Pratite nas

Gospodarstvo

EK: Hrvatsko gospodarstvo snažnije nego 2008., moglo bi se brzo oporaviti

Objavljeno

na

Hrvatska gospodarstvo ušlo je koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. te bi se nakon velikog pada BDP-a u 2020. godini od 9,1 posto moglo brzo oporaviti sljedeće godine po stopi od 7,5 posto, procjena je Europske komisije koja je u srijedu objavila proljetne ekonomske prognoze.

Europska komisija u prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa procjenuje da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto. To je povoljnije od procjena hrvatske Vlade koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6, 1 posto.

“Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u krizu Covid-19 u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. godine. Pod pretpostavkom da će se mjere za suzbijanje (pandemije) postupno ukidati tijekom 2020. godine, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi se brzo oporaviti 2021. godine nakon snažnog smanjenja 2020. godine. Veliko oslanjanje na turizam pogoršava pad i predstavlja rizik u slučaju duljih ograničenja putovanja. Domaća potražnja trebala bi ostati glavni pokretač oporavka, budući da izgledi za globalnu trgovinu ostaju neizvjesni. Očekuje se kako će vladine mjere ublažiti utjecaj recesije na tržište rada, iako dolaze uz visoku cijenu po javne financije”, kaže se sažetku izvješća za Hrvatsku.

Recesija povijesnih razmjera u EU-u

Komisija navodi da će gospodarstvo u Europskoj uniji ove godine doživjeti recesiju “povijesnih razmjera”, unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru na krizu kako na razini EU-a tako i državama članicama.

U europodručju, koje čini 19 zemalja očekuje se pad od 7,7 posto, a sljedeće godine rast 6,3 posto. U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto. Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 posto, a najveći u Grčkoj 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španjolskoj 9,4 posto.

Komisija u svojoj analizi navodi da je hrvatsko gospodarstvo u ovu krizu ušlo sa znatno bolje početne pozicije nego na početku globalne financijske krize 2008. godine, da je BDP prošle godine konačno premašio onaj iz 2008. i da je stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu ikad.

Makroekonomske neravnoteže (visoke razine duga i vanjskih obveza) pala je ispod razine iz 2008. Premda još uvijek relativno visok, državni dug znatno se smanjio, zahvaljujući proračunskom višku tri godine zaredom. Osim toga, prosječna dospjelost i cijena servisiranja javnog duga znatno je poboljšana. Povećanje troškovne konkurentnosti i pristupanje EU postavili su temelj snažnom širenju izvoza i hrvatskog tržišnog udjela do 2019. godine, navodi Komisija.

Budući da visokofrekventni indikatori ukazuju na snažne gospodarske rezultate u prva dva mjeseca ove godine, čini se da hrvatsko gospodarstvo nije teško pogođeno poremećajima u opskrbnim lancima u Kini. Ipak, s eskalacijom pandemije u Europi početkom ožujka, te uvođenjem strožih mjera suzbijanja u Hrvatskoj u drugoj polovici ožujka, očekuje se da će najveći dio gospodarskog učinka pandemije biti koncentriran u drugom kvartalu 2020. godine.

Unatoč velikom padu, očekuje se da će se domaća potražnja oporaviti prije od izvoza zbog značajnih neizvjesnosti oko izgleda za globalnu trgovinu. Mjere za potporu plaća i djelovanje automatskih stabilizatora trebali bi pomoći u održavanju potrošnje kućanstava, dok se očekuje da će ulaganja biti potkrijepljena tekućom provedbom projekata financiranih sredstvima EU fondova i nekoliko mjera potpore likvidnosti za poduzeća.

Državna potrošnja trebala bi nastaviti pozitivno pridonositi rastu. Očekuje se da će se izvoz robe smanjiti 2020. godine, prije svega zbog očekivane recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima. Izvoz usluga trebao bi još više trpjeti zbog negativnog utjecaja mjera suzbijanja i ublažavanja pandemije na turistički, ugostiteljski i prometni sektor. Zbog očekivane povećane averzije potencijalnih nerezidentnih turista prema međunarodnim putovanjima, ne očekuje se da će oporavak turizma 2021. godine dosegnuti razini iz 2019.

Negativni utjecaj velikog pada izvoza na BDP trebao bi biti ublažen visokom uvoznom komponentom turizma. Očekuje se kako će se trgovinski manjak privremeno pogoršati 2020. godine, prije nego se djelomično oporavi 2021. godine. Saldo tekućeg računa trebao bi se privremeno pogoršati na -1, 75 posto BDP-a u 2020. godini, prije nego se poboljša na 0,5 posto BDP-a u 2021. godini.

Očekuje se pad zaposlenosti, ali i brzi oporavak. Očekuje se kako će tržište rada brzo reagirati na prekid gospodarske aktivnosti. Iako bi državne mjere za potporu plaćama i likvidnosti trebale ublažiti pad zaposlenosti u nekim sektorima, zaposlenost će snažno pasti u sektorima poput ugostiteljstva. Stopa zaposlenosti trebala bi pasti ove godine za 3,9 posto, a sljedeće godine rasti 3 posto. Stopa nezaposlenosti ove bi se godine trebala povećati preko tri posto i iznosti 10,2 posto, a sljedeće godine bi trebala pasti na 7, 4 posto.

Očekuje se kako će se inflacija potrošačkih cijena smanjiti 2020. godine zbog pada cijena nafte. Ove godine očekuje se inflacija po stopi 0,4 posto, a sljedeće godine 0,9 posto.

Proračunski deficit ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto. Komisija predviđa snažan rast javnog duga na 88, 6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 73, 2 posto. Sljedeće godine javni dug trebao bi pasti na 83,4 posto. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari