svijeta.

“Kada drugi kolege čuju te informacije o agresiji i žrtvama koje je Hrvatska pretrpjela, onda i oni mogu osvijestiti i dobiti realnu dimenziju NATO-a, što znači Savez za sigurnost, što znači njegov članak 5 i to pogotovo one zemlje koje od 1945. godine ni teoretski nisu bile u opasnosti da im se nešto takvoga dogodi”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković je na marginama sastanka na vrhu imao bilateralne sastanke s premijerima Crne Gore i Sjeverne Makedonije Duškom Markovićem i Zoranom Zaevim, a utorak navečer tijekom prijema u Buckinghamskoj palači i u sjedištu britanske vlade u Downing streetu, neformalno je razgovarao sa svim čelnicima.

“Razgovarao samo doslovno sa svima o onome što je relevatno za bilateralne odnose i za NATO”, rekao je Plenković.
Među ostalim, spomenuo je razgovor s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, a tema je bila mogućnost da Hrvatska kao predsjedatljica Vijeća EU-a pripremi pregovarački okvir za buduće odnose između Velike Britanije i EU-a, ako novi britanski parlament, koji će biti izabran 12. prosinca ratificira sporazum o izlasku iz Unije.

Rekao je da je s francuskim predsjednikom Macronom razgovarao o tome kako izići iz situacije kad je Pariz u listopadu blokirao otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. “Mislim da to ide u dobrom smjeru. Nama je u interesu da samit u svibnju u Zagrebu bude uspješan, da se pronađe modalitet kako doći do konsenzusa koji će omogućiti otvaranje pregovora s te dvije zemlje”, rekao je Plenković.

S kancelarkom Angelom Merkel rekao je da je dogovarao posjet Berlinu početkom siječnja sljedeće godine.
Čelnici NATO-a odobrili su plan za poboljšanje obrane za baltikče zemlje i Poljsku. To je pitanje prije samita visilo u zraku jer je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan tražio solidarnost za svoje jednostrane akcije protiv Kurda u Siriji kao preduvjet za potporu tom planu.

“Za nas je važno pitanje sprječavanja nezakononitih migracija preko istočnomediteranske rute. Za nas je to strateško pitanje i stoga u razgovorima koji se vode s Turskom i mi ćemo kao buduća predsjedatljica voditi računa da se nastavi aranžman koji je postignut između Turske i EU-a”, rekao je Plenković, govoreći o dogovoru po kojem Turska od EU-a dobiva znatnu financijsku pomoć za prihvat sirijskih izbjeglica.

Plenković je komentirao i najavu da bi za oko godinu dana Sjedinjene Države mogle ukinuti vize za hrvatske građane.
Prema američkom zakonu, postotak odbijenih zahtjeva za izdavanje vize ne smije prelaziti tri posto. Tek kada padne ispod toga razgovara se o ukidanju viza.

“Kontinuirano radimo da se postotak odbijenih zahtjeva spusti ispod tri posto. Postoji vrlo jasan plan SAD-a i Hrvatske da u sljedećih oko 11 mjeseci napravimo maksimalne napore kako bismo krajem 2020. došli u poziciju da SAD ukine vize”, rekao je Plenković.
(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Zahtjev za opozivom ministrice očekivan je pokušaj destabilizacije vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u srijedu u Londonu najavu SDP-a da pokreće inicijativu za opoziv ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, kazavši kako je to uobičajeni pokušaj oporbe da destabilizira Vladu.

“To je uobičajeno i očekivano. Oporba nastoji, po ne znam koji put destabilizirati vladu. Ono što ćemo mi napraviti jest da ćemo razgovarati s našim partnerima iz HNS-a”, rekao je Plenković, dodajući da je njegova Vlada znatno povećala plaće u prosvjeti za razliku od SDP-ove koja ih je smanjivala.

Na primjedbu novinara da nije odgovorio na pitanje hoće li braniti ministricu Divjak, Plenković je rekao da se “u ovom trenutku ne zna ima li dovoljno potpisa za pokretanje inicijative za opoziv”. (Hina)

 

Plenković: Suradnja između SAD-a i Europe u pogledu sigurnosti je neraskidiva i nerazdvojiva

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari