Pratite nas

Kultura

Eko-Kolonija na Blidinju 2018.

Objavljeno

na

Eko kolonija 2018

EKO ZH, Udruga za razvoj, okoliš i kulturu županije Zapadno-Hercegovačke, u partnerskoj suradnji s Nevladinom organizacijom „Naša akcija“ sa sjedištem u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, je nositelj projekta koji je podržan od strane RYCO-a (Regional Youth CooperationOffice).

Regionalni Ured za suradnju s mladima je međunarodna organizacija koju su osnovale Vlade Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova *, Makedonije, Crne Gore i Srbije, s ciljem promicanja duha pomirenja i suradnje između mladima u regiji putem programa razmjene mladih.

Sporazum o uspostavi RYCO potpisali su premijeri WB6 tijekom Zapadni Balkan održao je 4. srpnja 2016. u Parizu. Za daljnje informacije posjetite RYCO web stranicu www.rycowb.org 421 prijavljen projekt u regiji, preko 1300 organizacija, s ponosom možemo reći da smo jedan od 34 projekata koji su dobili podršku u realizaciji i jedan od 6 u Bosni i Hercegovini.

Projekt će se provoditi na više lokacija. Imamo 40 aktivno uključenih sudionika koji će aktivno slikati pejzaže prirode, također nam je čast da je s nama i cijenjena profesorica s ALU Rijeka Ksenija Mogin.

Eko kolonija 2018

Eko kolonija 2018

Primarno mjesto na kojem se održava Eko-Kolonija je Park prirode Blidinje, južni dio Bosne i Hercegovine na nadmorskoj visini od 1200 m. Kroz povijest je područje Parka prirode Blidinje bilo raskrižje etničkih religija, što je rezultiralo iseljenju stanovništva. Trenutno u Parku prirode živi nekoliko ljudi tijekom godine, a tijekom zimskog razdoblja oživljava zimski turizam i stanovništvo se povećava.
Također, tokom Eko-Kolonije biti će upriličen jednodnevni posjet Franjevačkoj galeriji i Samostanskoj Riznici na Širokom Brijegu, kao i posjet ALU Široki Brijeg. Umjetnički voditelj je Kristina Ćavar.

Drugi dio projekta Eko-Kolonije održat će se u Podgorici, gdje će se predstaviti rad svih sudionika projekta u obliku skupne izložbe radova nastalih na Blidinju, jedan dio je predviđen i za Kotor.

Sudionici ove Eko-Kolonije su:
– Akademija likovnih umjetnosti Trebinje
– ALU Široki Brijeg
– ALU Banja Luka
– ALU Sarajevo
– ALU Rijeka
– ALU Cetinje
– Fakultet likovnih umjetnosti Beograd

Cilj ovog projekta je pružanje mogućnosti mladima za interkulturalno učenje i unapređenje vještina, te utemeljenje interkulturalnog dijaloga i tolerancije kako bi se smanjio govor mržnje, negativni stereotipi u društvu i predrasude između mladih u regiji. Ujedno likovna kolonija rezultira razmjenom umjetničkih iskustava te stvaranje umjetničkih slika s raznolikim prikazom blidinjskog krajolika kao potencijala za razvitak i senzibiliziranje zajednice na području umjetnosti i kulture.

(Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

NA KAMENU ROĐENA

Objavljeno

na

Objavio

hercegovina

Rođena sam na kamenu
bio mi je jastuk meki
budili me svakog jutra
ti prelijepi zvuci neki.

Mesliđan mi parfem bio
iva trava,kadulja i smilje
po brežuljku dok sam brala
ljubičice i kovilje.

Na bunaru ja sam često
umivala svoje lice
moje vjerne gošće tad su
bile male lastavice.

Jasen,grab i dženderika
prijatelji su mi bili
pjevala sam pjesme njima
dok od kiše su me krili.

Svakog jutra meni vjetar
zavičajne pjesme nosi
tilovina kad procvjeta
plete se u mojoj kosi.

Sve te lijepe uspomene
u mom srcu uvijek bit će
kada tamna noć se spušta
i kad novo jutro sviće.

Sve što moje srce voli
Hercegovina se zove
sve dok moje srce kuca
pisat ću joj pjesme nove…..

Ljiljana Tolj 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori