Pratite nas

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nestao čileanski vojni zrakoplov s 38 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Čileansko zrakoplovstvo objavilo je u ponedjeljak da je izgubilo radio vezu s vojnim zrakoplovom C 130 u kojemu je bilo 38 osoba, a koji je poletio iz Punta Arenasa na jugu zemlje prema bazi na Antarktici.

– Zrakoplov C130 Hercules poletio je u 16.55 (20.55 po srednjoeuropskom vremenu) iz grada Punta Arenasa, prema antarktičkoj bazi Predsjednik Eduardo Frei – priopćila je čileanska vojska.

Kontakt sa zrakoplovom izgubljen je oko jedan sat nakon polijetanja.

U zrakoplovu se nalazilo ukupno “38 osoba, od kojih 17 članova posade i 21 putnik”.

Prema istom izvoru, oglašena je uzbuna i pokrenuta operacija spašavanja u kojoj sudjeluju zrakoplovi i brodovi čileanske mornarice.

Zrakoplov koji je poletio iz baze Chabunco u Punta Arenasu (više od 3000 km južno od glavnoga grada Santiaga) obavljao je logističke zadaće. Prevozio je osoblje koje je trebalo pregledati plutajući naftovod kojim se opskrbljuje antarktička baza. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari