Pratite nas

Elektroprivreda HZHB najavila isključenje struje Aluminiju

Objavljeno

na

Elektroprivreda HZHB najavila je isključenje struje Aluminijskom kombinatu u Mostaru, zbog nagomilanih dugova. Radnici Aluminija pozivaju nadležne na dogovor i poručuju: isključenje struje znači propast Aluminijskog kombinata.

Uprava Elektroprivrede HZHB odlučila je da obustavi isporuku električne energije Aluminijskom kombinatu u Mostaru, ako ova firma za sedam dana ne dostavi prijedlog otplate postojećeg duga od skoro 99 milijuna maraka i plan izmirivanja tekućih računa. ”Ukoliko u navedenom roku, do 24. travnja, Uprava Aluminija ne dostavi prijedlog rješenja o otplati dugovanja, EP HZHB će biti primorana najprije postupno smanjiti isporuku električne energije Aluminiju d.d. Mostar, a onda i konačnu obustavu”, pojašnjava Mario Fofić, glasnogovornik Elektroprivrede HZHB.

Iz uprave Aluminijskog kombinata FTV nije mogla dobiti komentar. Odgovoreno nam je da je direktor Željko Kordić na putu. No, sindikat poručuje: Ugasi li se struja, ugasio se i mostarski Aluminij. Ugrožen je rad svih firmi čije je poslovanje vezano za rad kombinata, a 850 radnika ide na ulicu. “To bi bila katastrofa za ovu tvornicu. To je definitivno ključ u bravu za sve”, poručuje predsjednik Sindikata Aluminija Dinko Marić.

Oči radnika i Sindikata već su mjesecima uprte u Vladu Federacije BiH, kao 44-postotnog vlasnika, od koje traže da ispoštuje dogovora o subvencioniranju cijene električne energije. Ali, u Vladi su u više navrata poručivali kako od toga nema ništa, a jedan od modela rješavanja pitanja Aluminija je dokapitalizacija. “Nadam se da će Uprava, Nadzorni odbor i Vlada FBiH sjesti da pokušaju spasiti Aluminij jer je on previše važan za BiH”, smatra Milenko Marić, član Predsjedništva Sindikata Aluminija.

Službene procjene kažu da je Aluminij u gubicima oko 250 milijuna maraka, dok se špekulira da je stvarna cifra još veća. Odgovornost prethodnih uprava za dovođenje Aluminija na rub propasti ispitivala je i financijska policija, te se, FTV neslužbeno saznaje, spremaju istrage protiv 14 osoba.

FTV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

20. studenog 1991. – Logor ‘Velepromet’ najveći logor u ovome dijelu Europe nakon Drugoga svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

20. studenog 1991. Velepromet (Vukovar) – Pakao na zemlji i mjesto smrti za 800 ljudi

Nakon pada Vukovara u srpske ruke, za Hrvate i ostale stanovnike lojalne domovini Hrvatskoj tek tada počinje prava Golgota. Mučenja, logori, ubijanja, progoni. Sati provedeni u Vukovaru tih dana činili su se kao godine.

Smrt je vrebala svaki trenutak, iz sekunde u sekundu koje su se činile kao vječnost.

Svakovrsna poniženja, nezamisliva mučenja i ubojstava Vukovaraca osobito su se očitovala u brojnim logorima koje je država Srbija osnovala za hrvatske civile i vojnike u okupiranim dijelovima Hrvatske i u samoj Srbiji. Begejci, Stajićevo, Niš, Srijemska Mitrovica, Šid, VIZ Beograd bili su samo neki od logora na tlu države Srbije.

U svakom aspektu svog djelovanja ti logori su podsjećali na (ne)davno zaboravljena mučilišta nacističkih logora i komunističkih gulaga. Ako postoji nešto što se zove pakao na zemlji, to su upravo bili logori dvaju najvećih zala ljudske povijesti – nacizma i komunizma.

A srbijanski logori su imali uzor i nadahnuće upravo u njima.

Velepromet – mjesto smrti nevinih

Jedan od najvećih logora na tlu Europe poslije II. svjetskog rata, a o kojemu se (namjerno) malo zna u javnosti, bio je upravo Velepromet u Vukovaru.

Bilo je to pravo mučilište i mjesto iz kojeg su otišli u smrt brojni nevini ljudi.

Prema svjedočenju zatvorenika i web stranice Društva logoraša zatočenika srpskih koncentracijskih logora taj logor bio je smješten u Vukovaru, u istočnoj Slavoniji, Republika Hrvatska. Donedavno do 1991. bio je to skladišni je prostor istoimenog poduzeća.

Sastojao se od skladišnih zgrada zidanih i šest limenki u kojima je prije pada Vukovara (već krajem rujna 1991.) osnovan logor u kojem, kako su padali rubni dijelovi grada, tako su se punili objekti Veleprometa. Od 18. studenoga do 20. studenoga 1991. u tom koncentracijskom logoru je zatočeno cca 10.000 ljudi, žena i djece.

Neki su bili par dana, a neki više mjeseci.

Cijeli kompleks Veleprometa bio je ograđen visokom ogradom od žice, a dio zidanih zgrada ujedno čine ogradu, dok je s prednje strane kapija i zidana ograda.

S vanjske strane ograde bili su razmješteni naoružani čuvari, a unutar žice su se kretali naoružani čuvari logora: vojnici JNA, TO domaćih Srba, četnici, šešeljevci i drugi. U prva tri dana od pada Vukovara stalno su se izvodili ljudi i tada im se gubi svaki trag. Ispitivanja su se vršila u prve dane 24 sata na dan, tako da su iz svakog objekta izvodili ljude na ispitivanja, neki su se vraćali krvavi, a neki nisu. U sve objekte ulazili su uniformirani ljudi i prozivali pojedince ili ih samo prepoznavali i odvodili, poslije su se čuli jauci, zapomaganja, a i pucnjava, kako pojedinačna tako i rafalna.

U ovome je koncentracijskom logoru vladao strah, jeza, smrt.

U jednoj limenci bilo je smješteno više od 1000 ljudi, bez vode, WC i bilo čega na podu od betona. Nije se moglo ništa nego stajati. Ljudi, žene i djeca su mokrili ispod sebe, jer su objekti zaključani, a pred njima vojni stražari. Vrata su otvarali samo kako bi u hangare puštali uniformirane osobe, koje su stalno izvodili zatočene, i koga su izveli taj se uglavnom više nije vraćao natrag.

Dok su zatočenike vodili na ispitivanja bile su prave strahote doći do ispitivača, jer svi koji su šetali po krugu Veleprometa izrazili bi želju da isprobaju svoje čizme, kundake, palice, lance i druge predmete na zatočenicima. Desetak zatočenika izbodeno je po nogama, rukama i tijelu s bajunetima.

Krvnici su to komentirali ovako: « Kad vas ne možemo klati, bar vam možemo malo krv pustiti.»

U ovom koncentracijskom logoru je ubijeno oko 800 zatočenika, a nestalo je oko 1200. Logor je otvoren polovinom rujna mjeseca 1991., a zatvoren u ožujku mjesecu 1992. Zapovjednik logora: M. Cvjetičanin

Sve o srbijanskim logorima smrti možete naći na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora: hdlskl.hr/svjedočanstva  (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović pozdravio deblokadu vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ-a u toj zemlji Dragan Čović pozdravio je u utorak deblokiranje vlasti te postizanje dogovora o imenovanju mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH navodeći kako je ubrzavanje puta u EU i NATO vodeći vanjskopolitički cilj BiH.

“Formiranje vlasti pozitivan je iskorak za BiH. Ubrzavanje EU integracija i NATO puta vodeći je vanjskopolitički cilj koji BiH pruža dugoročnu viziju razvoja”, naveo je Čović na Twitteru.

Pri tome je pojasnio kako je ‘suradnja, optimizam i ravnopravnost konstitutivnih naroda put k reformiranoj i snažnoj zajedničkoj domovini’.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u utorak su imenovali Zorana Tegeltiju kandidatom za predsjedatelja Vijeća ministara BiH čime je otvoren put konačnom rješenju krize vlasti u toj zemlji koja traje još od izbora u listopadu 2018. godine.

Ključni prijepor odnosio se na to hoće li Predsjedništvo BiH dostaviti Godišnji nacionalni program (ANP) reformi NATO savezu, na čemu je inzistirala vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, a snažno se protivio SNSD Milorada Dodika.

Kompromisno rješenje zasniva se na tome da će taj dokument biti modificiran.
Vodeća hrvatska stranka HDZ BiH bi trebala zajedno sa SDA i SNSD-om činiti vlast u budućem sazivu Vijeća ministara BiH. (Hina)

Zoran Tegeltija imenovan za mandatara za sastavljanje novog Vijeća ministara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari