Pratite nas

Vijesti

EK neće pojačati nadzor, Tihomiru Oreškoviću dobra ocjena

Objavljeno

na

Europska komisija dat će danas  Hrvatskoj pet novih ekonomskih preporuka, a Večernji list sinoć je u Bruxellesu imao uvid u posljednju verziju tih preporuka prije današnjeg usvajanja.

[ad id=”93788″]

U istom dokumentu Komisija planira ocijeniti Nacionalni program reformi Vlade premijera Tihomira Oreškovića kao “poprilično ambicioznu reformsku agendu” koja će, bude li ispunjena, popraviti makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazi Hrvatska. Zahvaljujući ambicioznosti Oreškovićeva programa, Komisija nema namjeru pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti bilo kakve korektivne mjere.

Nacionalni program reformi RH sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u sjedištu EK u Bruxellesu.

Porez na nekretnine

U prvoj od pet preporuka EK traži da se do kraja ove godine započne najavljena reforma uvođenja poreza na nekretnine. Proračunski manjak, kaže prva preporuka, Hrvatska treba do kraja ove godine smanjiti ispod razine 3 posto BDP-a, a nakon toga nastaviti fiskalnu prilagodbu daljnjim smanjenjem deficita za najmanje 0,6 posto BDP-a u 2017. godini. I projekcije smanjivanja javnog duga, koje je Komisiji poslala Oreškovićeva Vlada, ocijenjene su kao dovoljno dobre da zadovolje ciljeve. U 2019. tako se očekuje pad javnog duga na 80 posto BDP-a (s trenutnih 87 %).

No, Komisija oprezno upozorava da se takva procjena temelji na povoljnim projekcijama gospodarskog rasta. U slučaju da se te povoljne projekcije rasta ne ostvare, ciljevi smanjivanja javno duga bili bi promašeni. Komisija također u dokumentu, pripremljenom za današnje usvajanje, navodi da Oreškovićeva Vlada nije dovoljno detaljno specificirala ideju prodaje financijske imovine, koja ima za cilj smanjiti javni dug. Unatoč uglavnom pozitivnim očekivanjima i unatoč ocjeni da nije potrebno pojačanje procedure makroekonomskih neravnoteža, Komisija je spremna zaključiti da će i u 2017. biti potrebne “dodatne mjere” kako bi se Hrvatska uskladila s Paktom o stabilnosti i rastu Europske unije.

U drugoj preporuci EK želi poručiti Oreškovićevoj Vladi da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu. Također i da smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći.

Ukidanje parafiskalnih nameta

U trećoj preporuci traži se poboljšanje učinkovitosti javne uprave te ukidanje razlika u standardu javne uprave koji se razlikuje u raznim dijelovima Hrvatske. U četvrtoj preporuci Komisija traži značajnije ukidanje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje birokratskog opterećenja poslovanju privatnika.

I konačno, peta preporuka traži poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava u postupcima na trgovačkim i upravnim sudovima. U mandatu bivše Vlade, prošle godine EK je dala Hrvatskoj šest ekonomskih preporuka, a pretprošle osam.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

U PODCASTU VELEBIT Gostovala je bivša novinarka HRT-a, a danas Laudato televizije, Nada Prkačin.

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara cenzuriraju na Filozofskom fakultetu?

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara uopće cenzuriraju?

♦ Koji su sve formalni razlozi zbog kojih se Hrvatima, profesionalcima nacionalne orijentacije daju otkazi na HRT-u?

♦ Zašto su za vrlo gledanu emisiju HTV-a TV kalendar prilozi o generalu Gotovini bili neprihvatljivi?

♦ Zašto su sa HRT-a novinarske tekstove nosili na Filozofski fakultet?

♦ Zašto se na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta određuje koliko je poginulih u Jasenovcu i na Bleiburgu?

♦ Zašto na HRT-u ne podnose riječi “revizija povijesti”?

Odgovore na ova i druga pitanje poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Roman Leljak u Bujici: ‘Jasenovac je mit i povijesna prijevara Titove Jugoslavije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari