Pratite nas

EKSKLUZIVNO Vesna Pusić: Iz politike izlazim…

Objavljeno

na

Mislav Bago: Praktički ste na pola mandata, ali dojam je kao da se nismo pomaknuli.

Vesna Pusić: Nije tako, ali naravno, ako je dojam takav znači da smo pogriješili ili da nismo dosta dobro komunicirali s javnošću o čemu se radi.

Mislav Bago: Kad kažete ‘počistiti’, jesmo li taj, slikovito rečeno krupni otpad, pobacali?

Vesna Pusić: Kad je ova Vlada došla na vlast, za 205.000 ljudi nisu bili plaćani doprinosi i plaće. Danas je to svedeno na 70.000.

Mislav Bago: Ni to nas ne smije veseliti.

Vesna Pusić: Trebalo bi biti na nuli. Hoću reći da smo se na neki  na početku odlučili, a i javno rekli, da nećemo ponavljati pogrešku bivše Vlade. A to je da što god se ne napravi ili što god nije dobro ili je podložno kritikama, odmah ćemo početi jaukati kako je za to odgovoran netko drugi.

Mislav Bago: Ali su sad neki ministri, nakon pola mandata krenuli s tim.

Vesna Pusić: To se tu i tamo mora spomenuti.

Mislav Bago: Dugo pratim Vlade. To meni izgleda sporo, kao da je mrcvarenje.

Vesna Pusić: Iskreno, i meni to izgleda sporo jer sam tip koji voli da se stvari odmah rješavaju. I ja bih voljela da je išlo brže, ali mislim da je relativno brzo.

Mislav Bago: Na trenutke, mi se nekad čini da gledam priču iz Račanove administracije. Isto sporo, navlačenje jednog ministra s drugim.

Vesna Pusić: I ja sam u to vrijeme bila u politici. Meni se ne čini da je tako.

Mislav Bago: Mislite da javnost razumije te finese ili će vas kazniti?

Vesna Pusić: Što se građana tiče, mislim da njih nije previše briga slažemo li se mi dobro ili loše. Njima je važan rezultat. Je li struja jeftinija, je li se plaće plaćaju, plaćaju li se doprinosi? A toga ima.

Mislav Bago: To je sve još malo, na kapaljku.

Vesna Pusić: Ja bih rekla da s obzirom na pokazatelje i nije tako malo.

Mislav Bago: Je li stanje, stvarno tako ozbiljno što se tiče državnih financija? Jesmo li dovedeni do toga da je party gotov i moramo početi plaćati račune?

Vesna Pusić: Mi smo uvijek morali plaćati račune, samo se nismo toga držali. Da vam kažem što u prijevodu znači plaćanje računa. Država je bila najveći dužnik prema gospodarstvu. To je ukinuto. Toga više nema. Nadam se da smo završili s tim da je izvana huj iznutra fuj. Drugim riječima, vani se sve prikazuje kao pozitivno, a svi problemi i svi računi se guraju pod tepih.

Mislav Bago: U tom trogodišnjem ili dvogodišnjem planu, moramo smanjiti minus u blagajni za osam milijardi kuna. Postoji li strah da će nam Europa indirektno nametnuti: izvolite si povećati poreze da smanjite taj minus?

Vesna Pusić: Ne, Europa nam u tom pogledu ne može nametnuti da povećamo poreze.

Mislav Bago: Dok se ne oporavimo, priča o porezima je ad acta?

Vesna Pusić: Što se tiče povećavanja poreza, to nije na dnevnom redu.

Mislav Bago: Mislite li da je politički pametno u pola mandata krenuti sa strukturnim, dubokim reformama? Je li to malo zakašnjelo?

Vesna Pusić: Nije ništa zakašnjelo.

Mislav Bago: Najnepopularnije se radi u prvih sto dana, prvih godinu dana. A vi to radite na pola mandata.

Vesna Pusić: To nisu reforme koje su negativne. To su reforme koje doprinose kvaliteti investiranja, usluga, života… Dakle, ako išta, to će doprinijeti onome što vi dovodite u pitanje. I opravdano to dovodite u pitanje. Pokažite rezultate, ‘show me the money’, što bi rekli u onom filmu. To su reforme koje vode do toga.

Mislav Bago: Mislite da će građani ove zemlje od sljedeće godine i 2015. vidjeti pozitivne efekte svega što radite?

Vesna Pusić: Apsolutno mislim da će vidjeti pozitivne efekte.

Mislav Bago: Ne strahujete li i da su ovoj zemlji ljudi samo deklarativno za reforme?

Vesna Pusić: Mi nismo odsjek za psihologiju. Vlada nije zadužena za psihologiju. Zadužena je za to da pokaže rezultate, a ne da od nekoga traži popust razumijevanje.

Mislav Bago: Imam osjećaj da su građani ove zemlje nestrpljiviji, da su očekivali brže i puno prije nekakav pozitivan pomak.

Vesna Pusić: Mislim da ste u tom pogledu u pravu.

Mislav Bago: Rekli ste mi na početku mandata: Moramo raditi sve kao da ćemo izgubiti izbore. Gdje ste sad tu?

Vesna Pusić: Prema dobivanju sljedećih izbora.

Mislav Bago: Jeste li sigurni?

Vesna Pusić: Za to će se trebati raditi.

Mislav Bago: U koalicijskim vladama, ključ uspjeha ili neuspjeha je ono što ponudite biračima. Ali, i ključan je odnos dviju vodećih osoba u Vladi, Vas i premijera. Na što to liči?

Vesna Pusić: Onda ćemo sigurno pobijediti. Ovdje nitko nikome nije niti privjesak, niti nitko nikome ne skače po glavi.

Mislav Bago: Ima klika između vas i premijera?

Vesna Pusić: Da, dobro radimo zajedno.

Mislav Bago: U prosincu je referendum o definiciji braka. Hoćete li izaći na taj referendum?

Vesna Pusić: Apsolutno. I mislim da svi trebaju izaći na taj referendum. Ali, svakome tko živi u ovoj zemlji mora biti jasno da ukoliko prođe referendum, to je otvaranje vrata da se sutra traži diskriminacija bilo koje druge grupe, a na kraju i svakog od nas. Jer svatko od nas pripada nekoj manjini. Treba jasno reći da Hrvatska neće dozvoliti diskriminaciju ni jedne grupacije, kao princip svog ustavnog funkcioniranja.

Mislav Bago: Ako referendum prođe?

Vesna Pusić: Ta odredba ide u Ustav. Ja ću to smatrati velikom pljuskom hrvatskom političkom sazrijevanju, korakom unazad.

Mislav Bago: Predugo ste u politici.

Vesna Pusić: To ste mi rekli već pet puta. Malo se osjećam kao dinosaurus.

Mislav Bago: Mislite li da je vrijeme da pustite neke druge ljude?

Vesna Pusić: Mislim da je obaveza svakoga da ostavi kuću u nekom pristojnom redu.

Mislav Bago: Kad će to biti?

Vesna Pusić: Nakon sljedećih parlamentarnih izbora, a to je 2016.

Mislav Bago: Radimir Čačić, je li to završena priča za vas?

Vesna Pusić: Ne znam što da vam kažem.

Mislav Bago: Pitam vas to zato što imam osjećaj da vas to izbaci iz takta.

Vesna Pusić: Ne vidim da to nekoga izbaci iz takta. Dakle, nemam neke novosti na tu temu.

Mislav Bago: Završena priča?

Vesna Pusić: Ja sam vam odgovorila.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari