Pratite nas

Gospodarstvo

DZS: Suficit opće države lani 0,2 posto BDP-a, javni dug 74,6 posto BDP-a

Objavljeno

na

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

To izvješće u utorak je objavio Državni zavod za statistiku.

Ti podaci službene statistike, koji se odnose na razdoblje od 2015. do 2018. godine, pokazuju da je Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države, ali je on manji nego 2017. godine, te da se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati.

DZS dva puta godišnje (travanjsko i listopadsko izvješće) podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Suficit opće države 0,2 posto BDP-a

Po podacima DZS-a, u 2018. je suficit konsolidirane opće države iznosio 758 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je godinu ranije odnosno 2017. suficit iznosio 2,9 milijardi kuna, ili 0,8 posto BDP-a.

U godinama ranije Hrvatska je bilježila deficit, koji je u 2016. iznosio 3,4 milijarde kuna, ili 1 posto BDP-a, dok je 2015. manjak bio na razini 10,8 milijardi kuna, ili 3,2 posto BDP-a.

“Veliki utjecaj na iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 191 milijun kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova”, ističu iz DZS-a.

Kako nadalje navode, najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76,8 milijardi kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. godinu.

Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda, koji su u prošloj godini iznosili 8,88 milijardi kuna, što je za 9,1 posto manje nego u 2017. godini. Time je nastavljeno smanjenje kamatnih rashoda, a podatci DZS-a pokazuju da su oni 2015. godine iznosili 11,81 milijardu kuna, godinu kasnije 10,83 milijardi kuna, 2017. su pali na 9,77, a lani na 8,88 milijardi kuna.

Statističari ističu da je u 2018. godini zabilježen rast investicija – iznosile su 13,21 milijardu kuna, što je za 33,8 posto više nego u 2017. godini.

No, lani su zabilježena i plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2,53 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.

Po podacima DZS-a, u 2018. godini primarni suficit opće države iznosio je 9,64 milijarde kuna, ili 2,5 posto BDP-a, što je za 23,9 posto manje nego u 2017. godini.

Iz DZS-a napominju i kako je u najnovijoj travanjskoj notifikaciji, u usporedbi s onom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2015. do 2017. minimalno revidiran, najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica te ostalih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2019., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor države. To, između ostalog, uključuje i sve turističke zajednice, objašnjavaju.

Javni dug 74,6 posto BDP-a

Po podacima DZS-a, konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio je 284,7 milijardi kuna, ili 74,6 posto BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284,3 milijarde kuna, odnosno 77,8 posto BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282,8 milijardi kuna, ili 80,5 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284,4 milijarde kuna, odnosno 83,7 posto BDP-a.

“Bez obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da je u 2018. pao za 3,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2017., tj. iznosi 74,6 posto BDP-a. U nominalnim iznosima dug bilježi blagi porast u odnosu na 2017. (379 milijuna kuna ili 0,1 posto). Uzrok tome je što je porast neto zaduženja (2,7 milijardi kuna) gotovo poništen negativnim tečajnim razlikama (minus 2,3 milijarde kuna)”, objašnjavaju iz DZS-a.

Iz DZS-a napominju i kako je razina duga konsolidirane opće države na kraju 2016. i 2017. porasla za oko milijardu kuna u odnosu na podatke objavljene u notifikaciji iz listopada prošle godine, što objašnjavaju daljnjim usklađivanjanjem obuhvata sektora opće države s metodologijom ESA 2010.

Inače, na izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog manjka opće države ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

HDZ BiH optužuje SDP, SDA, HSP i NSRZB za stanje u Aluminiju

Objavljeno

na

Objavio

Iz mostarskog odbora stranke navode kako je za propast Aluminija kriva ”platformaška uprava” SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a.

”Poticatelji destabilizacije i sukoba, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, u još jednom navratu zapaljive retorike i političke neodgovornosti, kroz svoju je Županijsku organizaciju HNŽ-a pozvala na rušenje uspostavljenog konstruktivnog dijaloga Kriznog odbora Aluminija d.d. koji intenzivno radi na stabilizaciji navedenog poduzeća”, naveli su u ponedjeljak iz Gradskog odbora HDZ-a Mostar.

Iz mostarskog odbora stranke navode kako je za propast Aluminija kriva ”platformaška uprava” SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a.

”Važno je napomenuti da je po odlasku uprave 2009. godine, poslovanje Aluminija zaključeno sa 94.000.000 KM u plusu, dok je platformaška uprava SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a u razdoblju od 2011. do 2015. godine nanijela nepopravljivu štetu i zaključila poslovanje s 310.000.000 KM u minusu, što je zacementiralo posljedice od kojih se Aluminij nikada nije uspio oporaviti.

Nakon odlaska platformaške uprave, Aluminij je, noseći se sa ogromnim obavezama iz prethodnih godina, ipak ostvarivao trostruko manji gubitak, ali osakaćen prethodnim krađama za vrijeme platforme, čiji je istaknuti član SDP i bio, se nije uspio izboriti za vlastitu opstojnost”, priopćeno je.

”Osuđujemo sve zlonamjerne i neumjesne istupe onih koji kroz svoj politički angažman pokušavaju naštetiti radnicima i poduzeću Aluminij d.d. Ne očekujemo da će se oni koji s margine promatraju zajedničke napore Kriznog odbora na osiguravanju sigurne budućnosti radnika, njihovih obitelji i svih zahvaćenih stanjem u Aluminiju, suzdržati od napada i omalovažavanja pokušaja za unaprjeđenje stanja u poduzeću Aluminij d.d.”, naveli su. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, kako tvrde, ostaje ustrajna u naporima za pomoć u osiguravanjem postojanih i perspektivnih prilika koje će dugoročno osigurati radna mjesta i budućnost radnika u Aluminiju.

”Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar napominje da SDP BiH licemjerno zaboravlja da su upravo oni jedan od glavnih i besramnih krivaca za današnju tešku situaciju u kojoj se našao Aluminij i koja se sada pokušava na sve moguće načine sanirati”, priopćeno je iz GO HDZ-a.

Podsjećamo, županijska organizacija SDP-a HNŽ-a pozvala je u ponedjeljak HDZ BiH da se, kako su naveli, prestane igrati sa radnicima Aluminija sa nerealnim planovima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari