Pratite nas

Gospodarstvo

EK očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto

Objavljeno

na

Foto: Fah

Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

“Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe Komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama.

Snažan rast zaposlenosti pomaže u održavanju brzog ritma smanjivanja nezaposlenosti, navodi dalje Komisija. Komisija predviđa proračunski višak, što će voditi daljnjem smanjenju udjela duga.

Nakon tri tromjesečja snažnog rasta, u zadnjem tromjesečju zabilježeno je usporavanje investicija iz europskih fondova, posebice u javnom sektoru, što je zajedno s krizom u Agrokoru dovelo do usporavanja investicija 2017. godine i nižeg od očekivanja rasta, u visini od 2,8 posto. U jesenskim prognozama prošle godine, naime, očekivao se rast od 3,2 posto u 2017. godini.

Usporavanje robnog izvoza, koje je započelo krajem prošle godine nastavilo se u prvim mjesecima 2018. godine zajedno sa slabijim podacima o industrijskoj proizvodnji. Istodobno, povjerenje potrošača i solidni maloprodajni rezultati podržali su rast privatne potrošnje, dok obećavaju rani indikatori o bukingu, a rastući dolasci turista u predsezoni ukazuju na još jednu snažnu turističku sezonu. Međutim, zbog značajnog uvoznog udjela u finalnoj potražnji, uvoz će nastaviti negativno utjecati na rast BDP-a, kaže Komisija.

Komisija očekuje rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj godini i nešto skromniji, 2,7 posto u sljedećoj godini. Tijekom toga razdoblja, osobna potrošnja će poticati rast zbog kontinuiranog rasta plaća i zaposlenosti i rastućih doznaka Hrvata koji rade u inozemstvu, a sve to u uvjetima niske inflacije i kamata koje padaju.

Značajno povećanje ugovaranja projekata krajem prošle godine trebalo bi pridonijeti većoj iskorištenosti europskih fondova ove i sljedeće godine, posebice u javnom sektoru, navodi EK.

Unatoč razduživanju, krediti korporativnom sektoru se oporavljaju, zamjećuje EK.

Komisija očekuje da će investicije snažnije pridonositi rastu nego što je to bio slučaj proteklih godina. Očekuje se postupno usporavanje rasta robnog izvoza ove i sljedeće godine, i to s lanjskih 6,1 posto na ovogodišnjih 4,8 posto te u idućoj na 4,6 posto, unatoč solidnoj vanjskoj potražnji i daljnjem povećanju tržišnog udjela, iako je on još uvijek skroman.

Turizam će i dalje bilježiti snažne rezultate i zbog rastućih dolazaka i izvan glavne sezone, zahvaljujući značajnim investicijama u hotelskom sektoru proteklih godina.

S obzirom da domaća industrijska proizvodnja usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza s negativnim učinkom na vanjsku bilancu roba i usluga, unatoč poboljšanju uvjeta trgovine.

Višak na tekućem računu trebao bi pasti s lanjskih 3,6 posto BDP-a na 2,8 posto u ovoj i 2,1 posto u idućoj godini.

“Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.

Predviđa i sporiji odlazak Hrvata u inozemstvo zbog snažnog rasta zaposlenosti i rasta plaća.

Što se tiče rizika u vezi tih prognoza, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama. “Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.

Zbog nedostatka radne snage u turizmu i građevinarstvu, očekuje se snažni rast plaća u predstojećem razdoblju. Produktivnost će rasti uglavnom istom brzinom što će voditi k stabilizaciji jedinične cijene rada, dok inflacija ostaje niska – 1,4 posto ove godine, a sljedeće 1,6 posto, kaže se u ekonomskim prognozama EK.

Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.

To je rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda uz pomoć oporavka gospodarskog rasta i znatno nižih troškova, ocjenjuje EK. Rast rashoda, pak, usporen je zbog manjih javnih investicija, nižih kamata i socijalnih davanja koji su rasli sporije od nominalnog BDP-a.

EK očekuje rast poreznih prihoda od još jedne dobre turističke sezone i snažne potrošnje, no očekuje i veći rast rashoda zbog rasta plaća u javnom sektoru, dodatnih izdvajanja za ratne veterane i rodiljnih naknada te rastućih mirovina.

Očekivani oporavak iskorištenosti europskih fondova trebao bi povećati i prihode i rashode, napominje.

Budući da je rast i dalje iznad stope potencijalnog rasta, strukturna proračunska ravnoteža trebala bi se ponešto pogoršati 2018. i 2019. Rizici za ove projekcije leže u mogućem aktiviranju jamstava poduzećima u državnom vlasništvu koja su u poteškoćama, zaključuje EK .

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat: EK nije protiv međufinanciranja Uljanika u omjeru 50:50

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Darko Horvat.

“Europska komisija u ovom trenutku ne brani izričito da se uđe u međufinanciranje, ali i dalje inzistira da to bude u omjeru 50:50. To međufinanciranje ušlo bi u program restrukturiranja i bit će dio ukupnog volumena kada on bude usvojen”, rekao je ministar Horvat  nakon trosatnog sastanka u Europskoj komisiji.

Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

“Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver”, rekao je Horvat.

“Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana”, dodao je.

U nedjelju navečer održan je i sastanak  s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli.

“S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda”, rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom.

“Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju”, rekao je.

“Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna”, rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada.

“Ova je vlada vrlo jasno rekla – sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni”, rekao je Horvat.

Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari