Pratite nas

Kronika

Enver Buza: Akcijom u Uzdolu zapovijedao je Sefer Halilović

Objavljeno

na

Na suđenju za zločin počinjen u Uzdolu u septembru 1993. godine, svjedok Odbrane izjavio je da je naređenje za odlazak u akciju izdao Sefer Halilović.

Šefko Hodžić je ispričao da je kao novinar Oslobođenja izvještavao o vojnoj akciji “Neretva 93” kojom je, prema riječima svjedoka, zapovijedao načelnik Štaba Trećeg korpusa Armije BiH Sefer Halilović.

Prema Hodžićevim riječima, na Dobrom Polju je održavano više sastanaka u rujnu 1993. u sklopu kojih je Halilović izdavao naređenja komandantima o akciji, a među njima i optuženom Enveru Buzi za odlazak u Uzdol.

“Dolazimo Halilović i ja na Dobro Polje 13. septembra, kad i Buza tu. Rekao je da nije otišao u akciju kako je trebao jer nije dobio gorivo. Već se počelo govoriti o njegovom strijeljanju jer je prekršio naređenje i da treba ići na Vojni sud. Halilović mu je dao Zićru Suljevića da ide s njim u akciju i mi smo ih ispratili”, naveo je Hodžić.

25 godina otkako je Sefer Halilović uputio ovu zapovjed

Prema kazivanju svjedoka, o rezultatima akcije je saznao kada se dan kasnije vratio na Dobro Polje sa Halilovićem. Hodžić je rekao da je čuo da je zauzeto selo Uzdol i da se Buzina jedinica povlači jer nije stiglo pojačanje.

Za zločin u Uzdolu Tužilaštvo BiH tereti Envera Buzu, bivšeg komandanta Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH. Prema optužnici, pripadnici Samostalnog bataljona su, pod kontrolom optuženog, u septembru 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Zelenika i Rajiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Hodžić je posvjedočio da je 12. septembra stigla i depeša za Halilovića od Rasima Delića, načelnika Štaba Vrhovne komande Armije BiH u kojoj je pisalo da je akcija “Neretva 93” nerealna i da treba da se suzi.

U Buzinu odbranu svjedočio je i Selmo Cikotić koji je kazao da je u vrijeme akcije “Neretva 93” zapovijedao Operativnom grupom Zapad Trećeg Korpusa Armije BiH.

Ispričao je da je akcijom zapovijedao načelnik Štaba Trećeg korpusa Armije BiH Sefer Halilović kojeg je vidio na jednom sastanku u rujnu 1993. na Dobrom Polju gdje je izdavao naređenja za ovu akciju.

“Na sastanku je Sefer Halilović izdao meni naređenje za moju grupu, ali i Buzi za njegovu, bilo je nekog ubjeđivanja i rasprave među njima, ali detalji mi nisu poznati”, rekao je Cikotić.

Dodao je da se sjeća da je bilo kašnjenja s izvršenjem zadatka kao i da je Samostalno prozorski bataljon zauzeo Uzdol.

Suđenje će se nastaviti 13. studenog.

detektor.ba/Hrvatsko nebo

Suđenje za zločine u Uzdolu: Tužiteljstvo predalo materijalne dokaze protiv Envera Buze

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Da se ne zaboravi: 18. kolovoza 1991. – Otet doktor Ivan Šreter

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. kolovoza 1991. pobunjeni Srbi oteli su na barikadama u selu Kukunjevac pokraj Lipika doktora Ivana Šretera, jednog od vođa Hrvata u zapadnoj Slavoniji.

Unatoč mnogim nastojanjima Šreterove obitelji i brojnih prijatelja, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni, a pretpostavlja se da je mučen i ubijen u zloglasnom logoru Bučje, gdje je nađena njegova liječnička kuta.

Ivan Šreter rodio se 1951. u Pakracu. Srednju fizioterapeutsku školu završio je u Lipiku, a zatim Medicinski fakultet u Zagrebu.

Sredinom osamdesetih godina jedan bizaran događaj svrstao je Šretera u skupinu državnih neprijatelja. Naime, Šreter je pri upisu liječničkog nalaza, pacijentu Stevi Majstoroviću, u rubriku zanimanje upisao izraz “umirovljeni časnik” umjesto “penzionirani oficir” zbog čega je 10 dana proveo u zatvoru.

Tijekom demokratskih promjena devedesetih godina, domoljub doktor Šreter aktivno se uključio u politiku i postao čelnik pakračkog ogranka HDZ-a.

Upravo je u Pakracu srpska oružana pobuna početkom ožujka 1991. dobila još žešće razmjere, no unatoč svemu, dr. Šreter zastupao je politiku nenasilja i pomirenja. Zbog političke djelatnosti često je bio meta provokacija i tjelesnih napada pakračkih odmetnika.

Otet je dan prije općeg napada na Pakrac, a kao predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju najviše je rangirani dužnosnik Republike Hrvatske koji je poginuo u Domovinskom ratu.

U spomen na herojstvo i humanizam dr. Ivana Šretera zagrebački park nosit će njegovo ime

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari