Pratite nas

Vijesti

Ekonomsko stanje u BiH nije dobro u velikoj mjeri zbog RS i Kantona Sarajevo

Objavljeno

na

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH te redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Zlatko Lagumdžija, za Fenu govori o ekonomskim pokazateljima BiH, unutarnjem i vanjskom dugu BiH i njenih entiteta, strukturi vanjskog duga te kakvo je stanje u vezi sa ovim pitanjem u susjednim državama regije, ali i pojedinim državama Europske unije

Lagumdžija također pojašnjava zašto je u Federaciji ipak bolja situacija nego u Republici Srpskoj, te što MVP može učiniti na planu ekonomske diplomacije i privlačenja stranih investicija.

Ekonomski pokazatelji u našoj zemlji su prilično loši. Po mnogim pitanjima od priliva stranih investicija do razine kreditnog rejtinga BiH zaostaje čak i u odnosu na regiju. Zašto je to tako?

– Sadašnja svjetska financijska i ekonomska kriza nije mogla i nije zaobišla BiH. Uspoređujući sa pokazateljima iz razdoblja prije krize evidentno je da su gospodarski parametri bitno pogoršani, a u isto vrijeme je došlo do rasta proračunskog deficita. Pogoršanje ekonomske situacije i porast rizika vodi ka padu kreditnog rejtinga zemlje koji je onda praćen rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka što dodatno destimulativno utječe na privredne subjekte koji su bitno ovisni o bankarskom sustavu i kreditnim zaduženjima.

Stopa nezaposlenosti u BiH je iznad europskog prosjeka, a nepovoljna situacija u okruženju izazvana ekonomskom krizom ne dozvoljava da se efekti aktivnosti koje poduzimamo na njenom suzbijanju važnije istaknu.

S obzirom na puno kontroverzi u vezi s tim pitanjem, pa i oprečnih stavova, kako gledate na trenutne probleme u vezi vanjskog, a posebno unutrašnjeg duga u Bosni i Hercegovini?

– I pored toga što se BiH, ekonomski gledano, nalazi u teškom položaju, mislim da se u posljednje vrijeme naročito dramatizira pitanje vanjskog i unutarnjeg duga odnosno javne zaduženosti BiH. Naime makroekonomski pokazatelji govore nešto bitno drugačije što je dobro za dugoročnu ekonomsku stabilnost. Naime, vanjski dug BiH, da vas podsjetim, u protekloj godini je iznosio nešto manje od 7,1 milijardi KM, a unutarnji dug oko 3,3 milijarde KM. Dakle, možete vidjeti da je ukupna zaduženost BiH 10,4 milijardi KM. Ono što je bitno naglasiti jeste da je odnos javnog duga u odnosu na BDP konstanta u posljednje tri godine i ne prelazi 35 posto već nekoliko godina.

S druge strane, bitno je naglasiti da, kada je u pitanju sektorski javni dug, ono što je pozitivno da u posljednje tri godine je praktično struktura javnog duga takva da je javna potrošnja bitno smanjena, a povećana je struktura javnog duga koji se usmjerava ka infrastrukturi. Drugim riječima javni dug se poslije tolikog niza godina počeo usmjeravati u infrastrukturu, a ne samo u javnu potrošnju.

Nažalost, zbog sporosti države i onih koji su njom upravljali u to vrijeme, zatekli smo stanje u kojem su godinama stajali neiskorišteni krediti za infrastrukturu na dionicama Koridora 5C, a za koje su se već počele vraćati i rate i kamate za sredstva koja nisu bila ni povučena. Sva ta sredstva su sada ‘upumpana’ u domaće gospodarstvo, a posebno domaću građevinsku operativu. Generalno, u posljednje dvije godine taj odnos, ali i rezultati, su dramatično promijenjeni o čemu svjedoče i javna priznanja iz vrha EBRD-a.

Također, ako usporedite BiH sa nekim drugim zemljama možete da vidite da, kada je u pitanju odnos javnog duga i BDP-a, BiH je neusporedivo bolje plasirana nego naši susjedi i Hrvatska i Srbija i Crna Gora čiji se javni dug približava 50 posto BDP-a, dok je kod zemalja ko što je, na primjer, Albanija skoro 60 posto, a da ne govorimo o zemljama kao što su Grčka, Italija, Belgija ili Austrija čiji je javni dug skoro identičan BDP-u, a u nekim zemljama čak i veći nego što je BDP tih zemalja. Samo ilustracije radi da vam kažem da samo na kamate po javnom dugu Republike Hrvatske ide isti iznos koliki je unutrašnji dug i FBiH i RS zajedno, a dvije godine kamata za javni dug Republike Hrvatske bi otplatio vanjski dug BiH.

Pored svakodnevnih političkih tema ekonomske gotovo pa nemaju šansu da im se ozbiljnije posveti. Što je razlog trenutno prilično loše ekonomske situacije u BiH?

– Ukupna ekonomska situacija u BiH nije dobra u znatnoj mjeri zbog stanja u RS i dramatičnog stanja u Županiji Sarajevo koji se urušava zbog rezultata rada SDA i njihovih partnera u zadnjih godinu dana. Svi ti pokazatelji o makroekonomskoj nestabilnosti BiH, koji se u posljednje vrijeme pokušavaju plasirati, najblaže rečeno ne stoje.

Posebno interesantno je naglasiti da kada je u pitanju struktura duga unutar BiH, može se vidjeti da čak unutarnji dug FBiH koja se u posljednje vrijeme optužuje za ekonomsku nestabilnost, iznosi oko 1,56 milijardi KM, dok je unutarnji dug RS oko 1,73 milijardi KM. Dakle unutarnji dug RS je veći za skoro 200 miliona KM u odnosu na FBiH mada je BDP FBiH praktično duplo veći nego što je to slučaj sa RS. U FBiH posebno je dobro uređeno nekoliko sektora kao što je npr. zdravstvo gdje je javni dug, unutarnji dug u okviru zdravstva, negdje oko tri puta manji nego što je to slučaj u RS. Svi smo mogli čuti nevjerojatan podatak od prije nekoliko mjeseci da je po prvi put broj umirovljenika u RS nadmašio broj zaposlenih, dok istovremeno imamo, doduše blagi, ali ipak rast broja zaposlenih u FBiH.

Dakle kada pogledate neke makroekonomske pokazatelje vidite da usprkos svim blokadama koje su vladale u posljednjih godinu dana, a naročito napadima na financijsku i ekonomsku održivost BiH, posebno FBiH, nisu postignuti željeni rezultati kada su u pitanju akteri ustavnih blokada i politike “što gore to bolje”, a što je uporno radila SDA u zadnjih godinu dana uz pomoć svojih interesnih partnera u FBiH.

Na koji način ministarstvo koje vodite može pomoći u rješavanju ovih problema? Postoji li izlaz za BiH ekonomiju?

– Strane investicije su bitan moment za pokretanje BH privrednog točka. Upravo iz tog razloga MVP se okrenuo ekonomskoj diplomaciji kroz organizaciju gospodarskih foruma, a sve u cilju adekvatne prezentacije BiH potencijalnim stranim investitorima. Nažalost, iluzorno je očekivati da će se rezultati ostvariti preko noći, ali ipak ohrabruju informacije o interesu nekih vrlo jakih investitora za BiH i BH gospodarstvo. Od izuzetnog je značaja napraviti dobar ambijent kako za naše domaće privrednike, tako i za potencijalne investitore. Smatram da smo na dobrom putu, te da ćemo već u narednoj godini moći da govorimo o potpunoj promjeni slike BiH u odnosu na ovu koju ste i sami opisali.

Na primjer, u prvom kvartalu 2013. godine prema raspoloživim pokazateljima zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti. Izlaz iz ekonomske krize i poboljšanje sveukupne ekonomske situacije u BiH se pokušava ostvariti kroz veće infrastrukturne projekte koji zahtijevaju angažiranje značajne radne snage kao što je projekt izgradnje autoputa na koridoru Vc na kojem su u posljednjoj godini pokrenute izgradnje dionica na dužini dva puta većoj nego što je ukupno napravljeno u prethodnih deset godina.

bljesak.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Realno obećati ulazak Hrvatske u eurozonu do kraja mandata nove Vlade

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II.

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana.

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”.

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ od jeseni u školskom kurikulumu

Objavljeno

na

Objavio

Film “Dnevnik Diane Budisavljević” Dane Budisavljević dobio je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za uključivanje u nastavni kurikulum za učenike osnovnih i srednjih škola.

Ministarstvo je odobrilo i predloženu stručno izrađenu metodičku pripremu nastavne jedinice “Dnevnik Diane Budisavljević i period Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj”, ocijenivši je promišljenom i s jasno određenim odgojno-obrazovnim ishodima.

Kako se ističe u obrazloženju, film je podržan jer se nastoji skrenuti pozornost mladih i senzibilizirati ih na različite oblike netolerancije i diskriminacije, a prikazivao bi se učenicima od 13 do 18 godina u okviru projektnog dana ili kao školski projekt koji će ih potaknuti na promišljanje i pozitivno djelovanje.

Edukativni materijali vezani uz film “Dnevnik Diane Budisavljević” dijelom su projekta “Dnevnik Diane Budisavljević – od filma do virtualnog muzeja” čiji je razvoj podržalo Ministarstvo kulture.

Na stranici www.dnevnikdianebudisavljevic.com dostupni su, među ostalim, materijali namijenjeni nastavnicima i učenicima.

Osim informacija o filmu, na toj stranici dostupni su edukativni sadržaji, a u planu je izrada dodatnih materijala na temelju mnoštva materijala nastalih tijekom višegodišnjeg istraživanja za film. (Hina/K)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari