Pratite nas

Einstein: Ne možemo stajati postrani i pustiti Boga da obavi posao

Objavljeno

na

„Svatko tko se ozbiljno bavi znanstvenim radom postaje uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog”, rekao je svojedobno jedan od najvećih znanstvenika XX. stoljeća

(Njemačka, 1879. – SAD, 1955.)

[quote]„Vidim strukturu, ali ne mogu si predočiti tvorca te strukture. Vidim uru, ali ne mogu zamisliti urara. Ljudski um ne može pojmiti četiri dimenzije, pa kako bi onda mogao pojmiti Boga, pred kojim su tisuće godine i tisuće dimenzija kao jedno“?[/quote]

[dropcap]N[/dropcap]edavno je otkriveno da je Einstein pretkraj života napisao pismo u kojem je vjeru u Boga odbacio kao praznovjerje, a priče iz Biblije nazvao djetinjastima. U vremenu u kojemu ateisti sve agresivnije izranjaju u popularnoj kulturi, bilo je u najmanju ruku obeshrabrujuće čuti da se čini kako je najbriljantniji znanstvenik 20. stoljeća bio nesklon religiji. Činilo se kao da se Einstein slaže s raznim Christopherima Hitchenssima, Samima Harrisima i Richardima Dawkinsima u uvjerenju da religiozno vjerovanje pripada djetinjstvu ljudske rase.

I tako se dogodilo da je otkriće tog pisma bilo u koincidenciji s mojim čitanjem prekrasne Einsteinove biografije autora Waltera Isaacsona, knjige koja predstavlja daleko složeniju sliku stava prema religiji ovog velikog znanstvenika nego što bi to sugerirala njegova kasna razmišljanja.

Godine 1930. Einstein je sastavio svojevrsno vjerovanje nazvano Što ja vjerujem, a koje je završio riječima: „Osjećati da iza svega što se može iskusiti postoji nešto što naši umovi ne mogu obuhvatiti, čija nas ljepota i uzvišenost dohvaća tek indirektno: to je religioznost. U ovom smislu… ja sam pobožno religiozan čovjek.“ U odgovoru mladoj djevojci koja ga je pitala vjeruje li u Boga, odgovorio je: „Svatko tko se ozbiljno bavi znanstvenim radom postaje uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog.“ A tijekom razgovora na Union Theological Seminary o odnosu između religije i znanosti Einstein je objavio: „Situacija se može izraziti slikom: znanost bez religije je hroma, religija bez znanosti je slijepa“.

Ova Einsteinova razmišljanja – a sličnih je tijekom njegove karijere bilo mnogo više – dovode njemačkog fizičara u blizinu stavovima jednog utjecajnog njemačkog teologa. U svojoj knjizi Uvod u kršćanstvo iz 1968. g. Joseph Ratzinger, sada papa emeritus Benedikt XVI, ponudio je jednostavan, ali prodoran argument za postojanje Boga: univerzalna razumljivost prirode, što je pretpostavka cjelokupne znanosti, može se objasniti jedino ako se priklonimo beskonačnom i stvaralačkom umu koji je mišlju učinio da svijet postoji. Ratzinger je rekao da nijedan znanstvenik ne može početi s radom ako i dok ne pretpostavi da je aspekt prirode kojeg istražuje spoznatljiv, razumljiv, obilježen formom.

Ali ova fundamentalno mistična pretpostavka počiva na uvjerenju da je sve što će znanstvenik spoznati kroz svoj znanstveni rad jednostavno čin promišljanja i prepoznavanja onoga što je već pojmio daleko veći um. Ratzingerov elegantan dokaz pokazuje da u svojoj srži religija i znanost nikada nisu trebale biti neprijatelji, budući da oboje uključuju intuiciju Božjeg postojanja i inteligencije. Zapravo, mnogi su raspravljali o tome kako nije slučajnost da su se moderne fizikalne znanosti pojavile upravo na sveučilištima kršćanskog Zapada, gdje se jasno naučavala ideja stvaranja kroz Božansku Riječ. Na nesreću, u previše iskaza u raznim povijestima ideja, modernizam je viđen kao izlazak iz represivnog, mračnjačkog i praznovjernog kršćanstva s kojim je u jakoj opreci. (Koliko li je mnogo autora koji su sve do danas pokušavali iskoristiti Galilea da bi potvrdili upravo to.) Kao rezultat, kršćanstvo je – a osobito u svom katoličkom izričaju – često predstavljeno kao vrsta prijetnje znanosti, dok u stvari postoji duboka sukladnost između disciplina koje traže objektivnu istinu i religije koja kaže: „U početku bijaše Riječ.“

Što da onda napravimo s nedavno otkrivenim Einsteinovim pismom? S obzirom na brojne druge stvari koje je on rekao o vjerovanju, možda je najbolje reći da je Einstein govorio protiv primitivnih i praznovjernih oblika religije, poput sv. Pavla, koji je rekao da moramo ostaviti ono djetinje kada dospijemo do duhovno zrele dobi. A što s Einsteinovim otpuštanjem Biblije? Mislim da ovdje moramo napraviti razlikovanje. Osoba može biti genij u jednom polju nastojanja, a u drugom ostati naivna, čak i nevična.

Malo tko bi osporavao da je Einstein bio najveći teorijski fizičar u prošlom stoljeću, ali to nije jamstvo da je ikada imao adekvatno shvaćanje Svetog Pisma. „Djetinjaste“ priče iz Biblije bile su objektom sofisticiranih interpretacija tijekom dva i pol tisućljeća. Umovi poput Origena, Filona, Ivana Zlatoustog, Augustina, Tome Akvinskog i Johna Henrya Newmana razotkrivali su kompleksnost i polivalentnost biblijskog simbolizma te uživali u pokazivanju literarne umješnosti, skrivene iza ponekad varljivo jednostavne površine. Stoga mislim kako možemo zaključiti da religiozni ljudi mogu u velikoj mjeri potvrditi Einsteina kao saveznika, premda u pogledu na interpretaciju Pisma možemo naći daleko bolje vodiče od njega.

„Ako je Bog stvorio svijet, njegova glavna briga sigurno nije bila da ga učini nama lako razumljivim“.

Izvorno objavljeno na Word on Fire/glasbrotnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: Da su izbori danas Grabar-Kitarović bi osvojila mandat u drugom krugu

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik HTV-a ekskluzivno donosi rezultate koje bi u drugom krugu izbora ostvarili potencijalni predsjednički kandidati koji, prema sadašnjim pokazateljima, imaju izgleda ući u završnicu.

Riječ je o najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

● Nakon rezultata prvog kruga, donosimo što bi donijela završnica, odnosno drugi krug predsjedničkih izbora.

U drugom krugu analizirana su tri duela, u skladu, naravno, s onime što je istraživanje pokazalo za prvi krug. Kao što smo objavili sinoć, očekivano najveću potporu birača dobiva samo troje potencijalnih kandidata i zasad samo oni imaju izglede za drugi krug.

1) Sraz Zoran Milanović – Kolinda Grabar-Kitarović

Da je danas drugi krug predsjedničkih izbora, u srazu sa Zoranom Milanovićem aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi drugi uzastopni mandat. Grabar-Kitarović dobila bi 52,3% glasova, Milanović 43,2%, a neodlučnih birača u ovom duelu nema mnogo – 4,5%.

● Pogledajte kako bi glasovali birači pojedinih stranaka, izdvojili smo ih pet

Kod HDZ-a i SDP-a stvari su jasne, čvrsta biračka tijela s više od 90% potpore svojim kandidatima, iako treba zamijetiti da bi 6,5% SDP-ovih birača svoje povjerenje ipak radije dalo Kolindi Grabar-Kitarović.

Birači Mislava Kolakušića u drugom bi krugu s 50% glasova poduprli Zorana Milanovića, a s 39,7% Grabar-Kitarović. Kod birača Mosta očekivana raspodjela, većina glasova otišla bi aktualnoj predsjednici, koja bi dobila i 50% glasova birača HSS-a, dok bi kandidatu ljevice pripalo 43,8%.

2) Kada bi u drugi krug ušli aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, što bi se dogodilo

Ponovno bi pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, no njezina prednost u ovom bi dvoboju bila manja nego u odnosu na Zorana Milanovića. Kad bi u završnicu predsjedničke utrke ušli Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, kandidatkinja HDZ-a slavila bi s 49,2% glasova. Miroslav Škoro dobio bi 41,6%. Neodlučnih birača ovdje je malo više nego u prethodnom ogledu – 9,2%.

U srazu ovo dvoje kandidata posebno je zanimljivo pogledati kako bi se opredijelili birači HDZ-a. Grabar-Kitarović ima potporu njih 73,8%, međutim 23,9% ipak smatra da bi bolji predsjednik bio Škoro. Također je zanimljiv podatak da bi SDP-ovi birači, ako već nema njihova kandidata u drugom krugu, na Pantovčaku radije vidjeli Miroslava Škoru nego Kolindu Grabar-Kitarović – 49,3% SDP-ovih birača glasovalo bi za Škoru, a 41,3% za Grabar-Kitarović.

Birači Mislava Kolakušića s 58% priklonili bi se Škori, 24% bi ih glasovalo za Grabar-Kitarović, dosta ih je neodlučnih, čak 18%. Most je za Škoru 61,1%, HSS favorizira Kolindu Grabar-Kitarović s 54,8% glasova, u odnosu na 22,6% koliko bi dali Škori. I tu je udio neodlučnih znatan – 22,6%.

U duelu Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore izdvojili smo još jedan podatak, koji je različit od ovih preferencija koje smo sad vidjeli. Birači Zorana Milanovića iz prvog kruga u drugom bi krugu ipak više glasova udijelili Kolindi Grabar-Kitarović – 46,2%, Škoro bi dobio 41,5% njihovih glasova. Birači Kolinde Grabar-Kitarović čvrsto bi ostali i u drugom krugu uz nju, imala bi samo 2,2% prebjega u konkurentski tabor.

3) A što ako se u drugom krugu nađu Miroslav Škoro i Zoran Milanović?

U tom slučaju predsjednik Hrvatske postao bi Miroslav Škoro. Rezultati ogleda izgledali bi ovako: Miroslav Škoro 49,4%, Zoran Milanović 45,4%. Neodlučnih je malo – 5,2%.

HDZ, SDP, slika naravno jasna iako 13,6% HDZ-ovih birača smatra da bi Milanović bio bolji predsjednik od Škore, odnosno 5,5% birača SDP-a glas bi dalo kandidatu s desnog spektra.

Birači Mislava Kolakušića poduprli bi Miroslava Škoru s 63,5%, a Zorana Milanovića s 26,9%. Most bi s više od 80% glasova bio za Škoru, HSS podijeljen, 45,2% za Škoru, 41,9% za Milanovića, neodlučnih 12,9%.

Dakle, da ponovimo gradivo – kada bi Kolinda Grabar-Kitarović prošla u drugi krug predsjedničkih izbora, da su izbori danas, osvojila bi još jedan mandat, bez obzira na to je li joj protukandidat Zoran Milanović ili Miroslav Škoro. Zoran Milanović ne prolazi ni u jednoj kombinaciji jer se ne bi uspio izboriti ni protiv Miroslava Škore, koji bi u tom slučaju postao nasljednik aktualne predsjednice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Pupovac: Da Škoru savjetuje supruga imao bi više razumijevanja za pitanja manjina; Možda želi da pokleknemo i onda pozovemo naše birače da glasaju za njega

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac razgovarao je s novinarom Večernjeg lista. Prenosimo dio razgovora:

Moram se vratiti malo natrag. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović šutjela je nakon napada na Srbe u Uzdolju kod Knina i onda vam je nakon vašeg intervjua za medije BiH poslala otvoreno pismo u kojem se obrušila na vas kazavši da vas pozorno prati. Kako to komentirate?

Izbori su, i uloge predsjednika i kandidata vrlo lako se miješaju. Meni je to razumljivo. Ali, nije mi razumljivo kada se miješaju izvan onoga što su temeljne vrijednosti našeg Ustava, kada se miješaju izvan onoga što su uobičajene komunikacije između državnih institucija, između Sabora, u kojem ja sjedim i u kojem sam predsjednik Odbora za ljudska prava i prava manjina, i institucije predsjednika ili Vlade. To nije uobičajen način komunikacije, a ni normalan i samo radi štetu. Ne samo meni. To može napraviti ozbiljnu štetu i samoj predsjednici jer postoje i neka ranija iskustva iz kojih se to moglo i može vidjeti.

Je li to već postala praksa u Hrvatskoj da, svaki put kada su neki izbori, nacionalne manjine i vi budete meta? Jer, evo, vidimo, osim aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednički kandidat gospodin Miroslav Škoro je čak rekao da bi zabranio vaše djelovanje, pa i rad?

Gospodin Škoro očito ima savjetnike, a koji vjerojatno nisu njegova supruga koja bi, vjerujem, imala više razumijevanja za pitanja manjina općenito kao državljanka SAD-a manjinskog podrijetla, koji ga usmjeravaju na to da je dobro da se na politici ozloglašavanja i sotoniziranja SDSS-a i njegova predsjednika zaradi neki politički poen i da se posegne za mehanizmom zaštite zabrane jedne demokratske stranke koja djeluje demokratskim sredstvima, ne sredstvima koja su suprotna odredbama Ustava ili zakonima Republike Hrvatske. Ne znam želi li gospodin Škoro time zapravo postići da mi možda nekako pokleknemo i onda pozovemo naše birače da glasaju za njega. Ako misli da će to biti dobro za Hrvatsku i da će on zato biti bolji predsjednički kandidat, možda bismo mi u SDSS-u mogli razmisliti i onda objaviti da ćemo gospodina Škoru, kao predsjedničkog kandidata, podržati na ovim izborima i time mu priskrbiti znatnu količinu glasova naših birača. Vjerujem da bi mu takva naša objava bitno povećala popularnost.

Za kojeg će se predsjedničkog kandidata SDSS opredijeliti s obzirom na to da s Milanovićem niste u dobrim odnosima, a česta ste meta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a sada i Miroslava Škore?

Nismo se mislili upletati u izbornu kampanju i to je nešto čega ćemo se držati. Mi samo želimo da ovi izbori za predsjednika dobiju ozbiljan karakter, da glavna tema tih izbora ne budemo mi i da produbljivanje animoziteta prema Srbima u Hrvatskoj ne bude nešto na čemu će se zasnivati kampanja, posebno desnog dijela kandidata za predsjednika Republike.

Cijeli intervju je OVDJE.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari