Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan potvrdio da su migrantima otvorene granice prema Europi

Objavljeno

na

Turska će granice prema Europi ostaviti otvorene kako bi migranti mogli proći, potvrdio je u subotu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, optuživši Europsku uniju da ne pomaže dovoljno Ankari po pitanju migranata.

“Nećemo zatvoriti vrata”, objavio je Erdogan, dodavši kako je 18.000 migranata već u petak krenulo na put prema Europi, no ta brojka ne može se potvrditi.

Otvaranje granica je agenciji Reuters već u četvrtak najavio neimenovani turski dužnosnik, istaknuvši da očekuje masovni pokret izbjeglica iz sirijske pokrajine Idlib gdje se nalazi milijun raseljenih ljudi.

EU se oslanjala na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka, potaknuvši političku krizu u Europi.

Turski čelnik u subotu je kazao i kako je od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio da se njegova država povuče iz sirijskog sukoba i prepusti Turskoj da se sama bori sa sirijskom vladom.

Moskva i Ankara u sirijskom sukobu podržavaju sukobljene strane – Rusija vladu predsjednika Bašara al-Asada, a Turska pobunjenike.

U četvrtak je u napadu sirijske vojske poginulo 33 turskih vojnika, nakon čega je Rusija izrazila žaljenje, ali i rekla da turske snage nisu obavijestile Moskvu o svojoj prisutnosti na tom području, iako svakodnevno komuniciraju o svom djelovanju.

Rusko ministarstvo obrane u petak je objavilo kako su turske snage pogođene artiljerijskim napadom sirijskih snaga koje su pokušavale odbiti ofenzivu pobunjenika, prenijela je ruska agencija RIA.

Turska je u petak zatražila hitan sastanak NATO-a nakon eskalacije sukoba u Siriji, nakon čega je savez pozvao Rusiju i Siriju da zaustave ofenzivu na Idlib.

Sirijska vojska uz pomoć ruskih zračnih snaga pokušava osvojiti tu sjeverozapadnu pokrajinu, posljednje uporište pobunjenika u devet godina dugom građanskom ratu protiv predsjednika Bašara al-Asada. Idlib se nalazi nekoliko desetaka kilometara od turske granice.

U svom prvom obraćanju nakon najvećeg stradanja turskih vojnika u nekoliko desetljeća, Erdogan je rekao kako je Turska uništila niz vojnih ciljeva u Siriji, među njima i pogone za proizvodnju kemijskog oružja.

“Značajno je bombardirano i uništeno nekoliko lokacija, uključujući uzletišta, skladišta streljiva, protuzračne sustave, hangare i pogone za proizvodnju kemijskog oružja”, rekao je Erdogan u subotu članovima svoje stranke, prenosi agencija Dpa.

“Od jučer navečer uništeno je i sedam skladišta s kemijskim materijalima”, dodao je Erdogan, koji tvrdi i da je u napadu ubijeno više od 2100 sirijskih vojnika, te da je uništeno oko 300 vojnih vozila. (Hina)

Al-Assad: Bitka za oslobađanje Idliba nastavit će se bez obzira na zvučne mjehuriće koji dolaze od Erdogana

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Sigurno se neću kandidirati za peti mandat

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel kojoj mandat istječe 2021., rekla je u četvrtak da unatoč popularnosti ne razmišlja da se peti put kandidira za dužnost njemačkog kancelara.

Odgovarajući na pitanje javne mreže ZDF-a o mogućoj još jednoj kandidaturi, Merkel je rekla da se “sigurno” neće kandidirati i da je to “čvrsto” odlučila.

Popularnost Angele Merkel koja je na vlasti od 2005., potaknula je nagađanja o još jednoj kandidaturi iduće godine, premda je kancelarka u više navrata isticala da se neće kandidirati.

Njemačka čelnica kojoj je 65 godina, među najomiljenijim je političarima zahvaljujući uspješnom upravljanju epidemijom novog koronavirusa u Njemačkoj.

Njezina stranka, konzervativni CDU, koji u anketama ima daleko najveću potporu, treba do kraja godine izabrati novog predsjednika koji će zatim biti kandidat za kancelarsku dužnost. Kandidati su žestoki suparnik Merkel, liberal Friedrich Merz i umjereni čelnik Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet.

I predsjednik bavarske vlade i čelnik konzervativne stranke CSU-a Markus Soeder, koji se isto istaknuo u suzbijanju epidemije, mogao bi sudjelovati u utrci za mjesto kancelara. (Hina)

Merkel o novoj migrantskoj krizi: ‘2020. nije 2015.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Tajvan pozvao Peking da se suoči s prošlošću i prizna represiju na Tiananmenu

Objavljeno

na

Objavio

Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.

Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.

Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.

“U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja”, napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.

Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.

“I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti”, napisala je.

U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao “apsolutno besmislen”.

Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je ‘crvena krpa’ za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.

Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.

Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo “jedna zemlja, dva sustava”.

Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.

Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari