Pratite nas

Elektroprivreda HZHB uplatila općinama za prvih šest mjeseci ove godine 9,3 milijuna KM

Objavljeno

na

ep hz hbOpćinama na čijem se području nalaze hidroakumulacijski objekti za prvih šest mjeseci 2014. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je sukladno izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, na ime te naknade u razdoblju od 1.1. do 30.6. 2014. godine, uplatila financijska sredstva u iznosu od 9.355.728,16 KM, navodi se u današnjem priopćenju Elektroprivrede HZHB.

Inače od 30. srpnja 2009. godine kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarena korištenjem hidroakumulacijskih objekata do danas, ovo poduzeće u općinske proračune uplatilo je oko 98 milijuna KM.

PREGLED UPLAĆENIH NAKNADA OPĆINAMA ZA HIDROAKUMULACIJU  ZA PRVIH 6 MJESECI 2014. godine

HE Rama Rama 3.211.596,50 KM

CHE Čapljina Čapljina 429.254,50 KM

CHE Čapljina Neum 280.471,02 KM

CHE Čapljina Ravno 267.185,04 KM

HE Peć Mlini Grude Grude 588.432,90 KM

HE Mostar i HE Mostarsko blato Mostar 1.901.078,54 KM

HE Mostarsko blato Široki Brijeg 487.362,86 KM

Sliv Vrbas (HE Jajce I i II) Jajce 2.190.346,80 KM

SVEUKUPNO: 9.355.728,16 KM

Podsjećamo da su općine dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastrukturne projekte područja koja su oštećena hidroakumulacijom, na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) donesenom prigodom usvajanja izmjena i dopuna navedena Zakona.

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Gordan Grlić Radman: Hrvatska i Mađarska najbolji su europski primjer dobre suradnje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman i čelnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naglasili su u četvrtak u Zagrebu da Hrvatska i Mađarska predstavljaju europski primjer dobre i uspješne suradnje u zaštiti hrvatske i mađarske manjine.

“U zadnje tri godine učinjeno je jako puno u poboljšanju materijalnog, obrazovnog i kulturnog položaja manjina kako u Mađarskoj, tako i u Hrvatskoj”, rekao je Grlić Radman novinarima prije 15. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Mađarskoj.

“Hrvatska i Mađarska najbolji su europski primjer dobre suradnje”, istaknuo je.

Predsjedatelj hrvatskog dijela Međuvladinog mješovitog odbora Zvonko Milas rekao je kako i hrvatska i mađarska manjina “uživaju visoku razinu manjinskih prava sukladno najvišim europskim standardima”.

“To je doista europski primjer dobre i uspješne suradnje”, smatra Milas.

Naveo je i dva takva primjera. Podsjetio je na učenički dom Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku koji su prije dva tjedna otvorili hrvatski i mađarski premijeri Andrej Plenković i Viktor Orban te na otvorenje hrvatskog obrazovnog centra Mate Meršića Miloradića u Sambotelu (Szombathelyju).

No dodao je kako “postoji puno prostora za prekograničnu suradnju”, u području prometne infrastrukture, kulture i obrazovanja.

Ministar vanjskih poslova Grlić Radman baš danas putuje u službeni posjet Mađarskoj, gdje će se sutra susresti s kolegom Peterom Szijjartom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari