Pratite nas

BiH

Džihadisti dobivaju lažne identitete u BiH

Objavljeno

na

Povratnici sa stranih ratišta pri dolasku u BiH dobivaju novi ili lažni identitet. Sve prisutniju terorističku “noćnu moru” koja dolazi iz BiH, gdje nekadašnji borci tkz. Islamske države (IS) pronalaze sigurna skloništa, zapadni lideri ignoriraju.

Objavio je to “The Daily Caller News Foundation”, u analizi koju je provela istraživačka grupa ove američke web-stranice, a u kojoj se navodi da je BiH poznata po tome što “prostire tepih” dobrodošlice stranim borcima, dajući im jasno do znanja da im je – osigurano sklonište. Navodi se, također, da Bošnjaci imaju više boraca u IS po glavi stanovnika od bilo koje druge europske nacije, pišu Nezavisne.com.

Jedno od objašnjenja bi, kako se dodaje, mogla biti visoka nezaposlenost, koja je, prema posljednjim podacima, viša od nezaposlenosti u Jemenu, Tunisu ili pojasu Gaze. Stručnjaci za borbu protiv terorizma tvrde da se sve veći broj boraca IS vraća u BiH.

Diplomati i sigurnosni eksperti upozoravaju da su povratnicima sigurna skloništa zapravo oni džemati u kojima se vijore zastave IS. Takvi džemati, navodi se dalje, primaju strane borce, koji se tu odmaraju, mijenjaju svoj identitet, dolaze do potrebnog oružja, ali i vrlo lako dolaze do novca (mahom je riječ o pranju novca), te isto tako ulaze u zemlje zapadne Europe. Gordon Bardoš, predsjednik SEERECON-a, kompanije za strateško savjetovanje i analize političkog rizika, kaže da su džemati postali enklave unutar suverenih država.

“Uspostavljena su sela kojima upravljaju radikalni islamisti i definitivno funkcioniraju kao enklave unutar BiH. Također, uspostavili su i financijske mreže za transfer novca, dok istovremeno borcima daju nove ili lažne identitete”, kaže Bardoš. Prema njegovim riječima, kada dobiju novi identitet, ti ljudi život počinju ispočetka i mogu slobodno da putuju širom svijeta.

“U tim zabačenim selima oni održavaju i paravojne obuke”, dodaje Bardoš. Tvrdi da su svi najveći napadi upereni protiv SAD, uključujući i 11. rujan, imali tzv. bosanske veze. “Govorimo o ljudima koji su bili uključeni u napad 9/11. Govorimo o ljudima koji su bili uključeni u napad na ‘USS Cole’. Govorimo o ljudima koji su bili umiješani u napade na američkog veleposlanstva u Africi, kolovozaa 1998. godine. Svi oni su tijekom devedesetih bili aktivni na Balkanu. Oni su ti koji su posijali sjeme svega ovog što danas gledamo”, kaže Bardoš.

Također, kako se tvrdi, BiH je igrala važnu ulogu i u nedavnim napadima širom Europe. “Povijesno gledano, kada sagledamo razne terorističke napade, od posljednjeg na božićnom marketu u Berlinu, ili napada na ‘Charlie Hebdo’ u Parizu, ili napad na briselski metro, uvijek je tu postojala neka ‘balkanska veza'”, kaže Bardoš. Abdelilah Himih, osumnjičeni za planiranje napada na Pariz, novembra 2015. godine, ili napada na Bruxelles, ožujka 2016. godine, živio je na Balkanu.

Naoružanje i streljivo pronađeni u Parizu potiču upravo sa Balkana. Naser bin Ali Ansi, koji je nekada živio u BiH, preuzeo je odgovornost za napad na “Charlie Hebdo” u Parizu. Kasnije je Ali Ansi postao lider Al Kaide na Arapskom poluotoku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Busovačke Staje – 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Grad Busovača

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je obilježena 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, izaslanstvo HNS-a BiH odalo je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja.

Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne.

Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje.

Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti.

Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana.

Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

(Grad Busovača/Wikipedia/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti iz Bihaća premještaju se u Vučjak

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti Unsko-sanske županije počele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjak, nedaleko od granice s Hrvatskom. 

Migranti su se pokušali su vratiti, ali policija više ne dopušta povratak u centar Bihaća i nastavlja potragu za ostalima. Nekoliko objekata u kojima su bili migranti zapečaćeno je, javljaju lokalni portali.

– Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti, rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić. Dodao je kako je taj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

Misija UN-a u BiH usprotivila se uspostavi migrantskog centra na Vučjaku. Tome su se usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize. Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari