Pratite nas

EKSKLUZIVNO Vesna Pusić: Iz politike izlazim…

Objavljeno

na

Mislav Bago: Praktički ste na pola mandata, ali dojam je kao da se nismo pomaknuli.

Vesna Pusić: Nije tako, ali naravno, ako je dojam takav znači da smo pogriješili ili da nismo dosta dobro komunicirali s javnošću o čemu se radi.

Mislav Bago: Kad kažete ‘počistiti’, jesmo li taj, slikovito rečeno krupni otpad, pobacali?

Vesna Pusić: Kad je ova Vlada došla na vlast, za 205.000 ljudi nisu bili plaćani doprinosi i plaće. Danas je to svedeno na 70.000.

Mislav Bago: Ni to nas ne smije veseliti.

Vesna Pusić: Trebalo bi biti na nuli. Hoću reći da smo se na neki  na početku odlučili, a i javno rekli, da nećemo ponavljati pogrešku bivše Vlade. A to je da što god se ne napravi ili što god nije dobro ili je podložno kritikama, odmah ćemo početi jaukati kako je za to odgovoran netko drugi.

Mislav Bago: Ali su sad neki ministri, nakon pola mandata krenuli s tim.

Vesna Pusić: To se tu i tamo mora spomenuti.

Mislav Bago: Dugo pratim Vlade. To meni izgleda sporo, kao da je mrcvarenje.

Vesna Pusić: Iskreno, i meni to izgleda sporo jer sam tip koji voli da se stvari odmah rješavaju. I ja bih voljela da je išlo brže, ali mislim da je relativno brzo.

Mislav Bago: Na trenutke, mi se nekad čini da gledam priču iz Račanove administracije. Isto sporo, navlačenje jednog ministra s drugim.

Vesna Pusić: I ja sam u to vrijeme bila u politici. Meni se ne čini da je tako.

Mislav Bago: Mislite da javnost razumije te finese ili će vas kazniti?

Vesna Pusić: Što se građana tiče, mislim da njih nije previše briga slažemo li se mi dobro ili loše. Njima je važan rezultat. Je li struja jeftinija, je li se plaće plaćaju, plaćaju li se doprinosi? A toga ima.

Mislav Bago: To je sve još malo, na kapaljku.

Vesna Pusić: Ja bih rekla da s obzirom na pokazatelje i nije tako malo.

Mislav Bago: Je li stanje, stvarno tako ozbiljno što se tiče državnih financija? Jesmo li dovedeni do toga da je party gotov i moramo početi plaćati račune?

Vesna Pusić: Mi smo uvijek morali plaćati račune, samo se nismo toga držali. Da vam kažem što u prijevodu znači plaćanje računa. Država je bila najveći dužnik prema gospodarstvu. To je ukinuto. Toga više nema. Nadam se da smo završili s tim da je izvana huj iznutra fuj. Drugim riječima, vani se sve prikazuje kao pozitivno, a svi problemi i svi računi se guraju pod tepih.

Mislav Bago: U tom trogodišnjem ili dvogodišnjem planu, moramo smanjiti minus u blagajni za osam milijardi kuna. Postoji li strah da će nam Europa indirektno nametnuti: izvolite si povećati poreze da smanjite taj minus?

Vesna Pusić: Ne, Europa nam u tom pogledu ne može nametnuti da povećamo poreze.

Mislav Bago: Dok se ne oporavimo, priča o porezima je ad acta?

Vesna Pusić: Što se tiče povećavanja poreza, to nije na dnevnom redu.

Mislav Bago: Mislite li da je politički pametno u pola mandata krenuti sa strukturnim, dubokim reformama? Je li to malo zakašnjelo?

Vesna Pusić: Nije ništa zakašnjelo.

Mislav Bago: Najnepopularnije se radi u prvih sto dana, prvih godinu dana. A vi to radite na pola mandata.

Vesna Pusić: To nisu reforme koje su negativne. To su reforme koje doprinose kvaliteti investiranja, usluga, života… Dakle, ako išta, to će doprinijeti onome što vi dovodite u pitanje. I opravdano to dovodite u pitanje. Pokažite rezultate, ‘show me the money’, što bi rekli u onom filmu. To su reforme koje vode do toga.

Mislav Bago: Mislite da će građani ove zemlje od sljedeće godine i 2015. vidjeti pozitivne efekte svega što radite?

Vesna Pusić: Apsolutno mislim da će vidjeti pozitivne efekte.

Mislav Bago: Ne strahujete li i da su ovoj zemlji ljudi samo deklarativno za reforme?

Vesna Pusić: Mi nismo odsjek za psihologiju. Vlada nije zadužena za psihologiju. Zadužena je za to da pokaže rezultate, a ne da od nekoga traži popust razumijevanje.

Mislav Bago: Imam osjećaj da su građani ove zemlje nestrpljiviji, da su očekivali brže i puno prije nekakav pozitivan pomak.

Vesna Pusić: Mislim da ste u tom pogledu u pravu.

Mislav Bago: Rekli ste mi na početku mandata: Moramo raditi sve kao da ćemo izgubiti izbore. Gdje ste sad tu?

Vesna Pusić: Prema dobivanju sljedećih izbora.

Mislav Bago: Jeste li sigurni?

Vesna Pusić: Za to će se trebati raditi.

Mislav Bago: U koalicijskim vladama, ključ uspjeha ili neuspjeha je ono što ponudite biračima. Ali, i ključan je odnos dviju vodećih osoba u Vladi, Vas i premijera. Na što to liči?

Vesna Pusić: Onda ćemo sigurno pobijediti. Ovdje nitko nikome nije niti privjesak, niti nitko nikome ne skače po glavi.

Mislav Bago: Ima klika između vas i premijera?

Vesna Pusić: Da, dobro radimo zajedno.

Mislav Bago: U prosincu je referendum o definiciji braka. Hoćete li izaći na taj referendum?

Vesna Pusić: Apsolutno. I mislim da svi trebaju izaći na taj referendum. Ali, svakome tko živi u ovoj zemlji mora biti jasno da ukoliko prođe referendum, to je otvaranje vrata da se sutra traži diskriminacija bilo koje druge grupe, a na kraju i svakog od nas. Jer svatko od nas pripada nekoj manjini. Treba jasno reći da Hrvatska neće dozvoliti diskriminaciju ni jedne grupacije, kao princip svog ustavnog funkcioniranja.

Mislav Bago: Ako referendum prođe?

Vesna Pusić: Ta odredba ide u Ustav. Ja ću to smatrati velikom pljuskom hrvatskom političkom sazrijevanju, korakom unazad.

Mislav Bago: Predugo ste u politici.

Vesna Pusić: To ste mi rekli već pet puta. Malo se osjećam kao dinosaurus.

Mislav Bago: Mislite li da je vrijeme da pustite neke druge ljude?

Vesna Pusić: Mislim da je obaveza svakoga da ostavi kuću u nekom pristojnom redu.

Mislav Bago: Kad će to biti?

Vesna Pusić: Nakon sljedećih parlamentarnih izbora, a to je 2016.

Mislav Bago: Radimir Čačić, je li to završena priča za vas?

Vesna Pusić: Ne znam što da vam kažem.

Mislav Bago: Pitam vas to zato što imam osjećaj da vas to izbaci iz takta.

Vesna Pusić: Ne vidim da to nekoga izbaci iz takta. Dakle, nemam neke novosti na tu temu.

Mislav Bago: Završena priča?

Vesna Pusić: Ja sam vam odgovorila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

Objavljeno

na

Objavio

‘Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni kompakt o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan’ – poručio je Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće i ključni predizborni savjetnik koji je Donaldu Trumpu pomogao da postane američki predsjednik, na skupu u flamanskom parlamentu u subotu u Bruxellesu, na kojemu se pojavio u društvu liderice francuske krajnje desnice Marine Le Pen.

Skup je bio organiziran radi zaustavljanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama, koji se danas i sutra politički usvaja na skupu u marokanskom gradu Marrakechu, a organizatori su u videospotu kojim je otvoren skup istaknuli i Hrvatsku među onim zemljama, poput SAD-a, Mađarske i Austrije, koje su se povukle iz Marakeškog sporazuma.

– Ako mi date da biram želim li vladu sastavljenu od prvih sto ljudi koji se pojave na Trumpovu skupu s crvenim bejzbolskim kapama (s porukom Make America Great Again, op.a.) i prvih sto ljudi u žutim prslucima koji se danas pojave u Parizu, ili vladu sastavljenu od prvih sto partnera u Goldman Sachsu i prvih sto koji hrle stranci iz Davosa, reći ću vam: dajte mi “deplorables” (jadnike, izraz koji je za Trumpove simpatizere svojedobno upotrijebila Hillary Clinton, op. a.), dajte mi “Gilets jaunes”, bit ćemo humaniji, bit ćemo odlučniji, jer to su ljudi na kojima je judeo-kršćanski Zapad izgrađen i na kojima stoji – poručio je Bannon.

Ovaj politički trenutak u povijesti specifičan je i važan po tome što – kako vjeruje bivši glavni strateg predsjednika Trumpa, čije su ideje i dalje prisutne u politici Bijele kuće – prvi put takvi ljudi, ta obespravljena radnička klasa koja je bila žrtva globalizacije, “imaju svoje predstavnike u Viktoru Orbanu, Matteu Salviniju, Marine Le Pen, Donaldu Trumpu, Jairu Bolsanaru…”. Poimence je još spomenuo i Austriju, gdje vlada kancelar Sebastian Kurz, kao dio tog vala. Nije spomenuo Hrvatsku i njezinu predsjednicu, koja se ukrcala na taj val, barem po pitanju povlačenja potpore sporazumu iz Marrakecha, prenosi Večernji list.

– To, što je SAD bio prvi koji je odbacio globalni kompakt o migracijama nešto je na što sam najponosniji jer sam na tome radio – rekao je Bannon o sporazumu koji se sutra usvaja u Marrakechu. – To je samo dio prijevare koju UN provodi desetljećima i desetljećima kad govori da ti globalni sporazumi ništa ne znače, da samo trebate doći i potpisati ih. Konačno imamo lidere poput Orbana, Le Pen i Trumpa koji su spremni reći: Dosta nam je toga, nećemo to više raditi. U tome je snaga ovog trenutka – zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Marijačić: Jugoslavenske provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj

U povodu stote obljetnice ulaska Hrvatske u jugoslavensku zajednicu, naš javni prostor zatrovan je jugonostalgijom do te mjere da se ponekad pitamo u kojoj državi uopće živimo.

Povijesna obljetnica bila je prigoda nostalgičarima da u sebi probude sve zapretene emocije koje ih vežu za prošlo i pregaženo političko doba.

Pročetničke Novosti su možda otišle najdalje pa su objavile insignije propale države na naslovnici. Kako nemaju čitateljsku publiku, nitko to ne bi ni primijetio da neki hrvatski mediji nisu prenijeli tu provokaciju. Bilo bi logično da stvar postavimo ovako: ako je Jugoslavija bila negacija Hrvatske, a jest jer je u krvi gušila svaku pomisao o slobodnoj hrvatskoj državi, onda to znači da je javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj i da ga treba sprječavati, zabranjivati i kažnjavati.

Ništa od toga ne događa se u Hrvatskoj. Štoviše, svi ti krugovi koji su ovih dana puna srca prizivali u sjećanje okupacijsku Jugoslaviju financiraju se proračunskim novcem. Hrvatska ne samo što nije u stanju definirati te pojave kao neprijateljske, nego im nije u stanju prekinuti dotok novca, no to je već poznata očajna priča koja govori o stupnju hrvatske neslobode i nedovršenoj pobjedi 90-ih.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku

Upravo ti krugovi se žestoko bore protiv uporabe pozdrava Za dom spremni. U Hrvatskome saboru su potpisali interpelaciju o zabrani toga pozdrava vodeći ljudi SDP-a, GLAS-a, IDS-a, manjinski zastupnici. S jedne strane, porazno je da nekome u Hrvatskoj smeta pozdrav pod kojim se branio, primjerice, Vukovar, ane smetaju mu simboli pod kojim je napadan. S druge, pak, strane, pozitivno je što otprilike sada jasno znamo stav tih potpisnika prema Hrvatskoj, ako smo uopće ikad i sumnjali.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku. Ne samo da se ne biborili za nju kad bi sutra opet bila napadnuta, nego bi najvjerojatnijie otišli na agresorsku stranu. Arsen Bauk, Boris Miletić, Anka Mrak Taritaš, Davor Bernardić, Veljko Kajtazi sutra bi, dakle, u slučaju nove srbijanske agresije pod zvijezdom petokrakom, gotovo sigurno uzeli taj simbol za svoje obilježje i pucali na Hrvatsku koja bi se opet branila pod pozdravom Za dom spremni!

Upravo ti ljudi osporavaju Hrvatskoj pravio što se branila 90-ih od agresije pod spomenutim pozdravom pa je istina zapravo tragična i neumoljiva: onaj u Hrvatskoj komu smeta pozdrava pod kojim su branitelji branili napadnutu Domovinu jednostavno niti je prijatelj, niti je lojalni građanin niti je normalan čovjek. Pravo je napadnutoga hrvatskoga naroda da se brani na svome pod bilo kojim simbolima za koje je procijenio da mu pomažu, pa i pod ustaškim pokličima.

S etičke strane, tu aspolutno nema ništa sporno. Ako Lori Vidović, Bauku, Bernardiću, Pupovcu i ostalima smeta Za dom spremni, to zapravo znači da su oni na strani koljača i ubojica na Ovčari koji su na sebi imali kape s petrokraka dok su zvjerski ubijali i klali hrvatske branitelje i civile.

Ne postoji način da oni svoju protivljenje pozdravu Za dom spremni učine moralno opravdanim, pa čak ni pozivanjem na okaljanost pozdrava u doba NDH jer o tome ništa ne znaju, nego samo imaju predsrasude koje je u njima proizvela jugoslavenska historiografija i velikosrpska propaganda.

Kalkuliranje

Kada ne bi morao politički kalkulirati, nacionalno indiferentni Andrej Plenković vjerojatno bi se s lakoćom složio s oporbenjacima i odmah potpisao interpealciju i propisao zabranu svake uporabe spomenutoga pozdrava. U njegovome HDZ-u možda je ostao još minimum dostojanstva i minimum otpora prema nekim oblicima rehabilitacije zločinačke Jugoslavije pa su protiv oporbene interpelacije, ali nije isključeno da ih Plenković skrši i udovolji oporbi kao što je dosad redovito. Ovo što Plenković radi od Hrvatske gotovo je luđačka i kompulzivna destrukcija svake nacionalne samosvojnosti.

On se poziva na EU, a u toj EU Italija daje nagradu za mir četniku Vučiću, u toj Europi haški tužitelji i suci primaju nagrade iz ruku predstavnika istočnoga Mostara u znak zahvalnosti što su osulili hrvatsjku šetoricu, u toj Europi jedan Ratko Mladić uživo se javlja se haaške tamnice u studio srbijanske televizije… A u Hrvatskoj Plenković i HDZ-ovci ne usude ni na minutu šutnje za pokojnoga Praljka, strogo paze da se ne bi slučajno se sreli s Darijom Kordićem, u toj Hrvatskoj moraju uklanjati domovinske simbole sa spomenika poginulim braniteljima zato što to zahtijeva Milorad Pupovac koji je na dan 5. kolovoza u Bačkoj Palanci odavao popčast agresorskoj vojsci i politici.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari