Pratite nas

Vijesti

Džaba krečili: Građani okončali prosvjed bez ispunjenog cilja!

Objavljeno

na

Protesti ‘građanki i građana’ BiH ispred zgrade Parlamenta BiH su završeni, a promet u oba pravca funkcionira normalno. Nisu postigli svoj cilj, ali su poručili su da od njega neće odustati.

Grupa demonstranata se nakon završetka protesta ispred Parlamenta BiH uputila prema zgradi Ustavnog suda BiH, a dva paraglajdera su preletjela iznad Trga Bosne i Hercegovine noseći transparanet na kojem je pisalo JMBG.

Podsjetimo, protesti su počeli u 10.00 sati i tada je prvo blokirana ulica Vrbanja, a potom su građani izašli na cestu i blokirali glavne saobraćajnice u oba pravca – prema Baščaršiji i Ilidži.

Demonstranti iz Sarajeva, Tuzle, Zagreba, Srebrenika, Lukavca, Gradačca, Mostara, Konjica, Zenice su uz pjesmu, parole na transparentima, društvene igre i druženje tražili od vlasti da riješe problem jednistvenog matičnog broja.

Organizatori su pozvali građane na građanski neposluh tako što narednih mjesec dana neće plaćati račune i neće trošiti novac u trgovinama.

Na ovaj način, kako kažu, pokazuju svoj revolt zbog nerada vlasti na rješavanju ključnih problema.

“Znam da postoji masa ljudi koji su krenuli s posla kućama i upali u gužvu, možda ih je to naljutilo, ali ljudi moji, hajmo biti ljuti na političare koji ne rade ništa, hajmo biti solidarni i zajedno u borbi protiv njih, a ne se opet dijeliti. Hajmo danas biti solidarni, ne plaćati, ne puniti budžet, biti jedinstveni u našim zahtjevima da djeca imaju normalne i sretnije živote kad ih barem mi nemamo”, rekla je jedna od demonstrantica Una Mesić.

Ni danas se niko od političara nije obratio demonstrantima. To je dokaz, kako kažu, da njih ova država ne zanima i upravo zato im danas građani daju otkaz.

“Njih nema na poslu. Oni su danas, koliko smo dobili informacije na proslavi ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju što je sramotno i to je jedan od najnemoralnijih činova. Dok ljudi ove zemlje koji ih biraju, koji ih plaćaju, iznose svoje zahtjeve danima, oni slave ulazak RH u EU, slave svoj neuspjeh i oglušuju se o naše zahtjeve, a onda će nas u oktobru 2014. zasuti lažnim obećanjima i tražiti glas”, dodala je Mesić.

“Mi smo zbog toga došli, da im damo otkaz jer ne tangira ih ova država, rade sve protiv ove države kako bi potonula totalno. Mi to ne možemo da dozvolimo, ma kolika šaka ljudi samo bila ovdje. Ostajemo dostojanstveni jer im ne damo razlog za reakciju, ali mi imamo dokaz da ni pod rokovima, ni pritiscima ni u miru ne žele raditi i imamo razlog da reagujemo”, kazao je Nihad Aličković.

Građani su u 19:00 sati krenuli prema Ustavnom sudu BiH gdje su uz zvižduke i pljesak tražili od ove institucije da riješi pitanje JMB-a.

“Stojimo ispred institucije koja može riješiti problem JMB-a, a koja je to odbila u dva navrata. Pustite glas da nas čuju”, pozvao je Aličković okupljene građane koji su potom počeli zviždati, pljeskati i vikati “otkazi”.

Nakon toga, minutom šutnje i molitvom demonstranti su se prisjetili male Berine Hamidović.

Građani su se razišli pjevajući tekst stare himne BiH “Jedna si jedina” i poručili da neće prestati s pritiscima niti borbom dok god problem JMB-a ne bude riješen.

klix.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari