Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan: Turska vojska započela ofenzivu protiv Kurda

Objavljeno

na

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan objavio je da je turska vojska pokrenula vojnu operaciju na sjeveru Sirije.

Turska i njezini saveznici među sirijskim pobunjenicima započeli su vojnu operaciju na sjeveroistoku Sirije, objavio je u srijedu predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dodavši kako je cilj te ofenzive eliminacija “koridora terora” uz južnu tursku granicu.

Erdogan tvrdi kako je svrha operacije “Izvori mira” eliminacija prijetnje od kurdske paravojske YPG i militanata Islamske države, kao i omogućavanje povratka sirijskih izbjeglica iz Turske nakon uspostavljanja “sigurne zone” na tom području.

“Naša misija je sprječavanje stvaranja koridora terora uz našu južnu granicu, te uspostavljanje mira na tom području”, napisao je turski čelnik na svom Twitter profilu.

“Očuvat ćemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi lokalne zajednice od terorista”, dodao je Erdogan.

Ofenziva je započela zračnim napadima, nakon čega će uslijediti artiljerijska paljba, otkrio je Reutersu turski sigurnosni izvor u srijedu, nakon što su eksplozije pogodile grad Ras al Ain na sjeveroistoku Sirije.

Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima objavile su da su turski ratni zrakoplovi pogodili njihovu regiju i “civilna područja”, što je izazvalo “ogromnu paniku među ljudima”.

Erdogan Putinu: “Turska ofenziva u Siriji će donijeti mir i stabilnost”

“Turska ofenziva protiv sirijske kurdske milicije donijet će mir i stabilnost u Siriju”, rekao je Recep Tayip Erdogan ruskom kolegi Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u srijedu.

“Tijekom tog razgovora predsjednik je izjavio da će predviđena operacija istočno od Eufrata doprinijeti miru i stabilnosti Sirije i olakšati put prema političkom rješenju”, prema izvoru turskog predsjedništva.

Ruski predsjednik Putin pozvao je svog turskog kolegu Erdogana da “dobro promisli” prije pokretanja ofenzive na kurdske snage na sjeveru Sirije, prema priopćenju Kremlja. “Putin je pozvao svoje turske partnere da dobro razmisle o situaciji i da ne unište zajedničke napore u rješenju sirijske krize”, prema priopćenju objavljenom nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika.

Nakon dvije prethodne operacije Turska je pokrenula novu ofenzivu u Siriji na kurdsku miliciju YPG koju smatra terorističkom skupinom, a koju podržavaju zapadne zemlje.

Nekoliko zemalja, među kojima i Francuska, zabrinute su zbog humanitarnih posljedica novog fronta u sirijskom sukobu, kao i za sudbinu tisuća džihadista skupine Islamska država, koji su u kampovima koje kontroliraju kurdske snage.

Ankara tvrdi da želi osnovati sigurnosne zone gdje bi se prihvaćali izbjegli Sirijci u Turskoj, a želi i odvojiti tursku granicu od položaja YPG-a.

Činilo se da je američki predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo za tu operaciju, nakon čega je povukao izjave i jamčio da Sjedinjene Države nisu napustile Kurde.

Rusija i Turska, koje podržavaju protivničke tabore u sirijskom sukobu, posljednjih godina prekinule su suradnju, posebice na sjeverozapadu Sirije.

No u utorak je Moskva upozorila protiv potkapanja mirnog rješenja sukoba u Siriji, u aluziji na operaciju koju Ankara namjerava pokrenuti. (Hina/Dnevnik.hr)

 

Trump: Ako Turska učini nešto što smatram da je izvan granica, potpuno ću uništiti tursku ekonomiju

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Finska dobila najmlađu premijerku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AA

Finski socijaldemokrati, koje vode koalicijsku vladu sastavljenu od pet stranaka, izabrali su 34-godišnju ministricu prometa Sannu Marin za svoju kandidatkinju za premijerku, najmlađu koju je ta zemlja ikada imala, nakon što je dosadašnji šef vlade Antti Rinne podnio ostavku.

“Pred nama je puno posla kako bi obnovili povjerenje”, rekla je Marin novinarima nakon što je izabrana.

Ako ju potvrdi parlament, bit će na čelu nove koalicijske vlade.

Rinne je odstupio s dužnosti u utorak i predao ostavku svoje vlade na sastanku s predsjednikom Saulijem Niinistom nakon što je jedan od koalicijskih partnera rekao da više nema povjerenja u njega.

Stranka centra, jedna od pet stranaka u koaliciji koju je formirao u lipnju, izrazila je sumnje u čelnika socijaldemokrata u jeku nedavnog spora zbog tržišta rada u koji je upletena državna poštanska služba Posti.

Transfer 700 radnika na niže plaćene ugovore izazvao je 17-dnevni štrajk koji je završen prošli tjedan.

Nova finska čelnica, najmlađa premijerka na svijetu, u svojoj će vladi će imati ministricu financija koja je dvije godine mlađa od nje, otkrili su stranački dužnosnici.

Tridesetčetverogodišnja Sanna Marin iz redova socijaldemokrata nominirana je u nedjelju. Funkciju ministrice financija dobit će čelnica Stranke centra, 32-godišnja Katri Kulmuni, a potpuni sastav vlade bit će otkriven kasnije ovaj tjedan.

Finska vlada odstupila je prošli tjedan nakon što je Stranka centra objavila da više ne podržava premijera Anttija Rinnea zbog nedavnog spora oko tržišta rada u koji je upletena državna poštanska služba Posti.

Pet stranaka u vladajućih koaliciji, od kojih četiri predvode žene, odlučilo je održati svoj savez i nastaviti s istim programom, no i da je potreban preustroj.

– Želimo da osovina između premijerke i ministrice financija funkcionira. To je temelj ove nove generacije suradnje (između socijaldemokrata i Stranke centra), kazala je Kulmuni.

Nova finska premijerka je bivša ministrica prometa koja je imala strelovit uspon u finskoj politici otkad je s 27 godina ušla u gradsko vijeće svog rodnog grada Tamperea.

Vlast preuzima uslijed niza štrajkova koji od ponedjeljak zaustavljaju proizvodnju u nekim od najvećih finskih tvrtki. Konfederacija finske industrije procjenjuje da će štrajkovi dovesti do 500 milijuna eura gubitaka.

Ministrica unutarnjih poslova i dalje će biti čelnica Zelene stranke, 34-godišnja Maria Ohisalo, 32-godišnja predsjednica Lijevog saveza Li Andersson ostaje ministrica obrazovanja, a 55-godišnja Anna-Maja Henriksson iz Švedske narodne stranke i dalje će biti ministrica pravosuđa.(Hina)

Foto: LEHTIKUVA/Reuters (Lijevo ministrica financija Katri Kulmuni, desno premijerka Sanna Marin)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati