Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan: Očekujemo konkretnu potporu od svih naših saveznika u borbi koju Turska vodi sama

Objavljeno

na

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je u ponedjeljak u Bruxellesu veću potporu od NATO-a i Europske unije u vezi s ratom u Siriji i izbjeglicama koje je Turska primila iz te zemlje, dok je EU obećao analizu provedbe sporazuma s Ankarom o migrantima.

“Očekujemo konkretnu potporu od svih naših saveznika u borbi koju Turska vodi sama. NATO se sada nalazi u kritičnoj fazi u kojoj mora pokazati potporu”, izjavio je Erdogan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Erdogan je u ponedjeljak doputovao u Bruxelles nekoliko dana nakon što je izvršio pritisak na Europsku uniju otvaranjem granica za migrante prema Europi. Migranti su upućeni prema granici s Grčkom, a grčka vlada je, uz potporu svih članica EU-a, odlučila zatvoriti svoje granice, optužujući Tursku da migrante zloupotrebljava za svoje geopolitičke ciljeve.

Nakon sastanka sa Stoltenbergom, Erdogan se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom MIchelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Turska, koja je primila oko 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica, želi od Europske unije dobiti potporu za vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije. To je jedini preostali dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje podupire Turska a sirijski režim uz potporu Rusije nastoji vratiti pod svoju kontrolu i taj dio zemlje.

“Kriza u Siriji, sa svojim sigurnosnim i humanitarnim aspektom, prijetnja je za našu regiju i za cijelu Europu. Nijedna europska zemlja nema luksuz ostati ravnodušna”, rekao je Erdogan.

Europska unija želi pod svaku cijenu izbjeći ponavljanje situacije iz 2015. godine kada je preko milijun ljudi s Bliskog istoka stiglo u Europu preko Turske. EU je s Turskom 2016. zaključila sporazum po kojem se Turska obvezala da će zadržati izbjeglice na svom tlu, a zauzvrat je Unija obećala 6 milijardi eura za zbrinjavanje migranata i izbjeglica.

Do sada je isplaćeno oko polovice toga iznosa, a za nastavak financijske potpore EU traži od Ankare da prestane poticati izbjeglice na ilegalne prelaske u Europu.

Predsjednik Europskog vijeća Michel rekao je nakon sastanka s Erdoganom da je dogovoreno da visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu sa svojim timovima analiziraju provedbu dogovora EU-Turska o migrantima iz 2016. godine i osiguraju da obje strane na isti način tumače taj sporazum.

Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla da između EU-a i Turske postoje razlike u pogledima na situaciju, ali da je razgovor bio otvoren i konstruktivan.

“Migranti trebaju potporu, Grčka treba potporu i Turska treba potporu”, rekla je Von der Leyen, dodajući da sporazum iz 2016. i dalje vrijedi.
“Danas smo razgovarali kako provesti ono što nije provedeno. Moramo doći do zajedničke definicije onoga što nedostaje, onoga što je provedeno i onda provesti elemente koji nedostaju. Jasno smo izrazili predsjedniku Erdoganu našu odlučnost da napredujemo po tim pitanjima, pod uvjetom da je to recipročno. Danas smo imali dobru početnu poziciju u procesu čiji je cilj prije svega perspektiva za migrante i stabilnost regije”, rekla je predsjednica Komisije.

Predsjednik Europskog vijeća Michel ocijenio je susret s Erdoganom “važnim korakom u pravom smjeru”, dodajući da je ostalo još dosta posla da bi se došlo do rješenja.

Erdogan se nije pojavio na konferenciji za novinare nakon sastanka s Michelom i Von der Leyen. (Hina)

‘Za Erdogana je Idlib biti ili ne biti’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Andrzej Duda ponovno izabran za predsjednika Poljske!

Objavljeno

na

Objavio

Duda, kojega podupire vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), dobio je 51,2 posto glasova, objavilo je Nacionalno izborno povjerenstvo. 

Dosadašnji poljski predsjednik Andrzej Duda osvojio je na predsjedničkim izborima u Poljskoj novi petogodišnji mandat, a iako se rezultati objavljeni u ponedjeljak još uvijek ne temelje na 100 posto prebrojanih glasova, Dudina pobjeda više nije upitna.

Poljaci su u nedjelju glasali u drugom krugu odgođenih predsjedničkih izbora u kojem su se borili aktualni konzervativni predsjednik Duda i liberalni gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski.

Na temelju 99,97 posto prebrojanih glasova, Duda, kojeg podupire vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), dobio je 51,21 posto glasova, a Trzaskowski 48,79 posto.

“Rezultati iz pet posljednjih izbornih jedinica koje očekujemo neće promijeniti konačni rezultat izbora”, rekao je novinarima šef Izbornog povjerenstva Sylwester Marciniak.

Pravo glasa imalo je oko 30 milijuna ljudi, što uključuje 500 tisuća Poljaka izvan domovine. Mnogi od njih glasali su dopisnim putem zbog restrikcija uvedenih radi pandemije koronavirusa.

Čestitamo Poljskoj!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački tisak: Plenković je ‘Tuđmanov najuspješniji nasljednik’

Objavljeno

na

Objavio

“Andrej Plenković je dokazao, ne samo javnosti nego i vlastitoj stranci, da jedan umjereni HDZ, usprkos konkurenciji s krajnje desnice, može ostvariti rezultat na rubu apsolutne većine”, piše tisak na njemačkom jeziku.

“Plenkovićeva pobjeda bila je znatno uvjerljivija nego što se dalo očekivati na temelju ispitivanja javnog mnijenja”, piše konzervativni njemački list Welt.

“50-godišnji bivši diplomat vlada od 2016. On je u politički centar uveo HDZ, stranku koja okuplja čitavu desnicu i koju je u vrijeme raspada Jugoslavije zasnovao utemeljitelj države i ratni gospodar Franjo Tuđman. Na europskoj pozornici Tuđmanov najuspješniji nasljednik vrijedi kao pouzdani saveznik kancelarke Angele Merkel.”

Welt i drugi listovi navode kako će Plenković vjerojatno formirati koaliciju sa strankama manjina i drugim malim strankama, te da je katastrofalni gubitnik izbora SDP čiji je šef Davor Bernardić već podnio ostavku, piše DW.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako su Plenkoviću godinama u HDZ-u zamjerali kako nije dovoljno “nacionalan” i “hrvatski”, no da je on ustrajao u namjeri da stranku uvede u desni centar.

“Najkasnije od nedjelje Plenković ima potvrdu za svoju ideju. Za HDZ nije dobio samo jedne parlamentarne izbore već je taj uspjeh potvrdio ponovljenom pobjedom po isteku mandata. To je velika stvar, posebice jer je u vidu Domovinskog pokreta nastala važna politička snaga desno od HDZ-a, snaga koja je iz starta postala treća u zemlji”, piše F.A.Z. uz dodatak kako će kritizeri unutar HDZ za dogledno vrijeme biti bez municije za napade na Plenkovića.

“Ipak, premijeru je dobro došao i izvjesni korona-bonus, jer je, kao i drugim demokracijama, hrvatska Vlada u doba velike nesigurnosti jasno dobila na podršci”, dodaje list iz Frankfurta.

Slično piše i lijevo-liberalni Tageszeitung (taz) iz Berlina. “Andrej Plenković je dokazao, ne samo javnosti nego i vlastitoj stranci, da jedan umjereni HDZ, usprkos konkurenciji s krajnje desnice, može ostvariti rezultat na rubu apsolutne većine. To je pozitivan znak iz zemlje koja je još donedavno lebdjela između Merkel i Orbána.”

Plenkoviću je, nastavlja taz, uspjelo i da teško porazi koaliciju Socijaldemokrata koja je u anketama imala prednost. “Očito ljevici u Hrvatskoj nije dovoljno upozoravati na fašizam desnice. SDP se usprkos dobrim argumentima nije uspio ponuditi kao uvjerljiva alternativa jednoj Vladi koju su obilježili stagnacija i korupcija.”

Taz pokušava odgovoriti i zašto: “Umjesto na dosadna siva odjela, bolje bi bilo osloniti se na kompetentne žene i mlade ljude. To je uradila nova lijevo-zelena stranka Možemo koja je SPD-u uzela vrijedne glasove u velikim gradovima i u parlamentu će imati 7 zastupnika.”

Berlinski list se potom fokusira na buduću vladu: “Upitno je hoće li Plenković uistinu provesti europske vrijednost. On se usteže potisnuti pretjerani utjecaj ultra-konzervativne katoličke crkve. On prikriva povrede ljudskih prava koje hrvatska policija nanosi migrantima. On čak daje potporu ekstremnim hrvatskim nacionalistima u Bosni i Hercegovini, koji dalje žele destabilizirati susjednu zemlju i javno slavne ratne zločince osuđene u Den Haagu. Dakle, sve će ostati po starom.”

Süddeutsche Zeitung iz Münchena piše kako se tijekom kampanje činilo kako bi Domovinski pokret “desno-nacionalnog pjevača narodne muzike” Miroslava Škore mogao biti presudan za formiranje Vlade.

“U svojoj kampanji on je huškao protiv srpske manjine u zemlji i dovodio u pitanje pravo silovanih žena na pobačaj. Kako se i vjerovalo, Domovinski pokret postao je treća najjača snaga, no Plenković neće biti upućen na njih tijekom sastavljanja Vlade”, dodaje taj list.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung osvrće se na “pogreške” predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, kojima od vikenda valja pridodati i podršku HDZ-u u snimci objavljenoj na dan glasovanja u Hrvatskoj. Tu Von der Leyen i drugi političari Europske pučke stranke izgovaraju “Sigurna Hrvatska”, što je bio slogan HDZ-a.

“Jedva dvije sekunde traje nastup Von der Leyen, u kojem se sa smiješkom muči s hrvatskim jezikom. No to je ipak jasno kršenje kodeksa ponašanja njene Komisije. On zabranjuje svako javno očitovanje i svaki nastup u ime jedne političke partije. Predsjednica Komisije EU je dakle bez ikakve dvojbe obvezna čuvati stranačku neutralnost. Što je spopalo iskusnu političarku te je dozvolila da ju se upregne u Plenkovićeva kola?”, pita se najveći švicarski list.

Slijedi objašnjenje njenoga glasnogovornika kako su tek u “finalnoj verziji” videa u Zagrebu potpisali Von der Leyen kao predsjednicu Komisije. No N.Z.Z. bilježi da se Von der Leyen, snimljena u zgradi Europske komisije i ispred zastave Europske unije, nikako nije dojmila kao “privatna osoba”.

“Je li Von der Leyen opet loše posavjetovana? To je moguće. No može isto tako biti da Njemica, oko koje vladaju oprečna mišljenja, netom gubi dodir sa stvarnošću. Svakako, ovaj sramotni nastup nije samo sitnica”, dodaje N.Z.Z.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari