Pratite nas

Gospodarstvo

DZS: Hrvatska među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u

Objavljeno

na

Kao što je portal Kamenjar.com već ranije pisao ili bolje kazano najavio, danas je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof objavio kako je Hrvatska u 2016. ostvarila najniži deficit od 2002. godine, od kada se mjeri, kazavši kako to zahvaljuje rastu u svim gospodarskim sektorima, a ponajprije izvrsnoj turističkoj sezoni. 

Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna, što je rekordno niskih 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug pao na 84,2 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat.

“To je značajno smanjenje u odnosu na 2015. kada je deficit iznosio 11,346 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, pri čemu smanjenje ukupno iznosi 8,5 milijardi kuna. Ono je uzrokovano rastom koji je zabilježen u svim sektorima gospodarstva, a ponajprije izvrsnom turističkom sezonom. Ovo je ujedno i najniže zabilježeni deficit otkad se mjeri, odnosno od 2002. godine kada smo po ovim načelima dužni dostavljati podatke Eurostatu”, kazao je Krištof na konferenciji za novinare.

Kako je napomenuo, drugu godinu zaredom zabilježen je i primarni suficit sektora opće države, pa je u 2016. godini iznosio od 2,5 posto BDP-a, odnosno 8,4 milijardi kuna.

Na povoljni deficit najznačanije je utjecalo povećanje svih vrsta poreznih prihoda, pri čemu su prednjačili porezi na proizvodnju i uvoz, koji su prikupljeni u iznosu od 69,6 milijardi kuna, što je rast od 5,9 posto.

Nadalje, tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što je rast od 8,1 posto, dok su kapitalni porezi u odnosu na godinu ranije porasli za 29,4 posto, odnosno na 14,1 milijun kuna.

Osim navedenog, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda te manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija, napominju iz DZS-a.

Prvi pad javnog duga nakon osam godina

Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.

Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.

BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.

Kako je pojasnio ravnatelj DZS-a Krištof, pritom je najznačajniji utjecaj imalo smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima koji su refinancirani s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima, što je, kako je kazao, utjecalo na smanjenje otplata, ali i smanjenje ukupnog duga.

Kako je dodao, istovremeno je smanjen i dug lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.

Kako je istaknuo Krištof, ukupni prihodi opće države rasli su brže od rashoda te su iznosili 163,2 milijarde kuna, što je porast od 8,2 posto u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, rashodi su iznosili 166 milijardi kuna, što je 2,3 posto više u odnosu na godinu ranije.

Smanjeni su, također, ukupni rashodi za kamate i oni u 2016. iznose 11,162 milijarde kuna, što je 763 milijuna kuna manje nego u 2015. godini.

Hrvatska među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u

Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.

Po podacima tog statističkog ureda, Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je u 2016. godini imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska od 0,9 posto BDP-a.

Četiri članice imale su deficite na razini tri posto BDP-a ili više, dok je većina ostalih zabilježila proračunski višak.

Hrvatska se s javnim dugom od 84,2 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a.

Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 179 posto BDP-a, Italija 132,6 posto, Portugal 130,4 posto, Cipar 107,8 posto i Belgija 105,9 posto.

Krajem2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,5 posto, Luksemburg 20 posto, Bugarska 29,5 posto, Češka, 37,2 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,8 posto.

Lažu vam da se čuda ne događaju! Hrvatska ide dalje…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Objavljeno

na

Objavio

EIB potpisao ugovore o kreditu sa PBZ-om i Rimac Automobilima

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco potpisao je u petak ugovor s Rimac Automobilima o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji, dok je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) potpisao ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

Te su dvije aktivnosti omogućene Investicijskim planom za Europu (Junckerovim planom).

Izrazivši zadovoljstvo što potpisuje ugovor s Matom Rimcem, Scannapieco je rekao da banka financira razne sektore, infrastrukturu, turizam, ali i da je impresioniram poslom koji do sada rade Rimac Automobili, njegovim razvojem i povećanjem broja zaposlenika u vrlo kratkom vremenu.

Po njegovim riječima, kredit EIB-a će tvrtki, koja pokazuje mnogo talenta u poslu kojim se bavi, dati novu priliku za razvoj, pogotovo njezinim inženjerima da iskažu svoj puni talent te da oni i Mate Rimac ostvare svoje snove.

Isto tako, važno je da se zaustavi odljev visokokvalitetnih stručnjaka iz države, a što se, kaže Scannapieco, jednako događa i u Hrvatskoj kao i u njegovoj Italiji.

Mate Rimac je istaknuo da im zajam od 30 milijuna eura mnogo znači. “Od Europske investicijske banke dobiti pečat da smo im prihvatljivi za financiranje je vrlo značajno jer su kriteriji jako visoki. Tisuće i tisuće firmi se prijavljuje i jako je mali postotak koga oni financiraju”, rekao je Rimac.

Krediti EIB-a, po njemu su zanimljivi i puno manjim tvrtkama od njegove, jer ih komercijalne banke možda ne bi financirale.

Naglasio je da tvrtka kojoj je na čelu konstantno raste te su samo ove godine zaposlili više od 200 ljudi.

Rimac Automobili rade na novim pogonima, novim proizvodima a veliki je naglasak na razvoju novog auta C2. Dio kapitala stoga će bit iskorišten za dovršavanje novih projekata, a najveći dio za rast tvrtke, proizvodnih kapaciteta odnosno pogona, rekao je.

Nije želio ništa konkretno reći o eventualnim novim zapošljavanjima u Rimac Automobilima, no naglasio je da tvrtka ne može ostati u sadašnjim okvirima odnosno da će “ili postati veliki i značajni ili će propasti”.

“Ako postanemo veliki, ako nam se planovi ispune, onda ćemo sigurno imati tisuću ljudi u sljedećih četiri-pet godina, a ako ne onda smo otišli u drugom smjeru”, kaže Rimac.

Voditelj ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev istaknuo je da je ta banka dosada u Hrvatskoj investirala više od 4,7 milijarde eura, a s ugovorima potpisanim u utorak s Rimac Automobilima i PBZ-om te koji će se potpisati u Vladi ukupni će iznos biti veći od pet milijardi eura.

“Nastojimo poduprijeti sve dobre projekte u Hrvatskoj, kako u infrastrukturi tako i u gospodarstvu”, istaknuo je Kovačev.

Predstavnici EIB-a ranije danas su s PBZ-om potpisali ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

“Taj je ugovor namijenjen malim i srednjim poduzećima i to onim poduzetnicima koji rade na razvoju, inovacijama, znači onima koji guraju čitavo gospodarstvo naprijed”, istaknuo je Kovačev.

Kako su priopćili iz PBZ-a, predsjednik Uprave te banke Dinko Lucić ističe da je PBZ već niz godina vrlo aktivan u uspostavljanju i podržavanju programa usmjerenih na razvoj SME segmenta te nastoji što je više moguće pridonijeti snažnom rastu malih i srednje velikih poduzeća u zemlji. “Banka je to potvrdila sudjelujući u programu COSME a sada u InnovFin programu putem kojeg će se inovativnim srednjim i malim klijentima dodatno olakšati pristup izvorima financiranja i omogućiti povoljnije kreditiranje”, kazao je Lucić.

Inače, garancija Europskog investicijskog fonda (EIF) je osigurana putem Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan), kroz Innovfin garantni program, koji su uspostavili EIF-a, koji je dio grupe Europske investicijske banke, i Europska komisija.

Innovfin garancija omogućuje inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu, odnosno krediti uključeni u Innovfin portfelj će im omogućiti da rastu, kreiraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, napominje se u priopćenju.

(Hina)

 

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Objavljeno

na

Objavio

U Zagreb danas dolazi Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), koji će s hrvatskom Vladom, poslovnim bankama i tvrtkama potpisati četiri ugovora ukupne vrijednosti veće od 355 milijuna eura.

Scannapieco će s Rimac Automobilima, doznaje Jutranji list u EIB-u, potpisati ugovor o zajmu od 30 milijuna eura. Taj je novac namijenjen daljnjem razvoju električnih automobila i njihovih dijelova, kao i za širenje proizvodnih pogona te tvrtke u Svetoj Nedelji.

Rezultat tog kredita EIB-a trebalo bi biti znatno povećanje proizvodnje električnih automobila, ali i broja zaposlenih koji će raditi u novim proizvodnim kapacitetima Rimac Automobila. Neslužbene informacije iz poslovnih krugova, naime, govore da bi se broj zaposlenih u toj tvrtki trebao povećati sa 400 na čak 1300.

Valja spomenuti i da će novac EIB-a za Rimac Automobile doći iz Junckerova plana. U Luxembourgu, gdje se nalazi sjedište EIB-a, očito su prepoznali tvrtku Mate Rimca kao perspektivnu.

Funancijska injekcija EIB-a Rimčevoj tvrtki dolazi u vrijeme kada se najavljuje mogućnost ulaganja Hyundaija u Hrvatsku: ostvari li se takva investicija, njen učinak na hrvatsko gospodarstvo, ali i na repozicioniranje Hrvatske na investicijskom zemljovidu, bit će velik. U kombinaciji s elementima autoindustrije koji već postoje u Hrvatskoj, među kojima proizvodnja Rimčevih vozila svakako ima značajno mjesto, Hrvatska ima priliku postati značajan igrač na tržištu proizvodnje automobila.

 

Hyundai razmišlja o pokretanju proizvodnje u Hrvatskoj

 

 

Rimac automobili, DHL i Mediatoolkit najbolji poslodavci u 2018. godini

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari