Pratite nas

Kronika

Ekshumirani ostatci 265 osoba u Gračanima

Objavljeno

na

Ministarstvo hrvatskih branitelja, u čijoj se nadležnosti nalazi Uprava za zatočene i nestale koji istražuje i neobilježene grobnice iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća, u posljednjem je razdoblju istražila je niz lokaliteta. Među njima su i dosad neistražene i neobilježene masovne grobnice na području grada Zagreba.

Učiteljski fakultet, Tuškanac…

Prije nekoliko dana završena je prva faza iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta te su ondje pronađeni posmrtni ostaci najmanje 25 osoba. Iako su već godinama poznate informacije o velikom broju žrtava partizanskih egzekucija koji su ondje pokapani, tek se ove godine prvi put započelo s istraživanjima.

Javnost je također pozorno pratila vijest kada su u siječnju na zagrebačkom Tuškancu pronađeni posmrtni ostatci najmanje 24 osobe ubijene nakon Drugog svjetskog rata.

Ove su godine nastavljena istraživanja u zagrebačkim Gračanima, mjestu gdje su komunističke vlasti bez suđenja pogubile nekoliko stotina pripadnika pobijeđene vojske. Istraživanja u Gračanima prvi put su započeta 2011. godine u organizaciji Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata, koji je ubrzo nakon toga, dolaskom SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, ukinut te su od 17 poznatih lokacija grobnica, istražene sam 3.

U lipnju završila prva faza istraživanja u Gračanima

Ministarstvo branitelja krajem lipnja ove godine priopćilo je da je završilo prvu fazu istraživanja podsljemenske zone, u kojoj je istraženo 6 lokacija te su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostatci ukupno 265 osoba.

Lokaliteti na kojima se nalaze grobnice poznate su nam zahvaljujući higijeničaru Miroslavu Haramiji kojega su komunisti angažirali da dezinficira grobove pobijenih, a koji je popisao ta mjesta te, nakon pada komunizma, 1991. javno objavio svoj popis.

Ministarstvo hrvatskih branitelja na sustavan i temeljit način pristupilo je istraživanju stradanja žrtava i obradi grobišta na širem području Gračana. Temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te prikupljenih vlastitih istraživanja, Uprava za zatočene i nestale, uz sudjelovanje drugih nadležnih institucija, s prvom fazom terenskih istraživanja započela je 9. travnja 2018. godine, a istraživanja su u kontinuitetu trajala sve do 21. lipnja 2018. godine, priopćilo je Ministarstvo branitelja krajem lipnja.

U tom je razdoblju provedeno terensko istraživanje na šest lokacija pri čemu su ukupno ekshumirani posmrtni ostatci najmanje 265 osoba:

na lokaciji Obernjak ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 40 osoba
na lokaciji Gračani-Banjaluka ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 24 osobe
na lokaciji Pešćenka ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 99 osoba
na lokaciji Zlodijev breg ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 35 osoba
na lokaciji Zdenčec u tri grobne jame ekshumirani su posmrtni ostatci najmanje 67 osoba
na lokaciji Kod Marije-Bjelčenica probnim iskapanjem nisu pronađeni posmrtni ostatci

Prilikom obrade terena s ciljem utvrđivanja mjesta masovne grobnice pregledana je površina dimenzija 231 x 14 metara.

Posmrtni ostatci trenutno na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Na gradskom groblju Mirogoj 19. lipnja 2018. godine preuzeti su posmrtni ostatci ekshumirani s lokacije Krivićev brijeg. Posmrtni ostatci najmanje 30 osoba bili su privremeno pohranjeni u kosturnici crkve Krista Kralja, a ekshumaciju je 2012. godine proveo tada nadležni Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Svi posmrtni ostatci ekshumirani tijekom ovih terenskih istraživanja otpremljeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu na stručnu obradu i pripremu za dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno sahranu.

U tu svrhu održana su tri terenska sastanka svih sudionika uključenih u proces izgradnje grobnice, mjesta trajnog i dostojnog zbrinjavanja svih ekshumiranih posmrtnih ostataka s područja Gračana. Jedinica lokalne samouprave na čijem se području pronađu posmrtni ostatci žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja dužna je osigurati mjesto njihovog trajnog zbrinjavanja unutar mjesnog ili gradskog groblja, sukladno Zakonu o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Nakon obrade, žrtve će biti sahranjene u cinktoru crkve sv. Mihaela u Gračanima

Nositelj projekta izgradnje grobnice je nadležni Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dok Uprava za zatočene i nestale kordinira tijek cjelokupnog procesa. U zajedničkoj i kontinuiranoj suradnji s predstavnicima župne i lokalne zajednice usuglašeno je da lokacija buduće grobnice bude u cinktoru crkve sv. Mihaela u Gračanima.

Tijekom provođenja terenskih aktivnosti na području Gračana Uprava za zatočene i nestale predano je radila na prikupljanju, obradi i analizi saznanja o grobištima žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Aktivno su provođeni razgovori s primarnim svjedocima kao i ljudima koji imaju moguće spoznaje o događanjima toga vremena koje su koristile i uvelike pomogle prilikom obrade lokacija, a bit će od koristi i u daljnjim aktivnostima na ovom području.

Ostvarena je kvalitetna suradnja s lokalnom mjesnom i župnom zajednicom, predstavnicima udruge Falaček Prigorja te sa svim nadležnim državnim institucijama i gradskim službama uključenima u proces istraživanja gračanskih grobišta. Ovom prilikom Ministarstvo hrvatskih branitelja svima zahvaljuje na iskazanoj pomoći i podršci.

Misao vodilja u radu Ministarstva hrvatskih branitelja uvijek je bila da sve žrtve rata, civilne i vojne, imaju pravo na vječno i dostojno počivalište te da je postupanje s njihovim posmrtnim ostatcima obaveza države i hrvatskog društva.

Uprava se nastavlja aktivno pripremati za sljedeću fazu terenskih istraživanja na području Gračana. O daljnjim planiranim aktivnostima Ministarstvo će pravovremeno obavijestiti javnost, priopćeno je iz Minitarstva branitelja.

Izvor: narod.hr/branitelji.gov.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Raspisana tjeralica za migrantom koji je silovao djevojku s posebnim potrebama

Objavljeno

na

Objavio

Policija još uvijek traga za maloljetnim migrantom koji je pobjegao iz Prihvatnog centra i koji je zaražen HIV-om.

Migrant porijeklom iz Pakistana koji je dobio odgojnu mjeru zbog silovanja djevojke s posebnim potrebama krajem prošle godine, zaražen je HIV-om i pobjegao je iz Prihvatnog centra u Hadžićima kraj Sarajeva, piše Dnevni avaz.

Sud u Bihaću prenio je medijima da se na tom sudu vodio postupak protiv maloljetnog D.A. i da je pravomoćno okončan izricanjem odgojne mjere zbog kriminalnog djela spolnog odnosa s nemoćnom osobom.

Kako je migrant završio u bolnici na Koševu (Sarajevo), otamo je prebačen u Prihvatni centar, otkuda je pobjegao i ponovno se pojavio u Bihaću. Kako je u međuvremenu došla naredba za uhićenjem, on je ponovno lociran, ali kada su došli po njega, njega nije bilo u Prihvatnom centru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Preminuo akademik Marko Samardžija

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. veljače u Zagrebu je u 72. godini života umro akademik Marko Samardžija, istaknuti hrvatski jezikoslovac, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i voditelj Akademijinog Zavoda za lingvistička istraživanja, priopćili su iz HAZU-a.

Profesor Samardžija bio je autor zapaženog priloga o Rječniku govora santovačkih Hrvata Živka Mandića u ovogodišnjem Hrvatskom iseljeničkom zborniku Hrvatske matice iseljenika.

Marko Samardžija rodio se 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu završio je u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1986.). Radio je kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1971. do 1973., a zatim prelazi na Katedru za suvremeni hrvatski književni jezik (hrvatski standardni jezik) gdje 1973. postaje asistent, 1978. znanstveni asistent, 1987. docent, 1992. izvanredni profesor, a 1998. redoviti profesor. Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 2017. Od 2000. do 2001. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

Akademik Marko Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Objavio je sljedeće autorske knjige: Ljudevit Jonke (1990.), Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1993.), Filološki portreti (1993.), Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije, više izdanja 1995.‒2000.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (1997.), Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije (više izdanja 1998.‒2008.), Jezikoslovni razgovori (2000.), Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom, 2001.), Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika (2002.), Piščev izbor (2003.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (2. prošireno izdanje, 2004.), Hrvatski kao povijesni jezik (2006.), Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (2008.), Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko (2010.), Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941., 2012.) te Srpsko ‒ hrvatski objasnidbeni rječnik (2015.)

Među važnija Samardžijina urednička i priređivačka izdanja spadaju knjige Jezični purizam u NDH ‒ jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik (1993.), Izbor iz djela Pavla Rittera Vitezovića (1999.,) Izbor iz djela Matije Antuna Relkovića, (1999.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (1999., Filološke sitnice i pabirci Ivana Broza (2000.), Jezikoslovne rasprave i članci F. Ivekovića, I. Broza, T. Maretića, V. Rožića, M. Rešetara, N. Andrića, D. Boranića i A. Radića (2001.), Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe Marijana Stojkovića (2005.), Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova; 2006.), Dani Julija Benešića II. (zbornik radova, 2006.), Bizovačko narječje Adolfa Bratoljuba Klaića (2007.), Donjosutlanski kajkavski ikavci (2008.), Dani Julija Benešića III. (zbornik radova, 2008.), Hrvatski pravopis ‒ po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu Ivana Broza (2014.), Jezične bilješke Antuna Šimčika (2015.) te Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja ( 2017.).

Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./1978. i 1978./1979., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./1987. i 1987./1988., gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.) te gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skoplju.

Bio je sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakovu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.), kao i hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.).

Od 1995. akademik Marko Samardžija bio je član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnog slavističkoga komitet od 2008., a od 2009. do 2012. i član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari