Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trumpov mirovni plan: Sve Izraelu, gotovo ništa Palestini

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u utorak 28. siječnja predstaviti svoj “mirovni plan za Bliski istok”. Trump priznaje da pod svaku cijenu želi postići mirovni sporazum između Palestine i Izraela.

Prvi uvid u Trumpov plan mogao bi se ukratko opisati – Izraelu sve, Palestini gotovo ništa.

Priznanje države Izrael

Njemački Süddeutsche Zeitung prenosi da je Trump Palestincima postavio ultimatum – ako ne prihvate tu zadnju ponudu Izrael će odmah započeti aneksiju teritorija Palestinske samouprave.

Stoga je Trump pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegova političkog protivnika Bennyja Gantza u utorak u Washington kako bi razgovarali o tom planu. Prema tom planu, Jeruzalem bi trebao “ostati pod izraelskim suverenitetom”.

Izrael bi također trebao zadržati suverenitet nad svim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali u kojima živi više od stotinu ljudi. To bi značilo pomicanje izraelskih granica na istok.

Trenutačno oko dva milijuna Palestinaca i 450.000 Izraelaca živi u 120 naselja na Zapadnoj obali i još 200.000 Izraelaca u Istočnom Jeruzalemu, koje je Izrael anektirao 1980. godine. Kaže se da dolina Jordana ostaje pod potpunom izraelskom kontrolom. Prema nacrtu tog plana, Palestinci će dobiti samo demilitariziranu državu.

Međutim, Palestinci bi morali priznati Izrael kao židovsku državu, a Jeruzalem kao glavni grad, kao uvjet da imaju svoju državu. Istočni Jeruzalem nije namijenjen da joj postane glavni grad, kako Palestinci zahtijevaju, već samo da tamo ima “simbolično predstavljanje”. Nudi im se da predgrađe Jeruzalema, grad Abu Dis, proglase kao svoj glavni grad.

Gradić Abu Dis nalazi se istočno od Jeruzalema i samo je dva kilometra udaljen od džamije Al-Aqsa, a nalazi se tik uza zid koji su podigli Izraelci, zid koji odvaja palestinski teritorij od izraelskog. Radikalni islamski Hamas, koji vlada u Pojasu Gaze, trebao bi se odreći oružja.

Osim toga, Palestinci ne bi trebali igrati nikakvu ulogu u graničnoj kontroli. Spominje se kako bi Palestinci mogli dobiti još manja područja u pustinji Negev.

Pojedini Palestinci mogli bi se vratiti u Izrael, ali neće biti dopušteno opće pravo na povratak, kakvo traže Palestinci, niti bi dobili naknadu. Kada je 1948. osnovan Izrael, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove, protjerano je ili prognano, a danas izvan teritorija Izraela živi više od četiri milijuna Palestinaca.

Najavljuju novu infitadu

Palestinci takav Trumpov mirovni plan žestoko odbacuju. Glasnogovornik predsjednika Mahmuda Abbasa Nabil Abu Rdeneh najavio je “niz mjera” za “osiguranje legitimnih prava Palestinaca”.

– Upozoravamo Izrael i SAD da ne prelaze crvenu liniju – upozorava Rdeneh. Hamas je još jasniji. – Ovo bi bio kraj političkog rješenja.

Palestinci će spriječiti da se sporazum provede bez obzira na cijenu. To će pokrenuti novu intifadu (pobunu) – kazao je Basem Naim, predsjedatelj Vijeća za međunarodne odnose u Pojasu Gaze.

Velikim slovima u tvitu, u Trumpovom stilu, napisao: “BITI ILI NE BITI.” Analitičari su uvjereni da će pokušaj Trumpa da jednostrano riješi palestinsko-izraelske sukobe umjesto mira dovesti do nove eskalacije nasilja na Bliskom istoku.

Trump je još u lipnju prošle godine na summitu “Prosperitet za mir”, predstavio ekonomski dio plana za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali on je propao već u samom početku zbog bojkota mnogih arapskih država i Palestine, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari