Connect with us

BiH

Džaferović je samo član Predsjedništva, Dodik srpski, a Komšić je Hrvat

Objavljeno

on

Posljednjih dana trojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić pokušavaju dokazati je li se održala sjednica kolektivnog šefa države te se u javnosti jedan od njih predstavlja humanitarcem zbog požara, a u biti se ne mogu dogovoriti ni koje tijelo ni koga tamo predstavljaju.

Kada na bilo koju svjetsku adresu šalju bilo kakvu vrstu očitovanja, stava, pa čak i sućuti, posve različito se predstavljaju. Naime, otkako se utemeljio ovaj saziv Predsjedništva, a kako bi tamo promovirali vlastite politike ili pak pokušavali skriti njihovu podvalu s izborom, Komšić, Dodik ili Džaferović i pred strancima se različito tituliraju, piše Večernji list BiH.

RS na memorandumu BiH

Nedavno je mjesto predsjedatelja državnoga Predsjedništva preuzeo Željko Komšić, koji je na to mjesto Hrvatima nametnut glasovima tri i pol puta brojnijih Bošnjaka. Očito zbog te činjenice, ali i vratolomnih teorija dijela njegovih savjetnika, na službenoj web-stranici Predsjedništva za njega piše kako se radi o članu Predsjedništva iz BiH iz reda Hrvata.

Njegov kolega iz Federacije BiH, kojega se često naziva i prvim bošnjačkim članom državnog vrha, odustao je, međutim, od nacionalne identifikacije. On se službeno predstavlja tek kao član Predsjedništva BiH. Treći “kolega” Milorad Dodik promijenio je praksu koju je svojedobno unio njegov prethodnik. Dodik se, naime, predstavlja kao srpski član bh. Predsjedništva, dok je pak Ivanić radije koristio kovanicu “član bh. Predsjedništva”.

Uz to, Dodik je od dolaska u državno Predsjedništvo vratio zastavu Republike Srpske, a na službeni memorandum dodao grb ovoga entiteta. Čak ni memorandumi članova državnog Predsjedništva iz Federacije BiH ne izgledaju identično. Sve to posljedica je činjenice da se i kroz to javno tituliranje zapravo vode nacionalne i strateške utakmice pozicioniranja oko budućnosti zemlje i njezina ustroja te očekivanih izmjena Izbornoga zakona, čime bi trebalo zadržati ili pak drastično mijenjati politički, ali i pravni sustav. Dodik je vlastitu poziciju kao srpskog člana bh. Predsjedništva zakovao uz sadašnji daytonski ustroj, prema kojemu su tri naroda, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, konstitutivna. Dakle, tvorbeni i ustavotvorni narodi, zajedno s predstavnicima građana i manjina, koje se u Bosni i Hercegovini naziva ostalima.

Da je BiH država u kojoj tri naroda čine njezin temelj, pokazuje upravo ustavna osnova, ali i rezultati posljednjeg popisa pučanstva. Po tome, gotovo 97 posto stanovnika je unutar triju etničkih nacija, a tek oko 3 posto su manjine, među kojima su i oni “državotvorni” Bosanci i Hercegovci koji čine tek oko 1,5 posto stanovništva. Identično na izbornu reformu i ustavne preinake u teoriji gledaju i hrvatske stranke, koje tvrde kako upravo članovi Predsjedništva trebaju predstavljati tri naroda kao izraz njihove političke volje te da je u biti nevažno kako se ti kandidati nacionalno izjašnjavaju. No, upravo je u toj činjenici prostor za vlastito djelovanje, odnosno opravdanje što je izabran voljom bošnjačkih birača pronašao Željko Komšić.

Arijevski koncept

Zbog toga se njegov ured titulira kao onaj člana državnog vrha koji dolazi iz reda Hrvata. Najčudniji je izbor Šefika Džaferovića da se predstavlja kao član državnog vrha. On se predstavlja još radikalnijim u smislu brisanja koncepta utvrđenog u Daytonu. To je još čudnije ako se zna kako je član vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije, a imao je “zapaženu” ulogu u ratu.

Kao šef policije u Zenici potpisivao je dodjelu državljanstava mudžahedinima koji su u BiH dolazili kako bi se borili na strani Armije BiH. Upravo bi izborne, ali i ustavne reforme trebale razriješiti i ovakve vrste dvojbi, posebno stoga jer se presudama Suda za ljudska prava traži da se manjinama omogući kandidiranje i biranje na vodeće pozicije.

Stoga je Komšićevo tituliranje najproblematičnije, jer čak ni hrvatske stranke ne traže taj arijevski kriterij po kojemu kandidat mora dolaziti iz određenog naroda.

Izmjene oko Predsjedništva nalaže i presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić” po kojoj legitimni politički predstavnici moraju biti birani na svim administrativno-teritorijalnim razinama. Hrvatski predstavnici inzistiraju da se pri izboru članova državnog vrha izmijeni Ustav te FBiH ustroji s dvjema izbornim jedinicama kako bi se spriječilo preglasavanje od brojnijih Bošnjaka.

Požari diljem BiH a Dodik blokira uporabu vojnih helikoptera za gašenje

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR