Pratite nas

Hrvatska

EK: Pelješki most će biti izgrađen bez obzira na prijetnju tužbom iz BiH

Objavljeno

na

U institucijama Europske unije koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta kažu kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske.

„To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije oko njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se“, rekla je osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana.

Željko Komšić, novoizabrani član Predsjedništva BiH, rekao je u ponedjeljak kako bi BiH mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, “prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice“.

„Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most – preko BiH mora”, rekao je Komšić.

Gradnjom mosta između poluotoka Pelješca i kopna povezao bi se jug Hrvatske, članice EU-a, čime bi cestovni promet zaobilazio teritorij BiH. Most s 357 milijuna eura financira Europska unija preko svoje kohezijske politike, čiji je cilj smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih regija unutar bloka 28 zemalja. Za taj najveći projekt EU-a u Hrvatskoj već je isplaćen manji dio novca, a prva faza izgradnje počela je 30. srpnja.

Krajem kolovoza su u Bruxellesu zaprimili pritužbe iz BiH. Hrvatska je bila poslala informacije o ugovoru Tuđman-Izetbegović, koji nije ratificiran, a također i sve karte tog područja. U siječnju je pak predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, poslao pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je potvrdio realizaciju projekta.

„Taj stav ostaje na snazi, ništa se ne mijenja“, kaže osoba iz Europske komisije, izvršnog tijela EU-a. „Osim toga, ne vjerujem da će BiH pokrenuti tužbu. Niti Slovenija se u svom sporu s Hrvatskom nije obratila sudu u Hamburgu“, dodaje isti izvor.

Osim Komšića, hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH, eventualnu tužbu moraju odobriti i preostala dvojica članova, koji predstavljaju Bošnjake i Srbe u toj državi.

„Projekt Pelješkog mosta ne može se stopirati jer ima sve potrebne dozvole“, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, ujedno i glavni izvjestitelj Europskog odbora regija i gradova. To tijelo u Bruxellesu predstavlja regije i gradove iz EU-a, no nema zakonodavnu već savjetničku ulogu.

„Iz BiH čujemo neke neutemeljene prigovore. Željko Komšić je došao na ovo mjesto (Predsjedništvo BiH) tako kako je došao, izabran je, ali ne onako kao što bi hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH trebao biti izabran, a to znači nije izabran glasovima građana hrvatske nacionalnosti u BiH“, napominje Dobroslavić. „To nije dobro za BiH, nije dobro za odnose s Hrvatskom pa ni s EU-om. Mi smo se uvijek zauzimali za jednakopravnost hrvatskog naroda. Ovaj način da jedan narod izabire drugom narodu predstavnika u najvišoj vlasti, Predsjedništvu BiH, sigurno nije doprinos ravnopravnosti u BiH te će biti smetnja daljnjem razvoju normalnih odnosa“, dodao je Dobroslavić.

Pelješki most trebao bi biti dovršen 2022. ili 2023. godine.

„Nikakav Komšić neće zaustaviti izgradnju mosta. Most ima sve dozvole te se gradi prema ugovoru sklopljenom s kineskim ponuđačima. Oni su počeli raditi pa ne vidim nikakve smetnje, a sada kada je prošla predizborna kampanja u BiH vjerujem da će se o tome manje govoriti, a da će se oni više baviti svojim problemima kojih ima napretek ondje“, rekao je Dobroslavić.

„U predizbornoj kampanji sam ove prijetnje tužbom ocjenjivao kao pokušaj mobilizacije jednog dijela biračkog tijela u BiH. Vidjet ćemo hoće li se nastaviti. Bude li tako, to će biti znak da naši susjedi ne razumiju stvarnost, jer se most gradi na hrvatskom teritoriju i prema važećim dozvolama, usuglašen je s BiH u pogledu visine mosta te raspona između stupova. Također je omogućen neometan pristup BiH otvorenom moru, što je i njihovo pravo koje im nitko ne može i ne želi oduzeti“, zaključio je Dobroslavić.

(Hina)

 

Mostarski studenti proglasili Komšića nepoželjnom osobom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

GI Narod odlučuje: ‘Tražimo neovisno Povjerenstvo koje neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Građanska inicijativa Narod odlučuje održala je press konferenciju u vezi zahtjeva za revizijom provjere potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.

Naime, ta je Građanska inicijativa poslala dopis Ministarstvu uprave u kojemu od ministra Lovre Kuščevića traže kategorizaciju 30.000 potpisa koje nije priznao. U priopćenju navode kako traže da se sastavi zasebno izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa za GI Narod odlučuje.

Natalija Kanački rekla je kako im je nedostajalo 0.88 posto potpisa za prvo pitanje na referendumu, dok im je za drugo pitanje nedostajalo 2,02 posto potpisa. Luka Mlinarić rekao je kako traže osnivanje neovisnog Povjerenstva koje, kako kaže, neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika.

Podsjeća kako su u petak podnijeli zahtjev da Ministarstvo napiše dva odvojena izvješća o, po njima, nevaljalim potpisima, te da ih Ministarstvo pojasni.

“Nije prihvatljivo da je Ministarstvo uprave izradilo jedno, zajedničko, izvješće u kojem međusobno miješa dvije zasebne referendumske inicijative koje su pokrenule prikupljanje potpisa za referendume o potpuno odvojenim temama.

Tražimo da u novom izvješću, za svako referendumsko pitanje razdvoji potpise koje nisu priznali, te da navedu zašto ga nisu priznali, odnosno da navedu koji je broj potpisa hrvatskih građana APIS proglasio nevažećim, a koji Povjerenstvo Ministarstva uprave te da specificiraju po kojim su osnovama potpisi proglašeni nevažećima od strane svake od dvije navedene instance”, objasnio je Mlinarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika Uljanika i njihovih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović novinarima je u subotu za boravka u Tinjanu izjavila kako je izuzetno zabrinuta stanjem u Uljanik grupi zbog radnika i njihovih obitelji, ali i činjenicom da se u posljednje vrijeme o strukturnim problemima saznaje u posljednji trenutak, kada je kasno poduzeti bilo kakve mjere.

“Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa,” kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako “ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati”.

Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.

“O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost,” naglasila je Grabar Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.

“Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju,” rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. “Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati,” kazala je.

“Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija,” rekla je.

Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. “Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj” jer, kako je rekla, “Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari