Pratite nas

BiH

Ekonomija na hrvatski način

Objavljeno

na

Pobrkali smo ekonomske ciljeve i ekonomske instrumente. Tražimo načine kako preraspodjeliti vrijednosti koje zapravo nisu niti stvorene.

U desetom selu živi Antuntun. U njega je malko neobičan um. On posao svaki na svoj način radi: Jaja za leženje on u vrtu sadi. Kad se jako smrači, on mrak grabi loncem. Razlupano jaje on zašiva koncem. Da l’ je jelo slano, on to uhom sluša. A ribu da pjeva naučiti kuša. Na livadu tjera bicikl da pase. Da mu miše lovi, on zatvori prase. Guske sijenom hrani, snijegom soli ovce. A nasadi kvočku da mu leže novce. Kad kroz žito ide on sjeda u čun. Sasvim na svoj način živi Antutun.

Kod nas Hrvata i u naše ekonomske politike baš kao i kod Antuntuna – sve naopako!

antuntun_in

Pobrkali smo ekonomske ciljeve i ekonomske instrumente. Tražimo načine kako preraspodjeliti vrijednosti koje zapravo nisu niti stvorene. Totalno krivo poredali smo redoslijed ekonomskih politika po važnosti. Rješenje problema tražimo na pogrešnom mjestu i u pogrešnom ministarstvu.

I dok nam svijet preko premijerova omiljenog časopisa The Economist poručuje da smo među 10 najgorih svjetskih ekonomija u 2014., a Europa preko Europske komisije da smo uz Cipar najlošije europsko gospodarstvo – kod nas ovih dana Antuntun-ekonomisti niču na svakom koraku. Pola države se bavi fiskalnom politikom i ministarstvom financija.

Čak je i čelnik najjače oporbene stranke doživio komunikacijsku metamorfozu, pritajio se i okrenuo s ideološke retorike na ekonomsku. Valjda mu rek’o pi-ar: Narod je gladan, pa je pred ove izbore moderno pričati malo o ekonomiji.

Pa iako u prezentaciji gospodarskih ideja Kurte i Murte nismo ni očekivali neki osobito genijalan dokument, ipak – boli koliko o konkretnoj industrijskoj politici nema niti riječi. Proizvodnja i tvornica spominju se koliko i revitalizacija mladih tuljana zbog zagađenja mora.

Sve u svemu dobili smo – ćorak!

I tako je proračun – koji je inače po definiciji INSTRUMENT ekonomske politike za ostvarenje gospodarskog rasta, ekskluzivno u Hrvatskoj postao – CILJ cjelokupne ekonomske politike. U maniri dnevnopolitičke pragmatike o ”borbi za svaku kunu”, donose se odluke o uvođenju ‘hoće-neće-hoće’ poreza na štednju, trošarina na naftne derivate, poreza na mobilnu telefoniju i outsourcinga čistačica – sve ne bi li se održao državni proračun.Čisto stvaranje iluzije da ima kruha bez pšenice.

I dok vlade pametnih država preko 80 posto svog vremena i energije fokusiraju na to kako povećati poreznu bazu (proizvesti robe i usluge, zaposliti ljude, ostvariti rast) te na taj način napuniti proračun, naš Antuntun takvu logiku ‘ne šljivi ni 5 posto’. Jer kako si drugačije objasniti situaciju gdje premijer ‘mrtav-hladan’ u središnjoj informativnoj emisiji izjavljuje (citiram): „Meni nije prioritet povećati prihode već smanjiti rashode.“ ??!?

E vidite, možda baš tu i leži cijeli problem. Jer da imamo predsjednika vlade koji na posao od ponedjeljka do četvrtka dolazi promišljajući kako olakšati život realnom sektoru, pokrenuti proizvodnju i zaposliti ljude te na taj način povećati prihode središnje države, a onda pred vikend kako tu novostvorenu vrijednost rasporediti – možda bi nam svima život bio i jednostavniji i ljepši.

Ovako, cijela priča podsjeća na nedavnu epizodu Sulejmana Veličanstvenog i poprilično je usporediva s otomanskim vremenom kada je bilo važno pod svaku cijenu napuniti državnu blagajnu, smijeniti tu i tamo kojeg Velikog vezira (pa nek’ se zna ‘ko je glavni) i usput poplašiti raju baukom Velikih rezova.

Aktualno fiskalno prilagođavanje, koje Vlada provodi pod pritiskom procedure prekomjernog proračunskog manjka, ne samo da nije na OVAKAV način zahtijevano od Europske komisije već se provodi iznimno neučinkovito i dugoročno neodrživo.

Zašto? bdp_aa95aa658640180

Zamislite situaciju srčanog udara koji pogađa usred noći. Hitna medicinska pomoć užurbano prevozi pacijenta u bolnicu u kojoj stručni kirurški timovi zbog nedostatka vremena za detaljnom pretragom provode rutinsku proceduru – stabilizaciju pacijenta.

Neposredna opasnost je prošla, dobilo se na vremenu i liječnici ugrađuju srčanu prijenosnicu.

Po izlasku iz bolnice pacijent se vraća starom načinu života. Nastavlja pušiti, jesti masne odreske i neće početi vježbati. Zbog obavljenog rutinskog tretmana i sada slabijeg osjećaja hitnosti, izbjegava nužne prilagodbe i stvara si iluziju povratka normalnom životu.

Znači li to da neće doći do drugog infarkta?

Ne, već upravo suprotno. Visok rizik ostaje, a situacija je opasnija nego ikada.

Slično je i sa zdravljem gospodarstva.

Potrebna korekcija fiskalnog deficita dugoročno nit će se osigurati manjim uštedama na rashodovnoj strani niti stalnim povećavanjem stopa poreza.

Jer što i kad se u jednom trenutku statistički dokopamo zahtijevanog iznosa deficita proračuna? Uštede će se, dok trepneš, potrošiti bez strateškog plana povećanja prihoda…

Suvremena fiskalna politika se vodi odgovorno s dugoročnim, strateškim perspektivama – i puno je kompleksnija od vladinih kratkoročnih rješenja i sveopćih rezova. Ona mora pomoći privatnom sektoru u krizi i ohrabriti ga na novi ciklus ulaganja i zapošljavanja.

Postojećim mjerama kratkoročnog, a ne strukturnog sadržaja vlada nas samo mrcvari.

• Mrcvarite nas dok sa svojih visina poručujete narodu nek’ prestane trošiti. Tko nek’ prestane trošiti? I što?

Jeste li svjesni da govorite državi koja je po potrošnji na samom dnu Europe? Državi u kojoj tek svaki treći Hrvat radi, a i od tih koji rade tek svaki treći prima plaću koja je iznad prosječne. Znate li da vam se u posljednjih pet godina iselilo 150.000 ljudi – tri Pule? Mislite li da je to zato jer ne znaju gdje će potrošiti svoje silne pare? I kako samo mislite izvući nas iz krize i potaknuti proizvodnju – ako zazivate smanjenje potrošnje? Što će mali poduzetnik Pero sa salamom koju je proizveo ako ju ja ne mogu kupiti? Gledat ju u ormaru ili si je uramiti i zakačiti na zid?

• Mrcvarite nas strahom bauka od Velikih i Bolnih rezova – zvuči grozno i plašite raju. Kojih Velikih rezova? Gdje ćete zarezati?

Zašto plašite ljude kozmičkim reformama i nužne prilagodbe nazivate Velikim i Bolnim. Nužna prilagodba znači da se: mijenjaju glavna pravila igre i iznova definira rad koji ljudi obavljaju. Pri tom ne govorimo o promjeni nakon koje više ništa nije isto. Proces prilagodbe je podjednako i proces OČUVANJA i proces INOVACIJE.

Ključnu promjenu čine ciljane modifikacije određenih dijelova organizacijskog DNK. Ljudi i čimpanze imaju zajedničko preko 95% DNK.

• Mrcvarite nas najavama velikih, mističnih investicija obavijenih velom tajni – dok na domaćim policama nema hrvatskih namirnica ni za cijeloviti ručak.

Fascinantno je kako smo uvijek skloni prvo nemoćno uperiti pogled prema van bez da se prethodno pokušamo okrenuti vlastitim snagama i stvarnosti vlastitih prilika. Dok ugledne međunarodne organizacije poput FAO i OECD predviđaju da bi cijena hrane u svijetu u narednih deset godina mogla porasti i do 40 posto, mi uporno ignoriramo projekciju istih organizacija kako Hrvatska ima prirodne resurse prehraniti preko 23 milijuna ljudi, dok istovremeno polovicu hrane uvozimo i pola nam kapaciteta zjapi prazno.

Zar ne bi bilo pametno okrenuti investicije u one segmente industrije za koje imamo odgovarajuće komparativne prednosti, poput npr. prehrambeno-prerađivačke koja u kratkom roku može stvoriti veliki broj jednostavnih radnih mjesta i dohotke mnogobrojnim kućanstvima.

Obnova prehrambene industrije zasigurno predstavlja djelomično rješenje i za probleme domaćih poljoprivrednika koji u nemogućnosti pronalaženja tržišnih rješenja vrše jak pritisak na državni proračun. Jer postojanjem industrije koja će otkupiti proizvode iz primarne agrarne proizvodnje i poljoprivredna proizvodnja dobiva novi smisao. Baš kao i svakom poduzetniku i poljoprivredniku treba kvalitetna NARUDŽBA – a ne vaša SUBVENCIJA.

Zašto za potrebe punjenja proračuna uporno cijedimo suhu šljivu, dok oko nas buja ogroman potencijal? 

Usisati vojsku nezaposlenih, vratiti čovjeku dignitet rada i staviti kruh u ruke može samo dobro osmišljena industrijska politika kojom bi se definirali sektori s najvećom multiplikacijskom sposobnošću za stvaranje novih radnih mjesta. To treba biti glavni prioritet hrvatske Vlade!

I samo to može stvoriti potpuno nove perspektive. A nikakva rezuckanja svega što dođe pod ruku ili uloga prestrašenog i naivnog domorodca koji jedva čeka kad će mu se netko smilovati i uknjižiti u vlasništvo.

Industrijska politika mora definirati ciljane grane, fiskalna politika osigurati dovoljno snažne financijske poticaje, a ostalo je potrebno prepustiti realnom sektoru.

Komplicirano, jelda?

Pa i ne mora biti. Posljednji Antuntun kod kojeg je sve bilo naopako i kojeg sam poznavala jedan dan jednostavno je začuo samo:

„Gledaj, ovo je postalo nekako banalno i samo se bez veze mrcvarimo. Ne ide više ovako. Okej? Mislim, nije uopće stvar u tebi. Ti si okej… Skrooz… Evo, problem je u meni – garant. Kakogod… Evo ruka. Sretno. Pamet u glavu. Vraćam ti tvoj toster. Ma ne moraš mi vraćat moj CD. Sve u redu. Ajd… ajd samo zatvori vrata kad izađeš… Hvaaala…

Anita Zelić/politika+

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Logoraši u Bugojnu traže istinu o 19 nestalih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Preživjeli logoraši, zajedno s predstavnicima braniteljskih udruga i obiteljima žrtava, obilježili su u utorak 25. godišnjicu zatvaranja logora koji se nalazio u prostorijama nogometnog stadiona u Bugojnu te su izrazili prosvjed što se još uvijek ništa ne zna o sudbini 19 nekada najviših vojnih i političkih dužnosnika u tome srednjobosanskom gradiću, koji su odvedeni i najvjerojatnije ubijeni, dok za te zločine nositelji vlasti iz toga razdoblja nisu odgovarali.

Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća kod nogometnog stadiona u Bugojnu obilježeno je raspuštanje jednoga od najzloglasnijih logora koje su pripadnici Armije BiH organizirali za hrvatske civile i zarobljene vojnike.

Po podacima hrvatske strane, torturu je kroz ovaj logor prošlo 550 Hrvata, od čega su 294 logoraša provela u njemu punih osam mjeseci. Iz toga logora u nepoznato je odvedeno i likvidirano 19 Hrvata Bugojna, među kojima su i nekadašnji zapovjednici lokalnog Hrvatskog vijeća obrane, šefovi civilne vlasti i političkih struktura.

Marijan Knezović: O nekim se stvarima očito ne smije pričati na većim razinama

U priopćenju upućenom tim povodom, udruženje hrvatskih logoraša iz Bugojnu upozorilo je da su uvjete boravka u logoru Stadion predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru Manjača. Dodali su kako dužnosnici koje smatraju odgovornim za njihovo stradanje i danas slobodno hodaju Bugojnom. Ponajprije se to odnosi na ratnog načelnika općine Dževada Mlaću i nekadašnjeg zapovjednika Armije BiH Selmu Cikotića.

“Činjenice da je bošnjačka Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa”, navodi se u priopćenju hrvatskih logoraša.

Također se navodi da Državno odvjetništvo u BiH više od 10 godina vodi istragu u predmetu Dževad Mlaćo, ali da taj predmet, kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić, godinama tapka u mjestu.
U priopćenju se dodaje kako je do sada bilo dosta lažnih dojava o tijelima nestalih Hrvata Bugojna, što udruženja žrtava doživljavaju novim zločinom.

Sud BiH osudio je bivšeg zapovjednika osiguranja logora bošnjačke Armije BiH Musajba Kukavicu u Bugojnu na četverogodišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zatočenicima. Uz njega je u odvojenom postupku na sedam godina zatvora osuđen i Senad Dautović, koji je tijekom rata bio zapovjednik logora Iskra u Bugojnu. Još jedan zapovjednik u logoru, Nisvet Gasal, pravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora.

(Hina)

 

Bugojnom se i dalje šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 Hrvata i mučenja u logoru ‘Stadion’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović, Dodik i Izetbegović usuglasili dokument o koaliranju

Objavljeno

na

Objavio

Lideri tri najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su usuglasili dokument koji bi trebao osigurati načela na kojima će djelovati buduća vladajuća koalicija u toj zemlji, no dogovor o konačnom formiranju vlasti još nisu postigli.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik sastali su se u Sarajevu kako bi raspravili sadržaj dokumenta koji definira plan rada buduće koalicije odnosno djelovanja novog Vijeća ministara BiH.

Sva trojica su nakon sastanka novinarima potvrdili kako im je dokument koji je predložila SDA prihvatljiv ali i da još nema konačnog dogovora o tome kako će izgledati buduće Vijeće ministara što sada ovisi o tome kada će Predsjedništvo BiH formalno imenovati mandatara za premijera.

“Predsjedništvo BiH će zasjedati kada sve dogovorimo”, kazao je novinarima Dodik.

Temelj spora oko uspostave vlasti na državnoj razini do sada su bila različita stajališta SDA i SNSD-a o tome hoće li novo Vijeće ministara preuzeti obvezu provedbe reformi bitnih ne samo za nastavak puta ka članstvu u Europskoj uniji nego i prema NATO-u.

Dodik sada tvrdi kako usuglašeni dokument ne spominje NATO ali tvrdi kako je “SDA uporna” kada je riječ o tom pitanju no Izetbegovićeva je interpretacija nešto drugačija pa nije jasno što su se na kraju dogovorili.

“U dokumentu pišu bitne stvari po pitanju ekonomije i svih integracijskih procesa”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako njegova stranka nije “omekšala” svoje stajalište te kako su NATO integracije za BiH u ovom trenutku samo tehničko a ne političko pitanje no ipak nije pojasnio kako je to zapravo riješeno u pregovorima s Dodikom.

“Nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, pustite nas da tu stvar riješimo”, poručio je Izetbegović novinarima koji su na tome inzistirali.

Iztetbegovć je rekao kako je najbitnije da su usuglašena načela djelovanja buduće koalicije a sada preostaje dogovor o raspodjeli ministarstava.

Razgovori o tome, kako je pojasnio, obavit će se narednog tjedna.

“Što se tiče nas (SDA) tiče to može biti gotovo već sutra”, kazao je Izetbegović dodajući kako vjeruje da će sve ipak biti riješeno do 31. ožujka.

Izvjesno je samo da će devet ministarstava u Vijeću ministara biti podijeljeno po etničkom ključu odnosno kako će ga činiti po tri ministra Hrvata, Srbina i Bošnjaka dok bi predsjedatelj trebao biti Zoran Tegeltija kojega je ranije kao svog kandidata nominirao Dodik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari