Pratite nas

Kronika

Džihadisti u BiH – Što kada izađu iz zatvora?

Objavljeno

na

Stručnjaci ističu da je teško predvidjeti kako će se neka osoba ponašati nakon odslužene zatvorske kazne i može li osuđeni terorist promijeniti svoj stav tijekom višegodišnjeg boravka u zatvoru

Prihvat povratnika sa stranih ratišta veliki je sigurnosni izazov i za mnogo naprednije i uređenije države od Bosne i Hercegovine, kaže za Deutsche Welle profesor i dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžad Korajlić.

„Bit ću potpuno iskren. Naše društvo u ovom trenutku nije spremno za kvalitetnu resocijalizaciju. Od ustanova nadležnih za izdržavanje kaznenih sankcija ne možemo očekivati dobre rezultate, jer one rade u teškim uvjetima”. Kvalitetna resocijalizacija, smatra Korajlić, podrazumijeva kadrovsku i stručnu osposobljenost.

“Zatvorski čuvari sa samo jednim psihologom ili pedagogom ne mogu osigurati kvalitetnu resocijalizaciju. A kada je riječ o osobama koje su osuđene za terorizam, onda bi s njima trebali raditi timovi stručnjaka za kriminologiju, sociologiju, psihologiju…”

Zatvor nije dovoljan

Stručnjaci ističu da je teško predvidjeti kako će se neka osoba ponašati nakon odslužene zatvorske kazne i može li osuđeni terorist promijeniti svoj stav tijekom višegodišnjeg boravka u zatvoru. Profesorica psihologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Elvira Čekić za Deutsche Welle kaže kako zatvorska kazna, sama po sebi, nije dovoljna za promjene osuđenikova ponašanja i da se na temelju relativno malog broja istraživanja iz ove oblasti ne može sa sigurnošću utvrditi obrazac ponašanja osuđenika nakon izdržavanja kazne. Posebno je to teško učiniti kada se radi o slučajevima vjerske indoktrinacije. „Vjerska indoktrinacija je multidimenzionalan, višestruko uvjetovan fenomen koji podrazumijeva upotrebu nasilja često u simboličkim, smrtonosnim akcijama u svrhu ‘svetih’ ciljeva ili ‘vrijednosti’.”

Govoreći o motivima žrtava vjerske indoktrinacije, ona pojašnjava zašto je od takvih ekstremista teško očekivati značajnije promjene ponašanja.

„Iz njihove točke gledišta, oni su spasitelji i osloboditelji svog naroda od ‘nemoralnog’ i ‘pohlepnog’ Zapada koji im pokušava oduzeti njihov način života i vrijednosti i nametnuti svoj. U tom slučaju fundamentalizam se ne pojavljuje kao povratak tradiciji i izvornim principima islama, već kao bunt protiv Zapada i svega što on podrazumijeva. Stoga je vrlo teško i očekivati neke posebne zaokrete u njihovim pogledima na društvena zbivanja”, kaže Čekić.

Ulaganje u sigurnost nije običan “trošak”

Kada je riječ o prihvatu ekstremista koji su se na stranim ratištima borili u redovima Islamske države, BiH pokazuje i druge slabosti, a jedna od njih je i sporost u formiranju vlasti, kaže profesor Nedžad Korajlić: „Ljudi koji rade u sigurnosnom sektoru ne bi trebali razmišljati o tome tko će im sutra biti šef, kako će raditi u idućem periodu, tko će donositi odluke… Problemi s usvajanjem proračuna, nabavkom materijalno-tehničkih sredstava, prijemom novih kadrova, sve to dodatno komplicira sigurnosnu situaciju.”

Prihvat ekstremista osumnjičenih za terorizam je složen proces, kaže sugovornik. „Mnoge vlade na različitim razinama u BiH o ovom problemu razmišljaju kao o jednoj vrsti ‘troška’, ali sigurnost se tako ne smije posmatrati. Ovu problematiku ne smijemo promatrati isključivo statistički i biti zadovoljni ako u određenom vremenskom razdoblju nismo imali terorističkih prijetnji. Sigurnost se gradi i čuva, to je stalan proces koji košta, ali se na kraju uvijek isplati”, kaže profesor Korajlić.

U Siriji je još oko 70 državljana BiH

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor za pet državljana BiH koji su se u Siriji borili u redovima „Islamske države” i drugim ekstremnim grupama. Pritvor je određen Emiru Ališiću, Senadu Kasupoviću, Miralemu Berbiću, Jasminu Keseroviću i Hamzi Labidiju. Armen Dželko i Muharem Dunjić još se nalaze na ispitivanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Osumnjičeni ekstremisti u nadležnosti su policije i Tužiteljstva BiH i najvjerojatnije će se suočiti s optužbama za pripadnost terorističkim organizacijama.

U BiH je iz Sirije deportirano i šest žena i dvanaestero djece. Oni su smješteni u Imigracijski centar u Delijašu. Grupa koja je u četvrtak (19.12.) deportirana iz Sirije samo je dio bh. državljana koji se nalaze u toj zemlji. Pretpostavlja se da je u Siriji u različitim svojstvima još oko 70 državljana BiH i njihove djece koja imaju pravo na bh. državljanstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Bivša državna tajnica Rimac dovedena u Uskok na ispitivanje

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Smijenjena državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac dovedena je u petak navečer na ispitivanje u Uskok gdje je ranije tijekom dana zbog sumnji u počinjenje kaznenih djela protiv službene dužnosti i gospodarskog kriminaliteta s obilježjima korupcije ispitan predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Izvori bliski istrazi ističu da se Rimac sumnjiči za trgovinu utjecajem i primanje mita od 45.000 eura kako bi pogodovala tvrtki C.E.M.P. koja je gradila vjetroelektranu kod Knina. Uz to, sada već bivša državna tajnica sumnjiči se da je radila pritisak na Hrvatske šume kako bi promijenili negativno mišljenje koje je C.E.M.P. dobio oko izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađane.

Uskok sumnja su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i Ivan Melvan iz splitske ispostave Hrvatskih šuma bili ti koji su u konačnici početkom godine dali pozitivna mišljenja za vjetroelektrane. Jakupčićev odvjetnik Vladimir Terešak je kazao da je njegov branjenik iznosio aktivnu i opširnu obranu te da se njega tereti da je sve rado po nalogu Josipe Rimac.

“Moj branjenik je poricao krivnju za ono što mu se stavlja na teret. Radi se o trgovačkom društvu i izgradnji vjetrolektrane u okolici Knina. Jakopčić je naplatio dug po osnovi korištenja. Taj dug seže od 2015, od bivše uprave. Dakle, Hrvatske šume su naplatile dug od bivše uprave, terete ga da ta šteta nije naplaćena. On je naplatio 6 milijuna duga, ali ostala je još neka šumska šteta”, rekao je Terešak.

Tvrka C.E.M.P. oglasila se u petak priopćenjem u kojem odbacuje bilo kakve nezakonite radnje, tvrdeći da to može dokazati iz postojeće dokumentacije pri svim nadležnim tijelima u ovom projektu.

”Što se tiče odnosa investitora i Hrvatskih šuma, ne samo da Hrvatske šume nikada ni po čemu nisu pogodovale investitoru u ovom projektu, već su svojim odlukama i radnjama činile izravnu financijsku štetu društvu te onemogućavale provedbu projekta odgađanjem izdavanja uporabne dozvole te primopredaje izgrađenih šumskih putova”, tvrdi tvrtka.

Policijskom akcijom je obuhvaćeno ukupno 13 osoba, među kojima je i HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić te pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac, koja je odlukom Vlade RH također smijenjena u petak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Vlada razriješila dužnosti Josipu Rimac i Anu Mandac

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na telefonskoj sjednici razriješila dužnosti državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Rimac te pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Anu Mandac, doznaje Večernji List.

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić uhićen je jutros, potvrdio je za Večernji list njegov odvjetnik Vladimir Terešak. Među onima koji su privedeni je i Josipa Rimac, bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina i državna tajnica u ministarstvu uprave.

Istragom je obuhvaćeno do sada  između 10 i 15 osoba, a  N1 navodi da je među uhićenima i Ružica Njavro, tajnica kabineta u Ministarstvu poljoprivrede, kao i Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva.

Plenković: Nema nedodirljivih i naša poruka je jasna: dosta je korupcije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari