Connect with us

BiH

Ljubić: Džaferović bi trebao biti optužen zbog negiranja zločina Armije RBiH

Objavljeno

-

Dragan Čović i HDZ BiH podržali su 29. studenog ideju srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika o ukidanju “Inzkova zakona” o kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina. Prijedlog na kraju, ipak, nije prošao.

U petak se povodom toga oglasio i sam Dragan Čović, ispričavši se svima koje je njegov potez “povrijedio”.

“Što se tiče mog ponašanja u Domu naroda, nikome ja ništa ne dugujem. Nadam se da nikad više neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Taj zakon nije prošao, niti će proći. I to su samo zaključci. A ako je to nekog povrijedilo – ja se ispričavam”, poručio je predsjednik HDZ BiH.

“Glede razmatranja političkih i procesa u Bosni i Hercegovini najopasnija je simplifikacija. Jer stvari ne treba shvaćati niti komentirati kako one izgledaju na prvi pogled, posebice ako je taj prvi pogled rezultat medijske i ine manipulacije. Slično klasičnoj fotografiji, fotografiju nastalu kao negativ na fotografskom filmu nužno je procesuirati kako bi došli do realne slike. Naravno radi se o percepciji koja je stvorena oko glasovanja hrvatskog kluba na posljednjoj sjednici Doma naroda PS BiH, kada su članovi kluba Hrvata glasovali o Zaključku da se privremeno suspendira Zakon o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nekoliko dana prije kraja mandata na kojem je proveo 12 godina. Zakona koji se kolokvijalno naziva i kao ‘zakon protiv poricanja genocida’”, ukratko je za Direktno objasnio predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić.

“Zašto Inzko to nije učinio ranije, kada su se poricali zločini?”

Ljubić kaže da se prvo postavlja pitanje zašto je to Inzko napravio baš u trenutku napuštanja mandata a ne prije 10, pet ili dvije godine kada su se masovno poricali ratni zločini, kada su osuđeni ratni zločinci dobivali odličja i imenovane institucije prema njima. “Je li cilj bio upravo ovo što se sada događa kao blokada institucija i reformi kao reakcija na ovaj Zakon? Je li to bio ‘danajski dar’ svom (neželjenom?) nasljedniku da bi se zabavio blokadom, umjesto da radi na reformama koje je planirao?”, upitao je Ljubić.

“Bilo kako bilo, ovaj Zakon ne bavi se samo sankcioniranjem poricanja genocida već i sankcioniranjem poricanja svih ratnih zločina, slavljenja osuđenih ratnih zločinaca itd. Stvorila se percepcija da je ovo zakon isključivo protiv Srba. Međutim, ako uđemo u bit ovog Zakona onda bi već danas pored Dodika, koji javno poriče kvalifikaciju zločin u Srebrenici kao genocid, već bi trebao biti optužen i drugi član Predsjedništva Šefik Džaferović koji je nedavno u Jablanici izjavio da Armija BiH nije činila zločine i to upravo na mjestu gdje je bio logor ABiH i u kojima su kroz torturu prošli mnogi hrvatski zarobljeni civili i vojnici HVO”, upozorio je Ljubić.

“Trebala bi već biti optužena i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić koja je prilikom otvaranja spomenika ubijenim građanima srpske nacionalnosti tijekom opsade Sarajeva, koje su počinili pripadnici 10. brdske brigade na čelu s njenim zapovjednikom Mušanom Topalovićem Cacom, prvo spriječila da se na ploču stavi natpis da su tu ubijeni građani srpske nacionalnosti i tko ih je pobio, već je uz to izjavila da slavna ABiH nije činila zločine”, dodao je.

‘Čović se javno i ljudski ispričao onima koje je glasovanje povrijedilo’

“Što se tiče odnosa hrvatske politike u BiH prema kvalifikaciji zločina u Srebrenici iz prve ruke svjedočim, kada sam bio član Zastupničkog doma PS BiH (2010.-2014.) i kada je na dnevnom redu bio prijedlog Deklaracije o osudi zločina genocida u Srebrenici ja sam, tada kao član HDZ 1990, kao i kolege iz HDZ BiH, glasali za usvajanje Deklaracije. Nije usvojena zbog nedostatka entitetske većine iz entiteta RS”, objasnio je Ljubić.

“Glede glasovanja predstavnika hrvatskog kluba na način kako su glasovali, ja ne mogu svjedočiti iz prve ruke, ali prema mojim saznanjima ta sjednica Doma naroda je sazvana uz poticaj predstavnika međunarodne zajednice kako bi se dao doprinos deblokadi rada Parlamenta i glasovalo se o jednom zaključku. ‘By the way’ nije ni usvojen”, poručio je.

Poticaj došao od stranih diplomata

“Zaključak je, koliko ja znam, između ostalog, predviđao da se da Vijeću ministara i Parlamentu nekoliko mjeseci vremena da usuglasi i usvoji Zakon koji bi poricanje svih ratnih zločina uredio na usuglašen način. Ovo glasovanje je izazvalo kontroverze pa i osude u javnosti, kao da se glasovalo u prilog poricanja zločina genocida u Srebrenici, što (barem kad je hrvatska strana u pitanju) ne stoji.

Sam Čović, koji je kao predsjedatelj Doma naroda, sjednicu i sazvao, a koji je i kao član kluba Hrvata glasovao kako je glasovao, javno ljudski ispričao onima koje je, moguće, ovo glasovanje povrijedilo, a to se nikako ne odnosi samo na žrtve jednog naroda uzimajući ukupnost Zakona. Hrvati u BiH se godinama suočavaju s negiranjem i neprocesuiranjem zločina nad hrvatskim civilima i vojnicima pa se rijetko čuju glasovi nekih moralizatora koji se sada zgražaju nad ovom epizodom”, zaključio je Ljubić za Direktno, prenosi HMS.ba

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari