Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan u Koelnu otvara jednu od najvećih džamija u Europi

Objavljeno

na

Foto: EPA

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu će u Koelnu otvoriti jednu od najvećih džamija u Europi, što će biti posljednja etapa njegovoj državnog posjeta Njemačkoj kojim je želio poboljšati dvogodišnje slabe odnose s tom zemljom.

Turski šef države otvorit će džamiju čija je gradnja počela 2009., a financirala ju je Unija za tursko-islamske odnose, usko vezana uz tursku vlast.

Gradnju džamije pratile su brojne kontroverze, među ostalim optužbe da je Unija produžena ruka Erdoganova režima koji u Njemačkoj u džamije postavlja imame iz Turske.

Prvi vjernici u njom se se mogli moliti 2017., ali će ju službeno inaugurirati turski predsjednik u subotu.

S minaretima visokim 55 metara i velikom kupolom od 36, ta zgrada od betona i stakla kojom je arhitekt želio pokazati otvorenost jedna je od najvećih džamija u Europi.

Njezina je površina 4500 četvornih metara i može primiti tisuće vjernika.

Na inauguraciji će biti i nekoliko političkih čelnika iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, među njima i gradonačelnica Koelna Henriette Recker i šef regionalne vlade.

Turski predsjednik od četvrtka boravi u Njemačkoj gdje se sastao s kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Walterom Steinmeierom.

Erdogan i Steinmeier razmijenili su kritike tijekom svečane večere, a Merkel je kazala na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji da između dviju zemalja postoje “duboko ukorijenjene” razlike.

Na političkoj razini zadnjih godina nije nedostajalo tema oko kojih se Ankara i Berlin nisu slagali, od neuspjela puča 2016. protiv Erdogana koji je predbacio Njemačkoj mlaku podršku, do uhićenja njemačkih državljana u Turskoj, među kojima novinara, što je bila i jedna od glavnim tema Erdoganova sastanka s Merkel.

Njemačka kancelarka izjavila je u petak nakon razgovora s turskim predsjednikom kako se nada da se preostali slučajevi Nijemaca zatvorenih u Turskoj mogu “brzo” riješiti.

Nakon Berlina u petak gdje je prosvjedovalo više tisuća Kurda, Erdogana i u subotu u Koelnu očekuju barem dva prosvjeda.

Za to će biti mobilizirano više tisuća policajaca, što je jedna od najvećih policijskih operacija u povijesti grada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

State Department odobrio prodaju oružja Tajvanu vrijednu 8 milijardi dolara

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobrio je potencijalnu, 8 milijardi vrijednu prodaju borbenih zrakoplova F-16 Tajvanu, objavila je američka agencija za sigurnosnu suradnju DSCA u utorak, u obavijesti Kongresu.

Smatra se da bi prodaja uključivala 66 zrakoplova, 75 motora General Electrica, kao i druge sustave, priopćila je DSCA.

Agencija je dodala da ta prodaja služi američkim nacionalnim, gospodarskim i sigurnosnim interesa i da će pomoći Tajvanu da izgradi svoje obrambene kapacitete.

Kina je osudila prodaju koja će, ako do nje dođe, biti jedna od najvećih prodaja zrakoplova SAD-a Tajvanu. Peking je upozorio da će primijeniti “protumjere”, ne otkrivši o čemu je riječ.

Pentagon i State Department su i u srpnju odobrili prodaju oružja Tajvanu, vrijednu 2,2 milijardi dolara, u koju su uključeni tenkovi i Stinger rakete, a Kina je potom upozorila da će uvesti sankcije svim američkim tvrtkama uključenima u taj dogovor.

SAD je glavni dobavljač oružja Tajvanu koji Kina smatra svojom odmetnutom provincijom. Peking nikad nije odbacio upotrebu sile za vraćanje tog otoka pod svoju kontrolu.

Tajvan je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća preuzela kineska nacionalistička vlada Kuomintanga koja je na otok pobjegla 1949., nakon poraza u građanskom ratu protiv komunista.

SAD zbog odnosa s Pekingom ne održava službene diplomatske odnose s Tajvanom, no zbog četiri desetljeća starog zakona obvezan mu je omogućiti sredstva za samoobranu. (Hina)

 

Bugarska platila 1,2 milijarde dolara za osam borbenih zrakoplova F-16 blok 70

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Talijansko pravosuđe naredilo iskrcavanje migranata s broda Open Arms

Objavljeno

na

Objavio

Talijansko pravosuđe naredilo je u utorak iskrcavanje na otok Lampedusu migranata s broda Open Arms i zapljenu broda španjolske “nevladine organizacije”, dok je Madrid poslao po njih jedan vojni brod.

Nakon pregleda koji su obavili sudska policija i dvojica liječnika, državni odvjetnik grada Agrigenta Luigi Patronaggio je odlučio da se migranti moraju iskrcati sljedećih sati na mali sicilijski otok zbog napetosti koja je vladala na brodu.

Brod je od četvrtka bio usidren nekoliko stotina metara od obala Lampeduse, a migrantima su talijanske vlasti uskratile pristup otoku iako se šest europskih zemalja (Francuska, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Španjolska) obvezalo da će ih prihvatiti.

Neki od migranata koje je “NGO spasila iz mora” kod Libije, bili su na brodu 19 dana, koliko i migranti koje je spasila organizacija SeaWatch3 krajem prosinca prije nego su iskrcani na Malti 9. siječnja ove godine.

U utorak se 15 migranata, neki bez pojasa za spašavanje, bacilo u more u očajničkom potezu ne bi li doplivali do Lampeduse. Jedna glasnogovornica je rekla da ih je spasila obalna straža i dovela na otok.

Na brodu se nalazilo 147 migranata po dolasku blizu Lampeduse i nešto više od 80 nakon što su evakuirani oni koji su skočili u more u utorak i nekoliko desetaka maloljetnika i bolesnih posljednjih dana.

Nakon što je talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini odbio iskrcavanje, Madrid je u utorak poslao jedan vojni brod prema Lampedusi kako bi izravno preuzeo migrante i odveo ih na Mallorcu, oko 1000 km udaljenu od Sicilije.

Brod je krenuo u 18,30 po srednjoeuropskom vremenu iz baze u Roti, na jugu Španjolske na trodnevno putovanje prema Lampedusi. Španjolska vlada za sada nije mogla reći hoće li se njihov vojni brod vratiti natrag nakon objave talijanskog pravosuđa. (Hina)

 

Richard Gere zatražio od talijanske vlade da pomogne migrantima; Salvini: Neka ih smjesti u svoje vile

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari