Pratite nas

Gospodarstvo

EK očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto

Objavljeno

na

Foto: Fah

Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

“Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe Komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama.

Snažan rast zaposlenosti pomaže u održavanju brzog ritma smanjivanja nezaposlenosti, navodi dalje Komisija. Komisija predviđa proračunski višak, što će voditi daljnjem smanjenju udjela duga.

Nakon tri tromjesečja snažnog rasta, u zadnjem tromjesečju zabilježeno je usporavanje investicija iz europskih fondova, posebice u javnom sektoru, što je zajedno s krizom u Agrokoru dovelo do usporavanja investicija 2017. godine i nižeg od očekivanja rasta, u visini od 2,8 posto. U jesenskim prognozama prošle godine, naime, očekivao se rast od 3,2 posto u 2017. godini.

Usporavanje robnog izvoza, koje je započelo krajem prošle godine nastavilo se u prvim mjesecima 2018. godine zajedno sa slabijim podacima o industrijskoj proizvodnji. Istodobno, povjerenje potrošača i solidni maloprodajni rezultati podržali su rast privatne potrošnje, dok obećavaju rani indikatori o bukingu, a rastući dolasci turista u predsezoni ukazuju na još jednu snažnu turističku sezonu. Međutim, zbog značajnog uvoznog udjela u finalnoj potražnji, uvoz će nastaviti negativno utjecati na rast BDP-a, kaže Komisija.

Komisija očekuje rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj godini i nešto skromniji, 2,7 posto u sljedećoj godini. Tijekom toga razdoblja, osobna potrošnja će poticati rast zbog kontinuiranog rasta plaća i zaposlenosti i rastućih doznaka Hrvata koji rade u inozemstvu, a sve to u uvjetima niske inflacije i kamata koje padaju.

Značajno povećanje ugovaranja projekata krajem prošle godine trebalo bi pridonijeti većoj iskorištenosti europskih fondova ove i sljedeće godine, posebice u javnom sektoru, navodi EK.

Unatoč razduživanju, krediti korporativnom sektoru se oporavljaju, zamjećuje EK.

Komisija očekuje da će investicije snažnije pridonositi rastu nego što je to bio slučaj proteklih godina. Očekuje se postupno usporavanje rasta robnog izvoza ove i sljedeće godine, i to s lanjskih 6,1 posto na ovogodišnjih 4,8 posto te u idućoj na 4,6 posto, unatoč solidnoj vanjskoj potražnji i daljnjem povećanju tržišnog udjela, iako je on još uvijek skroman.

Turizam će i dalje bilježiti snažne rezultate i zbog rastućih dolazaka i izvan glavne sezone, zahvaljujući značajnim investicijama u hotelskom sektoru proteklih godina.

S obzirom da domaća industrijska proizvodnja usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza s negativnim učinkom na vanjsku bilancu roba i usluga, unatoč poboljšanju uvjeta trgovine.

Višak na tekućem računu trebao bi pasti s lanjskih 3,6 posto BDP-a na 2,8 posto u ovoj i 2,1 posto u idućoj godini.

“Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.

Predviđa i sporiji odlazak Hrvata u inozemstvo zbog snažnog rasta zaposlenosti i rasta plaća.

Što se tiče rizika u vezi tih prognoza, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama. “Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.

Zbog nedostatka radne snage u turizmu i građevinarstvu, očekuje se snažni rast plaća u predstojećem razdoblju. Produktivnost će rasti uglavnom istom brzinom što će voditi k stabilizaciji jedinične cijene rada, dok inflacija ostaje niska – 1,4 posto ove godine, a sljedeće 1,6 posto, kaže se u ekonomskim prognozama EK.

Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.

To je rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda uz pomoć oporavka gospodarskog rasta i znatno nižih troškova, ocjenjuje EK. Rast rashoda, pak, usporen je zbog manjih javnih investicija, nižih kamata i socijalnih davanja koji su rasli sporije od nominalnog BDP-a.

EK očekuje rast poreznih prihoda od još jedne dobre turističke sezone i snažne potrošnje, no očekuje i veći rast rashoda zbog rasta plaća u javnom sektoru, dodatnih izdvajanja za ratne veterane i rodiljnih naknada te rastućih mirovina.

Očekivani oporavak iskorištenosti europskih fondova trebao bi povećati i prihode i rashode, napominje.

Budući da je rast i dalje iznad stope potencijalnog rasta, strukturna proračunska ravnoteža trebala bi se ponešto pogoršati 2018. i 2019. Rizici za ove projekcije leže u mogućem aktiviranju jamstava poduzećima u državnom vlasništvu koja su u poteškoćama, zaključuje EK .

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac: Razvijamo novi razvojno-istraživački centar koji će upošljavati preko 1000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

”Razvijamo novi razvojno-istraživački centar koji će upošljavati preko 1000 ljudi. U ovom trenutku upošljavamo oko 400 ljudi, što znači da planiramo značajno širenje.

Nadalje, planiramo maloserijsku proizvodnju transformirati u velikoserijsku. Veliki izazov nam je i model C_Two staviti na tržište, a za dva tjedna objavljujemo i veliku spomenutu suradnju s njemačkim proizvođačem na kojoj smo radili posljednje tri godine”, rekao je Mate Rimac na najvećoj europskoj developerskoj konferenciji WeAreDevelopers 2018.

Na najvećoj europskoj developerskoj konferenciji WeAreDevelopers 2018 koja se održava u Beču od 16. do 18. svibnja, nastupio je i hrvatski poduzetnik Mate Rimac, vlasnik tvrtke Rimac Automobili.

On je održao predavanje na temu uloge developera u proizvodnji električnog hiperautomobila, piše Bug.hr

Rimac je na vrlo zanimljiv način predstavio svoj poduzetnički put i probleme na koje je nailazio. Pokušao je prikazati od kojih se sve koraka sastoji proizvodnja električnog sportskog automobila.

Veliku ulogu u svemu ima i tim programera koji imaju zadatak sudjelovati u svim dijelovima razvoja, a ponajviše u razvoju sustava autonomne sportske vožnje i machine learning procesa koji ono zahtijeva.

Između ostalog spomenuo je i kako machine learning sustava autonomne vožnje prikuplja oko 6 TB podataka svakog sata vožnje, što zahtijeva enormne količine prostor za pohranu podataka i izgradnju mega podatkovnih centara.

Također, mnogi uzimaju zdravo za gotovo i investiciju što se tiče licenci korištenja softvera u svrhe razvoja. Pa tako se događa da određeni razvojni inženjeri rade na paketu softveru koji zajedno vrijede gotovo 100 milijuna eura.

 

Mate Rimac: Želim u RH dovesti druge proizvođače automobila, teško se sam boriti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Divide et impera uništava ovu zemlju

Objavljeno

na

Objavio

Ključ svega je omogućiti građanima da mogu živjeti od svog rada.

Referendumske inicijative, prosvjedi, kontra prosvjedi, podjele na naše i vaše, na MI ili Oni, na partizane i ustaše, na crvene, plave, žute, crne, zelene ili jednostavnije na RGB samo troše energiju hrvatskog naroda, a najvažniji onaj krucijalni problem prolazi pokraj nas i kao karcinom uništava hrvatsko društvo, narod, naciju, državu.

Dokle se zastupnici, izaslanici naroda u hrvatskom parlamentu – Saboru, budu bavili trivijalnim problemima. Dokle se god predsjednici najvećih hrvatskih političkih stranaka budu bavili pitanjima koji je kupus najbolji ili čiji je odraz u ogledalu najljepši, dokle se budu dijeli na partizane i ustaše, na Jugoslavene, europejce, katolibane, socijaliste, marksiste, lenjiniste, titoiste, Zagorce, Dalmatince, Hercegovce, proruske, prosrpske, proameričke, probritanske lobiste i špijune, lopove i poštene, dokle god Sabor bude više ličio na kokošinjac s nadobudnim pjetlićima i nezrelim kokama bez jasne vizije i cilja dotada će Hrvatska tonuti u živo blato.

Dokad god manjina bude željela biti nadređena većini, a većina ne uvažavala manjinu, dokle god i jedna i druga strana tumačila demokraciju onako kako njima odgovara, dokle god iz glava hrvatskog naroda ne izađe viđenje demokracije iz sedamdesetih i osamdesetih u ovoj državi ništa se promijeniti neće.

Dok god se referendumska inicijativa, bez obzira od koga i radi čega pokrenuta bude shvaćena kao udar na nešto i nekoga i dokle god udare na to budu predvodili ,organizirali i opstruirali Bogom dani političari upitnih moralnih i političkih kvaliteta, upitnih intelektualnih kapaciteta, ova država tražit će slamku sijena da se držeći za nju izvuče iz živog blata.

Političari koji umjesto da u duhu tolerancije, širenja demokracije bez obzira sviđa im li se ili ne, javno ne podrže referendumsku inicijativu jer ona nije referendum na kojem ti isti političari mogu glasati za ili protiv, mogu potpuno legalno lobirati za ili protiv, ona je samo volja naroda da omoguće tom istom narodu da iskažu svoje osnovno demokratsko pravo- samoorganizirano odlučivanje.

Dokle god u Hrvatskoj ne bude jedna povijest, dokle god u hrvatskoj istina ne prestane biti tabu tema i dokle god oni koji žele istinu budu revizionisti do tada će hrvatsko društvo biti podijeljeno.

Istina oslobađa, kome ova izreka smeta. Onima koji imaju hipoteku povijesti ili onima koji imaju viziju budućnosti.

Do kada će sve ovo do sada napisano, a ima toga još, biti tema koja zaokuplja hrvatsku javnost. Agrokor, mailove, potpredsjednicu i predsjednika vlade nisam spominjao, nemam ni namjeru ali nešto imam.

Sve ovo su mali, nebitni, zanemarivi i izlječivi, da izlječivi problem jer ovo su simptomi bolest, istina ozbiljne ali izlječive. Ona druga bolest, opasna kancerogena, koja uništava narod, društvo, državu, zove se – Demografija.

Sve ono što nam se nudi, ignorirajući i tjerajući stručnjake iz krucijalne domene, a gurajući mjere koje sliče na jeftine predizborne populističke metode koje nemaju veze niti s mjerama niti s voljom rješavanja problema.

Sve to izgleda kao pokušaj da se požar gasi plahtom natopljenom u benzin.

Opravdanje da je iseljavanje rezultat otvaranja granica i tržišta radne snage priča je za naivne jer onaj tko to plasira u javnost nema dodira sa stvarnošću.

Glavni razlog je dublje prirode i prije svega je povezan s nestručnosti i stvarnom željom da problem riješe oni koji problem trebaju i moraju rješavati, a za to su i dobili mandat.

Možda bi hrvatske političare, one na vlasti i one u opoziciji, trebalo pitati zašto taj problem nisu imali niti će ga imati Slovenci. Zašto su Slovenski političari konsenzualno riješili problem. Istina, Slovenci nisu imali rat, ali rat više ne smije biti opravdanje.

U osnovi postoji samo nekoliko činjenica koje treba riješiti, odstraniti žarište i uliti nadu narodu. Omogućiti im da uhvate zraka, da oči širom otvore i da pokrenu državu iz apatije, da više nitko ne spominje navode u prvom dijelu teksta, da Hrvatska postane ono za što je predodređena i ono što piše u naslovu i tekstu njene himne.

Ključ svega je omogućiti građanima da mogu živjeti od svog rada. Jednostavno im omogućiti ono što piše u Ustavu. Vrijeme je da hrvatski političari shvate, oni u poziciji i oni u opoziciji da se mora podvući crta i reći- dosta je.

Vrijeme je za reforme, a reforma svih reformi leži u državnoj administraciji, u državnim i javnim tvrtkama gdje se godinama, ovisno tko je na vlasti gomilaju uhljebi gušeći državu i porezne obveznike. Vrijeme je da se prestane s praksom uhljebljivanja stranačke vojske bez obzira bila ona žutih, crvenih, plavih ili crnih.

Treba presjeći i reći- Gospodo vi ste teret naroda i države i idete na tržište, najmanje njih 30 000. Bez brige, neće biti na ulici niti na teret onih koji rade jer reforma svih reformi povlači druge za sobom i oni će vrlo brzo postati poželjna radna snaga.

Vrijeme je da država kaže poduzetnicima: Ako vi ne želite i kažete da ne možete, mi možemo i hoćemo dići minimalnu zaradu u netto iznosu na 6 000 kuna ali da ne bi uništili poduzetnike – država se mora odreći parafiskalnih nameta i zahvaljujući rasterećenju proračuna smanjenjem zaposlenih na jaslama istog pomoći subvencijama onima kojima treba pomoći. Oni koji to nisu u stanju pratiti, reći da tvrtke presele tamo gdje ima jeftine radne snage. Bez brige, neće se seliti već prilagoditi tržištu radne snage.

Povećanje nadnice u kombinaciji s rasterećenjem porezne presije rezultira povećanjem produktivnosti, a povećanje produktivnosti rezultira konkurentnosti, novim zapošljavanjima, povećanom potrošnjom, većim i boljim punjenjem proračuna, sanacijom zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Onaj tko ima 6000 kuna plaće neće ići tražiti kruha preko pogače u Irskoj ili Njemačkoj, a povećana potrošnja uvijek je indikator rasta zapošljavanja, rasta BDP-a i standarda. Uostalom nije li upravo Irska najbolji primjer.

Ante Rašić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati