Pratite nas

Gospodarstvo

DZS: Suficit opće države lani 0,2 posto BDP-a, javni dug 74,6 posto BDP-a

Objavljeno

na

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

To izvješće u utorak je objavio Državni zavod za statistiku.

Ti podaci službene statistike, koji se odnose na razdoblje od 2015. do 2018. godine, pokazuju da je Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države, ali je on manji nego 2017. godine, te da se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati.

DZS dva puta godišnje (travanjsko i listopadsko izvješće) podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Suficit opće države 0,2 posto BDP-a

Po podacima DZS-a, u 2018. je suficit konsolidirane opće države iznosio 758 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je godinu ranije odnosno 2017. suficit iznosio 2,9 milijardi kuna, ili 0,8 posto BDP-a.

U godinama ranije Hrvatska je bilježila deficit, koji je u 2016. iznosio 3,4 milijarde kuna, ili 1 posto BDP-a, dok je 2015. manjak bio na razini 10,8 milijardi kuna, ili 3,2 posto BDP-a.

“Veliki utjecaj na iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 191 milijun kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova”, ističu iz DZS-a.

Kako nadalje navode, najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76,8 milijardi kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. godinu.

Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda, koji su u prošloj godini iznosili 8,88 milijardi kuna, što je za 9,1 posto manje nego u 2017. godini. Time je nastavljeno smanjenje kamatnih rashoda, a podatci DZS-a pokazuju da su oni 2015. godine iznosili 11,81 milijardu kuna, godinu kasnije 10,83 milijardi kuna, 2017. su pali na 9,77, a lani na 8,88 milijardi kuna.

Statističari ističu da je u 2018. godini zabilježen rast investicija – iznosile su 13,21 milijardu kuna, što je za 33,8 posto više nego u 2017. godini.

No, lani su zabilježena i plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2,53 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.

Po podacima DZS-a, u 2018. godini primarni suficit opće države iznosio je 9,64 milijarde kuna, ili 2,5 posto BDP-a, što je za 23,9 posto manje nego u 2017. godini.

Iz DZS-a napominju i kako je u najnovijoj travanjskoj notifikaciji, u usporedbi s onom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2015. do 2017. minimalno revidiran, najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica te ostalih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2019., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor države. To, između ostalog, uključuje i sve turističke zajednice, objašnjavaju.

Javni dug 74,6 posto BDP-a

Po podacima DZS-a, konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio je 284,7 milijardi kuna, ili 74,6 posto BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284,3 milijarde kuna, odnosno 77,8 posto BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282,8 milijardi kuna, ili 80,5 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284,4 milijarde kuna, odnosno 83,7 posto BDP-a.

“Bez obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da je u 2018. pao za 3,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2017., tj. iznosi 74,6 posto BDP-a. U nominalnim iznosima dug bilježi blagi porast u odnosu na 2017. (379 milijuna kuna ili 0,1 posto). Uzrok tome je što je porast neto zaduženja (2,7 milijardi kuna) gotovo poništen negativnim tečajnim razlikama (minus 2,3 milijarde kuna)”, objašnjavaju iz DZS-a.

Iz DZS-a napominju i kako je razina duga konsolidirane opće države na kraju 2016. i 2017. porasla za oko milijardu kuna u odnosu na podatke objavljene u notifikaciji iz listopada prošle godine, što objašnjavaju daljnjim usklađivanjanjem obuhvata sektora opće države s metodologijom ESA 2010.

Inače, na izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog manjka opće države ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Oleg Butković: Ide ‘renesansa’ na hrvatskoj obali, ulažemo oko 100 milijuna eura u naše luke

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je u četvrtak da će se u gradnju luka na Jadranskome moru uložiti 100 milijuna eura.

“Ide ‘renesansa’ na hrvatskoj obali, ulažemo oko 100 milijuna eura u projekte izgradnje luka, uglavnom županijskih luka, i svi projekti koji su spremni uglavnom se odobravaju – zasad ih je 15 na Jadranu”, rekao je Butković i dodao kako očekuje da će i Krilo-Jesenice vrlo brzo pripremiti projektnu dokumentaciju potrebnu za gradnju luke.

Ministar Butković dodijelio je danas na Pomorskom fakultetu u Splitu 33 stipendije za studente i učenike pomorskih fakulteta i škola u Splitu, Šibeniku i Zadru u povodu sutrašnjeg Dana pomoraca i brodaraca i njihova zaštitnika – Sv. Nikole.

“Visina stipendije za učenike je 800 kuna na mjesec, a za studente 1200 kuna i mislim da je to dobro”, rekao je Butković.
Podsjetio je kako je proteklih godina padao interes za pomorska zanimanja u Hrvatskoj, ali sada se stanje popravlja.

“Svi bismo voljeli da imamo puno više brodara, ali evo borimo se i za Jadroplov i za sve naše brodarske kompanije”, poručio je Butković.
U povodu Dana pomoraca danas je Splitu za sve umrle pomorce i brodarce bačen vijenac u more.

Dan pomoraca i brodaraca obilježit će se večeras i svečanom akademijom u hotelu “La Meridien Lav” u Podstrani, gdje će se sutra održati i konferencija o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac najavio otvaranje R&D pogona u Velikoj Britaniji

Objavljeno

na

Objavio

Kad već neće autoindustrija k nama, možda naši predstavnici krenu sa širenjem u inozemstvo. Ostvari li se najava Mate Rimca, njegova će kompanija imati pogon za istraživanje i razvoj smješten negdje u Velikoj Britaniji

Prošloga je tjedna Mate Rimac boravio u Londonu kako bi prisustvovao potpisivanju ugovora o ekskluzivnom zastupstvu njegove kompanije u Velikoj Britaniji.

Partner i zastupnik Rimac Automobila na Otoku je postala kompanija HR Owen, koja planira u mjestu Hatfield otvoriti i poseban izložbeni salon i tzv. “experience centar” u kojem će se Rimčeva vozila moći pogledati i doživjeti, javlja Bug.

Tom prilikom osnivač Rimac Automobila dao je i intervju za britanski Autocar u kojem je govorio o svojim planovima za širenje poslovanja.

Izjavio je tako da voli raditi s Britancima, da su oni jadni od najboljih i najpragmatičnijih inženjera u Europi, te da baš iz tog razloga planira otvoriti centar za istraživanje i razvoj upravo u Velikoj Britaniji.

Od drugih novosti, u ovom smo intervjuu saznali da će proizvodnja C_Two početi prije kraja ove godine, a da će finalna inačici biti ponešto drugačija od najava.

Imat će ipak jednostupanjski umjesto najavljivanog dvostupanjskog mjenjača, te da će prije puštanja u prodaju dobiti i novo ime. Koje – u Rimac Automobilima još nisu odlučili. Svjetsku bi premijeru produkcijski model C_Two (ili kako će se već zvati) trebao doživjeti na proljeće, na ženevskom sajmu automobila.

 

Mate Rimac: Sad smo već na 600 zaposelnika, gradimo novu tvornicu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari