Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan prijeti sirijskim snagama u Idlibu

Objavljeno

na

Turska planira ovaj tjedan potisnuti snage sirijske vlade od svojih vojnih promatračkih točaka u sjeverozapadnoj sirijskoj regiji Idlibu, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, unatoč tome što one nastavljaju napredovati uz potporu ruske vojske.

Gotovo milijun Sirijaca raseljeno je u zadnja tri mjeseca zbog borbi između pobunjenika koje podržava Turska i sirijskih snaga koje žele osvojiti posljednje veliko pobunjeničko uporište u zemlji nakon devet godina rata.

Ankara je poslala tisuće vojnika i kamione pune opreme u regiju kako bi pomogla pobunjenicima.

“Planiramo do kraja ovog mjeseca osloboditi naše promatračke točke od okruženja (sirijskih vladinih snaga), na ovaj ili onaj način”, istaknuo je Recep Tayyip Erdogan u govoru pred zastupnicima svoje stranke AKP.

No Asadove snage nastavljaju napredovati. U srijedu su na jugu Idliba zauzele nekoliko sela, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava. Cilj im je grad Kafar Avid, čijim bi zauzimanjem prisilile pobunjenike da se povuku iz šire zone uključujući njihovo posljednje uporište u pokrajini Hami.

Erdogan je 5. veljače prvi put zatražio od sirijskih snaga da se povuku iza linije turskih promatračkih točaka do kraja veljače, zaprijetivši im u suprotnom da će ih turske snage potisnuti.

Turska je postavila 12 promatračkih točki oko deeskalacijske zone u Idlibu, po sporazumu iz 2017. dogovorenog s Rusijom i Iranom, ali neke se sada nalaze iza linija koje drže sirijske vladine snage.

Sirijski pobunjenici koje podržava turska vojska zauzeli su ovaj tjedan grad Nairab u Idlibu, po pobunjeničkim i turskim izvorima, što je prvo područje koje je ponovno oduzeto sirijskim snagama.

Sirijske snage približavaju se kampovima za raseljene kod turske granice, pa oni strahuju da će se naći usred borbi.

Kremlj: Turska operacija u Idlibu bila bi najgori mogući scenarij

Turski i ruski dužnosnici trebali bi u srijedu u Ankari održati treći krug razgovora o smanjenju napetosti u regiji. Na dosadašnjim razgovorima nije bilo napretka.

Premda je Moskva optimistična, jedan turski dužnosnik kazao je da rezultate ne očekuje prije samita Turske, Rusije i Irana 6. ožujka.

Erdogan je u srijedu kazao kako se nada da će uskoro biti riješeno pitanje korištenja zračnog prostora iznad Idliba.

Rusija kontrolira taj zračni prostor i svakodnevno bombardira pobunjenike. (Hina)

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro, obraćanje naciji u naredna dva dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro i obratiti će se naciji u narednih 48 sati, rekao je ministar financija Srbije Siniša Mali.

Kako je rekao ministar financija Siniša Mali, predsjednik Srbije ne nazoči konferenciji o ekonomskim mjerama podrške povodom situacije nastale zbog epidemije korona virusa jer se ne osjeća dobro, te će se obratiti javnosti u naredna dva dana.

Ovaj program je trebalo predsjednik Vučić da predstavi, ispričavam se u njegovo ime, ne osjeća se dobro, nije sa nama, ali će se u narednih 48 sati obratiti“, rekao je ministar financija.

Vučić je prošle godine primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema i visokog tlaka, prenose nezavisne novine

Tada je ministar zdravlja Zlatibor Lončar istaknuo da predsjednik Srbije ima kronične, manje probleme sa srcem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija Njemačkoj: Pomozite kao što se vama pomoglo nakon Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski gradonačelnici i regionalni guverneri u utorak su u pismu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvali Njemačku na solidarnost u jeku pandemije koronavirusa, podsjećajući na pomoć koja je njoj pružena nakon II. svjetskog rata.

Italija ima više žrtava koronavirusa od bilo koje druge zemlje. Zaraženo je preko 100.000 ljudi, a umrlo 11.591, što je trećina od ukupno umrlih na svijetu od koronavirusa.

U pismu se naglašava sve veća ogorčenost Talijana prema onome što smatraju njemačkom ravnodušnošću prema njihovom teškom stanju.

Jaz se ispriječio između Italije i Španjolske, a podržava ih Francuska, i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom.

Italija ima krhku financijsku situaciju i teško joj je u takvim uvjetima boriti se protiv koronakrize pa traži zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlaže “korona obveznice”, no Sjever zasad to odbija.

“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže u donošenju ispravne odluke”, kaže se u pismu i referira na sporazum iz 1953. o smanjenju njemačkih dugova radi poratna oporavka te zemlje.

Pismo su potpisali gradonačelnici iz lijevih i desnih stranaka koji predstavljaju sjevernotalijanske gradove najteže pogođene epidemijom koronavirusa, uključujući Bergamo i Milano, kao i regionalnog predsjednika Emilije Romagne.

U pismu se cilja i na Nizozemsku, koja se u Italiji doživljava kao svojevrsno utočište od poreza na dobit, te se naglašava da je ona “uspostavila” povoljan “porezni režim koji godinama oduzima resurse iz svih velikih europskih zemalja.”

Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su nedavno u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.

Riječ je o tzv. korona obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Njemačka, Nizozemska, Finska i Austrija usprotivile su se tom prijedlogu, zadržavši svoju tradicionalnu nespremnost dijeljenja duga s manje konkurentnim gospodarstavima.

“Obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi izbrisale ili međusobno objedinile prethodna dugovanja”, stoji u pismu. (Hina)

Sebastian Kurz: Europska Unija je zakazala i stvari ne funkcioniraju dobro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari