Pratite nas

Hrvatska

Ekonomist Slavko Kulić prozvao Vrdoljaka: ‘Industrijska strategija nam je tragedija. Ona se ne piše, ona se čini!’

Objavljeno

na

slavko_kulic4030105Naša strategija je jednostavno odvojena od zdravog razuma i sve dijelove Hrvatske trpa se u isti koš. Svoje nezadovoljstvo sa strategijom izrazio je i ugledni hrvatski ekonomist, Slavko Kulić. “To je tragedija, oni nemaju pojma. Pomiješali su pojmove. Strategija se ne piše, ona se čini!”

Ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom napokon je donijelo industrijsku strategiju RH do 2020. godine. Nakon šeste godine gospodarskog pada, svi se nadaju da će sljedeća biti bolja, ali nisu svi baš optimistični. Kako tvrde ekonomisti, ne samo da sljedeća godina neće biti bolja nego i ostale godine koje uključuje nova strategija. Dok Vrdoljak tvrdi da će ova strategija stvoriti 85 tisuća radnih mjesta, ekonomisti su takvu tvrdnju jednostavno prozvali bajkom.

“Strategija na razini boljeg seminara”

Puno se prašine diglo oko samog sadržaja strategije. Jedan od smiješnijih detalja je da je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina morao moliti svog kolegu ministra da u najviše prioritete uvrsti poljoprivredu i drvnu industriju. Nakon dugo nagovaranja, Jakovina je na kraju uspio pa su te dijelatnosti ušle u kategoriju pokretača rasta. Zapravo je pomalo zabinjavajuće da Vrdoljak nije mogao sam zaključiti da ih se treba uvrstiti u samu osnovu našeg gospodarskog plana pa nije ni čudo da najpoznatiji hrvatski ekonomisti nemaju visoka očekivanja od cijele strategije. Ugledni ekonomist Ljubo Jurčić je otišao čak i toliko daleko da je cijelu strategiju nazvao “boljim seminarskim radom”.

Zapravo je najveći problem što je strategija samo nekakav okviran plan koji teško može konkurirati s državama zapada. Nije vjerojatno da će se cijela strategija ostvariti, a ostvari li se samo pola to će već biti uspjeh. Naravno, vraćamo se na pitanje novca. Tko će sve to platiti? To još uvijek nitko ne zna. Kad malo bolje pogledamo cijelu strategiju, Vrdoljak je ušao obnovu našeg gospodarstva kao pijani milijarder. Primjerice, jedan od najvećih prioriteta strategije je farmaceutska industrija. Možda nitko nije rekao Vrdoljaku da za takav pothvat treba imati gotovo nepresušne izvore novca koji će stvoriti infrastrukturu i kupiti najskuplju tehnologiju za proizvodnju lijekova, cijepiva i sličnih medicinskih preparata. A sad iskreno, koliko hrvatskih nezaposlenih je zapravo adekvatno educirano za rad u farmaceutskoj industriji? Osim toga, farmaceutski stučnjaci i nemaju toliko problema s traženjem posla. Puno praktičnije bi mu bilo da ih zaposli u tekstilnoj industiji gdje mogu raditi ljudi različitih stupnjeva obrazovanja i različitih zanimanja, ali toga se očito nitko nije sjetio i tekstilna industrija je ostala po prioritetima u drugoj kategoriji “čuvari poslova”.

“Vrdoljak je pobrkao pojmove”

I tako smo mi donijeli plan za sljedećih šest godina bez financijskog pokrića i bez imalo zdrave logike. Nije ni čudo da ne možemo konkurirati sa zapadnim zemljama koje svoje strategije donose regionalno. Primjerice, logično je da regionalna strategija za područje prepuno šume kao prioritet ima drvnu industiju. Naša je jednostavno odvojena od zdravog razuma i sve dijelove Hrvatske trpa se u isti koš. Svoje nezadovoljstvo sa strategijom izrazio je i ugledni hrvatski ekonomist, Slavko Kulić. “To je tragedija, oni nemaju pojma. Pomiješali su pojmove. Strategija se ne piše, ona se čini”, kratko je objasnio Kulić.

Kao što vidimo, našim ministrima je puno draže pisati planove koji su gotovo neostvarivi nego zasukati rukave i nešto napraviti. Tako rade loši studenti koji se izvlače na pametne riječi i duga objašnjenja, ali bez ikakvog praktičnog iskustva. Nije ni čudo da strategija nekim profesorima s Ekonomskog fakulteta izgleda kao seminar. Oni su ih se nagledali. Jedino što nisu očekivali je da će tako izgledati dokument koji je godinama pripremalo cijelo Ministarstvo gospodarstva!

dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Nizozemska izručila Hrvatskoj osuđenog ratnog zločinca iz Široke Kule

Objavljeno

na

Objavio

Policijski službenici Ravnateljstva policije predali su u srijedu u zatvoru Zagrebu nizozemskog državljanina Milorada Baraća (53) koji je izručen Hrvatskoj iz Nizozemske zbog ratnog zločina na području Gospića 1991., za što je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Barać, za kojeg je policija priopćila samo incijale, predan je Hrvatskoj iz Amsterdama temeljem raspisanog Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Predaja u srijedu u 14.45 sati protekla je bez sigurnosnih incidenata, doznaje se u MUP-U.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim što je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam civla, od toga sedam žena.

Zbog počinjenog ratnog zočina gospićki sud je Baraća, zajedno s Dušanom Uzelcem, Draganom Uzelcem i Dane Serdarom, osudio na 15 godina zatvora, dok su Nikola Zagorac, Miroslav Serdar i Dragan Vunjak osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Rješenjem Županijskog suda u Gospiću od 13. veljače 2004. dopuštena je obnova postupka u dijelu koji se odnosio na optuženog Danu Serdara. Presudom gospićkog Županijskog suda ranija presuda stavljena je izvan snage te je Serdar oslobođen optužbe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Zadarska županija i Zadar su od strateškog značenja za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je u srijedu Dan Zadarske županije te istaknula kako grad Zadar i Županija imaju strateško značenje za Hrvatsku, što se posebice vidjelo u Domovinskom ratu.

“Posebice se to pokazalo u Domovinskom ratu obranom Zadra i prostora današnje županije te Masleničkom operacijom, koja je navijestila našu konačnu pobjedu”, kazala je predsjednica na svečanoj sjednici Županijske skupštine zahvalivši svim braniteljima na doprinosu u obrani i oslobođenju Hrvatske.

Upravo ovaj prostor, napomenula je, dao je dva građevinska simbola obnove i integracije Hrvatske – Tunel Sv. Rok i Maslenički most. Naglasila je i kako se prvi hrvatsku predsjednik Franjo Tuđman usred rata nije bojao neuspjeha već je otvorio radove vjerujući u hrvatsku državu, vojsku i hrvatski narod, “u našu pamet i u našega radnika”.

Predsjednica Republike svečane sjednice otvorila je novi putnički terminala u luci Gaženica.

Longin: Gaženica projekt  koji su sanjale generacije Zadrana

Zadarski župan Božidar Longin kazao je da je luka Gaženica projekt  kojeg su sanjale generacije Zadrana.

“Gaženica je plod zajedništva, kvalitetne vizije, ali i plod političke stabilnosti i kontinuiteta i na nju smo iznimno ponosni. Dovršetkom Luke Gaženica gospodarstvo naše županije dobilo je točku na ‘i'”, naglasio je je.

Podsjetio je da će uz turizam, koji je najjača gospodarska grana, profitirati će i brojne druge grane u Zadarskoj županiji poput poljoprivrede, raznih obrta, poduzetnika i trgovine.

“To će biti posebno vidljivo nakon što Zadar uskoro postane home port za kruzere koji će ploviti diljem svijeta. S obzirom na to da u našoj županiji već imamo odlično riješeno pitanje cestovne i pomorske infrastrukture, sada trebamo potaknuti investicije u modernizaciju željeznice i proširenje kapaciteta Zračne luke Zadar, što je projekt na kojem već vrlo ozbiljno i temeljito radimo.

U ovome trenutku u Zadarskoj županiji provodimo projekte, kako infrastrukturne tako i gospodarske, vrijedne gotovo milijardu i pol kuna”, istaknuo je župan Longin te napomenuo da je u prošloj godini zabilježen kontinuirani rast zaposlenosti od gotovo pet posto, a prvi put od osnutka županije dosegnuta je brojka od 60.000 zaposlenih.

Osvrnuo se i na gradnju kvalitetne ribarske infrastrukture, radove u ribarskoj luci Vela Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu, a uskoro bi trebala početi gradnja ribarske luke u Gaženici. Ukupna vrijednost ta dva projekta je 60 milijuna kuna.

Stephen Xuereb, izvršni direktor Global Ports Holdinga, koncesionara luke Gaženica, rekao je kako im je Zadar važan dodatak ponudi na Mediteranu, nakon Venecije i Crne Gore to će upotpuniti ponudu na kruzing tržištu.

“Nastavljamo raditi i nadamo se da ćemo pomoći Zadru u razvoju, kao i cijeloj Hrvatskoj. Posvećeni smo donošenju izvrsnosti u ovom poslu. Zadar je veličanstven projekt, ima dobru infrastrukturu i sve preduvjete za dodatni rast”, poručio je Xuereb.

Nogometni reprezentativci počasni građani 

U povodu Dana županije, dodijeljene su i godišnje nagrade. Četvorica hrvatskih nogometnih reprezentativaca – Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko i Dominik Livaković tako su postali počasni građani Zadarske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. Vladimiru Skračiću i posmrtno msgr. Pavlu Keri.

Godišnje nagrade za postignuća u 2018. godini dobili su Dragan Župan (područje sporta), Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije (područje zdravstvenog, humanitarnog rada i socijalne skrbi), Julija Brkić (područje karitativne djelatnosti i humanitarnog rada), Davor Vidaković (područje odgoja, obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, zdravstvenog i humanitarnog rada), Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar (područje sporta osoba s invaliditetom), Kazalište lutaka Zadar (područje kulture i umjetnosti), Davor Pešić, Mladen Pešić i Petar Pešić (područje humanosti) te Zvonimir Vlatković (područje poljoprivrede).

Terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih

Novi putnički terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih terminala za putnike na kružnim putovanjima na Mediteranu.  Riječ je o dvoetažnoj zgradi koja se prostire na više od 20.000 četvornih metara u kojoj će biti smještene sve mjerodavne službe za potrebe domaćeg i međunarodnog prometa.

Gradnja terminala, vrijednog 27 milijuna eura, počela je 2016. godine. Za potrebe prihvata putnika sagrađen je i nadzemni pješački prolaz koji vodi izravno do broda. Odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar koncesija za Gaženicu na 20 godina dodijeljena je turskom operateru, tvrtki Zadar International Port Operations (ZIPO).

Koncesija obuhvaća zgradu putničkoga terminala i obavljanja lučkih djelatnosti u međunarodnom dijelu luke, uz obvezu da Zadar postane matična luka za kruzere.

(Hina)

 

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari