Pratite nas

Einstein: Ne možemo stajati postrani i pustiti Boga da obavi posao

Objavljeno

na

„Svatko tko se ozbiljno bavi znanstvenim radom postaje uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog”, rekao je svojedobno jedan od najvećih znanstvenika XX. stoljeća

(Njemačka, 1879. – SAD, 1955.)

[quote]„Vidim strukturu, ali ne mogu si predočiti tvorca te strukture. Vidim uru, ali ne mogu zamisliti urara. Ljudski um ne može pojmiti četiri dimenzije, pa kako bi onda mogao pojmiti Boga, pred kojim su tisuće godine i tisuće dimenzija kao jedno“?[/quote]

[dropcap]N[/dropcap]edavno je otkriveno da je Einstein pretkraj života napisao pismo u kojem je vjeru u Boga odbacio kao praznovjerje, a priče iz Biblije nazvao djetinjastima. U vremenu u kojemu ateisti sve agresivnije izranjaju u popularnoj kulturi, bilo je u najmanju ruku obeshrabrujuće čuti da se čini kako je najbriljantniji znanstvenik 20. stoljeća bio nesklon religiji. Činilo se kao da se Einstein slaže s raznim Christopherima Hitchenssima, Samima Harrisima i Richardima Dawkinsima u uvjerenju da religiozno vjerovanje pripada djetinjstvu ljudske rase.

I tako se dogodilo da je otkriće tog pisma bilo u koincidenciji s mojim čitanjem prekrasne Einsteinove biografije autora Waltera Isaacsona, knjige koja predstavlja daleko složeniju sliku stava prema religiji ovog velikog znanstvenika nego što bi to sugerirala njegova kasna razmišljanja.

Godine 1930. Einstein je sastavio svojevrsno vjerovanje nazvano Što ja vjerujem, a koje je završio riječima: „Osjećati da iza svega što se može iskusiti postoji nešto što naši umovi ne mogu obuhvatiti, čija nas ljepota i uzvišenost dohvaća tek indirektno: to je religioznost. U ovom smislu… ja sam pobožno religiozan čovjek.“ U odgovoru mladoj djevojci koja ga je pitala vjeruje li u Boga, odgovorio je: „Svatko tko se ozbiljno bavi znanstvenim radom postaje uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog.“ A tijekom razgovora na Union Theological Seminary o odnosu između religije i znanosti Einstein je objavio: „Situacija se može izraziti slikom: znanost bez religije je hroma, religija bez znanosti je slijepa“.

Ova Einsteinova razmišljanja – a sličnih je tijekom njegove karijere bilo mnogo više – dovode njemačkog fizičara u blizinu stavovima jednog utjecajnog njemačkog teologa. U svojoj knjizi Uvod u kršćanstvo iz 1968. g. Joseph Ratzinger, sada papa emeritus Benedikt XVI, ponudio je jednostavan, ali prodoran argument za postojanje Boga: univerzalna razumljivost prirode, što je pretpostavka cjelokupne znanosti, može se objasniti jedino ako se priklonimo beskonačnom i stvaralačkom umu koji je mišlju učinio da svijet postoji. Ratzinger je rekao da nijedan znanstvenik ne može početi s radom ako i dok ne pretpostavi da je aspekt prirode kojeg istražuje spoznatljiv, razumljiv, obilježen formom.

Ali ova fundamentalno mistična pretpostavka počiva na uvjerenju da je sve što će znanstvenik spoznati kroz svoj znanstveni rad jednostavno čin promišljanja i prepoznavanja onoga što je već pojmio daleko veći um. Ratzingerov elegantan dokaz pokazuje da u svojoj srži religija i znanost nikada nisu trebale biti neprijatelji, budući da oboje uključuju intuiciju Božjeg postojanja i inteligencije. Zapravo, mnogi su raspravljali o tome kako nije slučajnost da su se moderne fizikalne znanosti pojavile upravo na sveučilištima kršćanskog Zapada, gdje se jasno naučavala ideja stvaranja kroz Božansku Riječ. Na nesreću, u previše iskaza u raznim povijestima ideja, modernizam je viđen kao izlazak iz represivnog, mračnjačkog i praznovjernog kršćanstva s kojim je u jakoj opreci. (Koliko li je mnogo autora koji su sve do danas pokušavali iskoristiti Galilea da bi potvrdili upravo to.) Kao rezultat, kršćanstvo je – a osobito u svom katoličkom izričaju – često predstavljeno kao vrsta prijetnje znanosti, dok u stvari postoji duboka sukladnost između disciplina koje traže objektivnu istinu i religije koja kaže: „U početku bijaše Riječ.“

Što da onda napravimo s nedavno otkrivenim Einsteinovim pismom? S obzirom na brojne druge stvari koje je on rekao o vjerovanju, možda je najbolje reći da je Einstein govorio protiv primitivnih i praznovjernih oblika religije, poput sv. Pavla, koji je rekao da moramo ostaviti ono djetinje kada dospijemo do duhovno zrele dobi. A što s Einsteinovim otpuštanjem Biblije? Mislim da ovdje moramo napraviti razlikovanje. Osoba može biti genij u jednom polju nastojanja, a u drugom ostati naivna, čak i nevična.

Malo tko bi osporavao da je Einstein bio najveći teorijski fizičar u prošlom stoljeću, ali to nije jamstvo da je ikada imao adekvatno shvaćanje Svetog Pisma. „Djetinjaste“ priče iz Biblije bile su objektom sofisticiranih interpretacija tijekom dva i pol tisućljeća. Umovi poput Origena, Filona, Ivana Zlatoustog, Augustina, Tome Akvinskog i Johna Henrya Newmana razotkrivali su kompleksnost i polivalentnost biblijskog simbolizma te uživali u pokazivanju literarne umješnosti, skrivene iza ponekad varljivo jednostavne površine. Stoga mislim kako možemo zaključiti da religiozni ljudi mogu u velikoj mjeri potvrditi Einsteina kao saveznika, premda u pogledu na interpretaciju Pisma možemo naći daleko bolje vodiče od njega.

„Ako je Bog stvorio svijet, njegova glavna briga sigurno nije bila da ga učini nama lako razumljivim“.

Izvorno objavljeno na Word on Fire/glasbrotnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nabava oružja ima veliku simboliku

Objavljeno

na

Objavio

FAZ: Trump s Indijom sklopio ugovore o prodaji oružja, ali ne i trgovinski sporazum

Donald Trump je prilikom svog prvog posjeta Delhiju ugovorio s premijerom Nerendrom Modijem nabavu oružja u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara.

Iako to nije veliki iznos, on donosi dvostruku korist: s jedne strane, ta će nabava donekle umanjiti suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci Indije, a s druge strane omogućit će užu suradnju između dviju zemalja u Indijskom oceanu, čime Trump želi obuzdati Kinu.

Ipak, dvije zemlje nisu uspjele sklopiti trgovinski sporazum, što se i očekivalo. Trump je Indiju zbog njene protekcionističke politike u više navrata nazvao „kraljicom carina“.

U utorak on je prigovorio Indijcima da imaju najviše carine u svijetu. Dvije vlade dosada se nisu uspjele postići dogovor da SAD ukine carine na čelik i aluminij, a Indija na motore Harley-Davidson.

Modi je izjavio: „Naši ministri trgovine vodili su dobre razgovore. Dogovorili smo se da ćemo tim trgovinskim pregovorima dati novi pravni okvir. Osim toga, dogovorili smo otvorene pregovore o velikom trgovinskom sporazumu. “

Kada će ti pregovori započeti i koji će biti njihov cilj, Modi nije rekao. Američki povjerenik za trgovinu Indiju je posjetio prije Trumpa. „Američkoindijsko partnerstvo danas je sasvim sigurno jače nego ikada prije”, rekao je sada Trump.

Odraz tog partnerstva u prvom su redu ugovori o nabavi naoružanja. Indijci, koji su tradicionalno 60 posto svog arsenala oružja nabavljali od Rusije, sada kupuju među ostalim, helikoptere Apache i MH-60-Romeo.

Ipak, pri pomnom promatranju može se utvrditi da su posrijedi tek simbolične količine: ovaj put Indija je naručila 6 helikoptera Apache, nakon što je 2015. naručila 22 helikoptera Boeing.

Pod vodstvom Japanaca Amerikanci i Australci pokušavali su proteklih godina potaknuti Indiju na angažman u “Quadu” savezu četiriju demokracija u toj regiji koji neizravno, pruža otpor kineskoj ekspanzivnoj vanjskoj politici.

New Delhi, međutim oklijeva jer uviđa, posebno zbog svoje kopnene granice s Kinom, da bi mu bilo pametnije težiti nagodbi s Pekingom, negoli konfrontaciji.

Ne spominjući Kinu izravno, Trump je izjavio da se „demokratska Indija“ suočava s „jednom nacijom koja svoju moć osigurava prisiljavanjem, zastrašivanjem i agresijom“.

Ideja o slobodi nadvila se i nad uvođenje 5Gmreže. Tako je Trump, koji se žestoko protivi tome da kineski Huawei bude jedan od isporučitelja za uvođenje 5G mreže, pridobio je i Modija: „Tijekom sastanka razgovarali smo i o važnosti sigurne 5G mreže te utvrdili da je nužno tehnologiju budućnosti pretvorili u instrument za postizanje slobode, napretka i blagostanja”. Indija je, inače izložena kritikama jer za vrijeme nemira isključuje internetske i mobilne mreže.

Frankfurter Allgemeine Zeitung

Trump u Indiji dogovorio prodaju vojne opreme za tri milijarde dolara, uključujući jurišne helikoptere

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Izvješće EK daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu je pozdravila izvješće Europske komisije za Hrvatsku u okviru Europskog semestra za 2020. u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, a premijer Andrej Plenković poručuje da je izvješće poticaj Vladi za nastavak reformi.

Vlada pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, navodi se u priopćenju Vlade.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje, ističe se u priopćenju.

“Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je premijer Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju.

U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladini, kaže se u priopćenju.

Naglašava se i da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

U idućem razdoblju Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava.

Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine, zaključuje se u priopćenju.

EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra danas objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže, ističe EK.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza.

Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.

“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast”, navodi se između ostalog u izvješću EK. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari