Pratite nas

Hrvatska

EK: Pelješki most će biti izgrađen bez obzira na prijetnju tužbom iz BiH

Objavljeno

na

U institucijama Europske unije koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta kažu kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske.

„To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije oko njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se“, rekla je osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana.

Željko Komšić, novoizabrani član Predsjedništva BiH, rekao je u ponedjeljak kako bi BiH mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, “prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice“.

„Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most – preko BiH mora”, rekao je Komšić.

Gradnjom mosta između poluotoka Pelješca i kopna povezao bi se jug Hrvatske, članice EU-a, čime bi cestovni promet zaobilazio teritorij BiH. Most s 357 milijuna eura financira Europska unija preko svoje kohezijske politike, čiji je cilj smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih regija unutar bloka 28 zemalja. Za taj najveći projekt EU-a u Hrvatskoj već je isplaćen manji dio novca, a prva faza izgradnje počela je 30. srpnja.

Krajem kolovoza su u Bruxellesu zaprimili pritužbe iz BiH. Hrvatska je bila poslala informacije o ugovoru Tuđman-Izetbegović, koji nije ratificiran, a također i sve karte tog područja. U siječnju je pak predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, poslao pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je potvrdio realizaciju projekta.

„Taj stav ostaje na snazi, ništa se ne mijenja“, kaže osoba iz Europske komisije, izvršnog tijela EU-a. „Osim toga, ne vjerujem da će BiH pokrenuti tužbu. Niti Slovenija se u svom sporu s Hrvatskom nije obratila sudu u Hamburgu“, dodaje isti izvor.

Osim Komšića, hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH, eventualnu tužbu moraju odobriti i preostala dvojica članova, koji predstavljaju Bošnjake i Srbe u toj državi.

„Projekt Pelješkog mosta ne može se stopirati jer ima sve potrebne dozvole“, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, ujedno i glavni izvjestitelj Europskog odbora regija i gradova. To tijelo u Bruxellesu predstavlja regije i gradove iz EU-a, no nema zakonodavnu već savjetničku ulogu.

„Iz BiH čujemo neke neutemeljene prigovore. Željko Komšić je došao na ovo mjesto (Predsjedništvo BiH) tako kako je došao, izabran je, ali ne onako kao što bi hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH trebao biti izabran, a to znači nije izabran glasovima građana hrvatske nacionalnosti u BiH“, napominje Dobroslavić. „To nije dobro za BiH, nije dobro za odnose s Hrvatskom pa ni s EU-om. Mi smo se uvijek zauzimali za jednakopravnost hrvatskog naroda. Ovaj način da jedan narod izabire drugom narodu predstavnika u najvišoj vlasti, Predsjedništvu BiH, sigurno nije doprinos ravnopravnosti u BiH te će biti smetnja daljnjem razvoju normalnih odnosa“, dodao je Dobroslavić.

Pelješki most trebao bi biti dovršen 2022. ili 2023. godine.

„Nikakav Komšić neće zaustaviti izgradnju mosta. Most ima sve dozvole te se gradi prema ugovoru sklopljenom s kineskim ponuđačima. Oni su počeli raditi pa ne vidim nikakve smetnje, a sada kada je prošla predizborna kampanja u BiH vjerujem da će se o tome manje govoriti, a da će se oni više baviti svojim problemima kojih ima napretek ondje“, rekao je Dobroslavić.

„U predizbornoj kampanji sam ove prijetnje tužbom ocjenjivao kao pokušaj mobilizacije jednog dijela biračkog tijela u BiH. Vidjet ćemo hoće li se nastaviti. Bude li tako, to će biti znak da naši susjedi ne razumiju stvarnost, jer se most gradi na hrvatskom teritoriju i prema važećim dozvolama, usuglašen je s BiH u pogledu visine mosta te raspona između stupova. Također je omogućen neometan pristup BiH otvorenom moru, što je i njihovo pravo koje im nitko ne može i ne želi oduzeti“, zaključio je Dobroslavić.

(Hina)

 

Mostarski studenti proglasili Komšića nepoželjnom osobom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Mali križ-Velika žrtva’ – Predsjednica: Moramo se crvenjeti od stida jer krivci nisu privedeni pravdi

Objavljeno

na

Objavio

Na Susretu sjećanja na poginulu djecu u Domovinskom ratu „Mali križ-Velika žrtva“, koji je u subotu održan u Slavonskom Brodu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce za te zločine privedemo pravdi te upozorila da i 27 godina nakon rata civilne žrtve čekaju zakon koji će ublažiti njihove probleme.

U spomen na 402 dječaka i djevojčice program je 17. godinu za redom organizirala Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a održava se u Slavonskom Brodu u spomen na 28 dječaka i djevojčica koji su stradali u razornim bombardiranjima civilnih ciljeva u tom gradu tijekom srpske agresije.

“Od svih žrtava koje smo podnijeli za slobodu, žrtva naše drage djece najveća je žrtva”, poručila je na svečanoj akademiji predsjednica Grabar- Kitarović, pokroviteljica skupa, ističući da se pred članovima obitelji žrtava danas crveni jer su do sada ostali nekažnjeni zločini i ne postoji zakon kojim bi bila definirana prava civilnih stradalnika u Domovinskom ratu.

„To je zločin za koji nažalost nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bile najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce“, kazala je predsjednica Republike.

Dodala je kako smo unatoč tome sjedinjeni u zajedništvu bola za našu djecu, ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu.

„Želimo dostojanstveno sjećati se i moliti za našu djecu. No ne smije se ostati samo na tome. Zato apeliram da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata. Ne ulazeći u pojedinosti njegova sadržaja, smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja“, rekla je, uz ostalo, predsjednica Grabar-Kitarović.

Žrtve iz Domovinskog rata, istaknula je Grabar-Kitarović, znače i “obvezu učiniti sve da ova naša draga domovina snažno zakorači, ne u bolje sutra, nego u bolje danas. A to znači ne samo veće plaće i bolji materijalni životni standard nego još više i još važnije: sačuvati čist okoliš, čistu vodu i čisti zrak. No, to je samo kap u moru onoga što moramo učiniti za našu dragu Slavoniju, koja je toliko dala za hrvatsku slobodu, ne samo u Domovinskom ratu”.

Bolja budućnost Hrvatske, rekla je predsjednica, vezana je uz zajedništvo, a Slavonija svoju budućnost prema njenim riječima može graditi na poljoprivredi, šumskom i vodnom blagu, nafti i plinu, te razvoju turizma , IT i druge industrije.

Na skupu je upozoreno da višegodišnja obećavanja državnih institucija da će biti zakonskim rješenjem biti omogućeno ostvarivanje prava i civilnim žrtvama i njihovim obiteljima još nisu ispunjena.

Činjenicu da je na današnjem skupu Vladu i ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljala državna tajnica, a predsjednika Sabora izaslanik, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić ocijenila je sramotnim i da je to odnos prema ovim žrtvama kao građanima drugoga reda.

“Činjenica da u ovom trenutku nemamo ni “z” od zakona znači da su obitelji imale samo pravo izgubiti djecu. Imaju samo pravo plakati 27 godina. Danas nas više ne mogu poniziti. A rečenica da za zločin nitko nije odgovarao, puka je fraza. Danas smo posebno osjetljivi, povrijeđeni i poniženi”, rekla je Rosandić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Organizatori Hoda za život u Zagrebu: Bilo nas je 15.000-20.000.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Četvrti po redu „Hod za život”, prema riječima organizatora, najbrojniji do sada jer se okupilo 15 do 20 tisuća ljudi, završen je oko 13 sati na zagrebačkome Markovu trgu s kojeg je poručeno da se želi živjeti u državi u kojoj zakoni štite pravo na život svakog čovjeka od začeća do prirodne smrti.

Nakon hoda, u kojem su sudjelovale brojne mlade obitelji s djecom, kao i njihovi roditelji, djedovi i bake od Zrinjevca kroz centar Zagreba do Markovoga trga te govora nekoliko koordinatora inicijative, okupljanje je završeno nastupom pjevača Marka Perkovića Thompsona.

Članica Inicijative „Hod za život”, predsjednica udruge „U ime obitelji” Željka Markić Hini je po završetku skupa rekla kako je nesumnjivo riječ o dosad najvećem broju ljudi okupljenih kako bi podržali život.

„Vidjeli smo da ima jako puno ljudi. Povorka se već kretala kroz Mesničku, a još ljudi nisu prošli Trg bana Jelačića. Ne znamo točnu brojku, ali pričekat ćemo da nam kaže ministar unutarnjih poslova, je li većina tih ljudi čekala tramvaj ili su doista došli na ‘Hod za život’”, dodala je.

Iz same Inicijative kasnije je Hini rečeno kako je njihova procjena kao organizatora da je u Zagrebu na “Hodu za život” bilo 15 do 20 tisuća ljudi, a iz zagrebačke policije je Hini rečeno da se okupilo oko 7 tisuća ljudi. Ranije procjena policije bila je da u “Hodu za život” sudjeluje 5 tisuća ljudi.

Okupljene na Markovom trgu, kao i one na Katarininom trgu na Gornjem gradu, gdje je bio postavljen video-zid, prva je pozdravila 28-godišnja Andreja Kotnik poručivši kako želi i traži da „Hrvatska bude država u kojoj se poštuje pravo na život svakog čovjeka, velikog i malog, od početka života, od začeća do prirodne smrti”.

„A znanost bez ikakve sumnje potvrđuje da život svakog čovjeka počinje na isti način – začećem. Da je kod začeća, spajanja jajne stanice i spermija, određen spol djeteta, boja kose, očiju, visina, talentiranost… Znanost pokazuje da je srce koje nam danas kuca u grudima počelo kucati 18. dan od začeća u trbuhu naše majke, a da dijete već osam tjedana od začeća štuca i zijeva…”, istaknula je, što su okupljeni pozdravili burnim pljeskom.

Naglasila je kako je svatko, pa i oni koji ih, kako je rekla, nastoje na nedemokratski način zaustaviti i poručuju da Inicijativa ne govori istinu, prošao sve faze života – zigota, embrij, fetus, novorođenče, dojenče, dijete vrtićke i školske dobi, adolescent, mladić i djevojka te na kraju žena i muškarac.

Izrazila je nadu da će Sabor i Vlada – „oni koji nekad sjede na ušima” – pošteno obavljati posao za koji im je dat mandat – osiguravajući zaštitu ljudskih prava i temeljnog ljudskog prava – prava na život od začeća do prirodne smrti”,

„Želim graditi društvo koje se brine o ženama, trudnicama, majkama i očevima nerođene djece, koji imaju pravi na točne informacije da njihovo dijete nije hrpa stanica, da je to drugo biće, drugi čovjek, koji raste u tijelu majke. Žene imaju pravo znati istinu da njihovo dijete kod pobačaja osjeća bol. Znanost je to izvan svake sumnje dokazala”, rekla je.

Filip Đekić iz Sesveta pozdravio je okupljene poručivši kako je dijete onih koji su 1990-ih branili Hrvatsku te poručio kako se „Hodom za život” danas bore za najranjivije kao što su se „očevi borili 1990-ih”.

Kao mladi liječnik pozvao je kolege ginekologe koji se bore za priziv savjesti, odnosno mogućnost da odbiju postupak koji bi mogao ugroziti život trudnice i nerođenog djeteta.

Magdalena Krpina Zdilar, majka 5-mjesečnog sina, rekla je kako je činjenica da 75 posto žena koje, nažalost, naprave pobačaj, to naprave zbog teške ekonomske situacije i zbog toga jer nisu imale podršku te nisu bile informirane da život počinje od trenutka spajanja muške i ženske spolne stanice.

„Zato je ovaj ‘Hod’ važan, da ukažemo na nužnost informiranja znanstvenih činjenica”, dodala je te pozvala sve okupljene da pomognu trudnicama, majkama, mladim obiteljima.

„Život je najbolja stvar u životu”, poručila je citirajući, kako je rekla, svoga supruga koji je također bio sudionik „Hoda za život”.

Predsjednica udruge „U ime obitelji” Markić u izjavi novinarima istaknula je kako je brojnost ljudi danas u Zadru, Splitu te Zagrebu, gdje se održavao „Hod za život”, poruka da u Hrvatskoj ima jako puno ljudi koji žele da na zakonski i svaki drugi način svaki ljudski život bude zaštićen od začeća do prirodne smrti.

Upitana je li za to da se i dalje zakonom omogućava pobačaj, Markić je odgovorila kako je svaki život počeo u trenutku začeća te da je ona za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. „I zbog toga su ljudi ovdje, a neka naši zakonodavci pronađu rješenje da štite baš svaki ljudski život i pomognu svakoj ženi. Svi imaju na to pravo”, dodala je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari