Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan najavio odmazdu nakon što su sirijske snage ubile turske vojnike

Objavljeno

na

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je u ponedjeljak odmazdu za napad na turske snage u Idlibu, sjeverozapadnoj regiji u Siriji, nakon vijesti da su četiri turska vojnika ubijena, a devet ranjeno u napadu sirijske vojske.

„Odgovorili smo na ove napade i nastavit ćemo to činiti, bilo s našom artiljerijom ili minobacačima. Odlučni smo u tome da nastavimo operacije zbog sigurnosti naše zemlje, ljudi i naše braće u Idlibu“, rekao je Erdogan novinarima u Istanbulu.

„Oni koji sumnjaju u našu odlučnost, uskoro će se uvjeriti da su pogriješili“, dodao je Erdogan.

Vojska sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, potpomognuta ruskim zračnim snagama, nedavno je znatno napredovala u Idlibu, području u koje su pobjegli milijuni izbjeglica od početka gotovo devet godina dugog rata u Siriji. Zauzela je desetke gradova, uključujući važan grad Marat al-Numan, jedno od posljednjih velikih pobunjeničkih uporišta u Siriji.

Turska, u kojoj se već nalazi 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica, boji se novog vala izbjeglih iz Idliba. U regiji ima 12 promatračkih točki, koje su tijekom 2017. godine uspostavljene kao dio sporazuma o deeskalaciji, koji Rusija po tvrdnjama Turske sada krši. Moskva je u petak odbacila takve optužbe.

Idlib je posljednje uporište pobunjenika u Siriji, a Erdogan optužuje Rusiju da krši sporazum o smanjenju borbi u regiji, što je Moskva opovrgnula u petak. (Hina)

Erdogan: Ankara gubi strpljenje po pitanju vojnog napada na sirijsku regiju Idlib

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Čini se da Covid-19 nesrazmjerno više napada Afroamerikance

Objavljeno

na

Objavio

U nekoliko regija Sjedinjenih Država Covid-19 nesrazmjerno više napada crnačko stanovništvo, upozorili su brojni političari i stručnjaci koji traže objavu nacionalnih statističkih podataka kako bi bolje razumjeli obim te pojave.

Zasad se statistički podaci objavljuju po saveznim državama i gradovima i nemoguće je razlučiti pogađa li covid-19 specifično više crnačko stanovništvo ili ono više obolijeva zbog društveno-ekonomskih nejednakosti u pristupu liječenju, što je povijesna činjenica u Sjedinjenim Državama.

Savezna država New York, najveće američko žarište epidemije, ne objavljuje podatke o Amerikancima prema rasi i etnicitetu (bijelci, crnci, azijati, Hispanci…), a riječ je o kategorijama koje su općenito uvrštene u američku nacionalnu statistiku u brojnim područjima, od gospodarstva do obrazovanja i zdravstva, i navedene su u obrascu za popis stanovništva.

Međutim, neke su ustanove objavile podatke koji su alarmantni: U državi Illinois crnačko stanovništvo čini samo 14 posto populacije, ali čak 42 posto smrtnih slučajeva epidemije covid-19. U Chicagu smrtnost te populacije od pandemije iznosi 72 posto, a oni čine manje od trećine stanovništva i takav nesrazmjer ostavlja “čovjeka bez riječi”, kaže gradonačelnica Lori Lightfoot.

U Washingtonu 13 od 22 osobe umrle od pandemije su crnci. “Jako se bojim nesrazmjernih posljedica tog virusa na Afroamerikance”, rekla je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser za MSNBC.

U Sjevernoj Karolini 31 posto umrlih su crnci, a ima ih 22 posto. U Louisiani, državi u kojoj se nalazi grad New Orleans, nesrazmjer je još veći: crnci čine 33 posto stanovništva, a među umrlima od covida-19 ima ih 70 posto.

Zašto?

“Znamo da su crnci skloni dijabetesu, bolestima srca i pluća”, rekao je liječnik Jerome Adams za CBS i istaknuo da te bolesti povećavaju opasnost od komplikacija covida-19, što je pokazalo iskustvo u Kini i Europi.

Jerome Adams, koji je i sam Afroamerikanac, to je ilustrirao na vlastitom zdravstvenom kartonu.

“Bolujem od povišenog tlaka, bolestan sam na srce i proveo sam tjedan dana na reanimaciji zbog srčanih tegoba. Imam astmu i preddijabetes. To je ilustracija što znači odrastati siromašan i crn u Americi.”

Manje testiranja?

U jeku epidemije nedostaje ozbiljnih studija na nacionalnoj razini.

Pokazalo se da siromašne i crnačke četvrti imaju manje liječnika, ali i bolnice lošije kvalitete. Njihovo zdravstveno osiguranje koje pokriva poslodavac lošije je od bolje plaćenih radnih mjesta. Pokazalo se i da se crni pacijenti manje nego bijelci šalju na dodatne specijalističke pretrage.

Georges Benjamin, predsjednik Američkog saveza za javno zdravlje (APHA), objašnjava da su crnci u Sjedinjenim Državama izloženiji koronavirusu od dobrostojećih Amerikanaca u svakodnevnom životu i na radnom mjestu.

“Ta je populacija jako izložena”, objašnjava. “Oni su vozači autobusa, oni se i najviše koriste javnim prijevozom, oni rade u domovima za umirovljenike, u trgovinama i supermarketima.”

Socijalna distanca složenija je kod crnačkog stanovništva jer oni žive u prenapučenim četvrtima, u malim stanovima. Kad je riječ o radu od kuće, u njihovu slučaju to je često neizvedivo jer ne rade takav tip posla. Nadalje, za njih je često luksuz naručiti dostavu hrane u kuću.

“Mnogi crni Amerikanci i druge zajednice nebjelačkog stanovništva nemaju povlasticu samoizolacije”, napisale su stotine liječnika i organizacija za prava manjina (Lawyers’ Committee for Civil Rights Under Law) u pismu upućenom ministru zdravstva.

Stanje etničkih manjina tiče se svih, inzistira Ebony Hilton, anesteziologinja u sveučilišnom bolničkom centru u Virginiji.

“Ti ljudi, radnici, ako su zaraženi, oni će ići u supermarket i širit će zarazu na druge, bogatije slojeve”, kaže ona.

Brojna su svjedočanstva o tome da su testiranja u siromašnijim četvrtima nedostupnija.

Organizacija poziva savezne zdravstvene vlasti “da odmah objave podatke o oboljelosti od covida-19 prema rasi i etnicitetu” jer to je važno kako bi se odredila dodatna sredstva.

Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) prikuplja već te informacije, piše skupina, ali za sada su objavili tek statistike po dobnom kriteriju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Europskog istraživačkog vijeća razočaran europskim odgovorom na koronavirus podnio ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog istraživačkog vijeća, vodeće znanstvene institucije Europske unije, podnio je ostavku i izjavio da je iznimno razočaran europskim odgovorom na globalnu pandemiju koronavirusa.

Pridružio sam se Europskom istraživačkom vijeću kao gorljivi podupiratelj EU, ali kriza povezana s COVID-19 potpuno je promijenila moje poglede, iako nastavljam podržavati ideale međunarodne suradnje – rekao je Mauro Ferrari za list Financial Times, s kojim je razgovarao nakon podnošenja ostavke, prenosi Večernji list

Potpuno je izostala koordinacija zdravstvenih politika među državama članica, ponavlja se protivljenje inicijativama kohezivne financijske podrške, šire se jednostrane odluke o zatvaranju granica – nabrojio je Ferrari neke od opasnih europskih propusta koji su se dogodili u ovoj pandemiji.

Mauro Ferrari tvrdi da je od početka ožujka dolazio u sukob s Europskom komisijom jer mu nije dopušteno da uspostavi poseban program za borbu protiv koronavirusa iako je postalo očigledno da bi se pandemija mogla pretvoriti u tragediju nezabilježenih razmjera.

Njegova je ideja bila da EU pruži priliku i osigura resurse najboljim znanstvenicima Europe i svijeta koji bi smišljali nove načine borbe protiv novog koronavirusa, s novim lijekovima, novim cjepivima, novim dijagnostičkim alatima i općenito novim pristupom utemeljenom na znanosti koji bi zamijenio često improvizirajuće intuicije političkih lidera. Takva njegova ideja, kaže, odbijena je.

Potom ga je saslušala osobno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a činjenica da njih dvoje surađuju nije dobro primljena u ostatku administracije Europske komisije, gdje su se ideje dogovorene između njih dvoje na vrhu raspršile i nestale na putu prema nižim razinama koje su ih trebale pomoći provesti u djelo.

Korona kriza dovest će do tektonskih lomova unutar Europske unije

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari