Pratite nas

Iz Svijeta

Erdogan u Koelnu otvara jednu od najvećih džamija u Europi

Objavljeno

na

Foto: EPA

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu će u Koelnu otvoriti jednu od najvećih džamija u Europi, što će biti posljednja etapa njegovoj državnog posjeta Njemačkoj kojim je želio poboljšati dvogodišnje slabe odnose s tom zemljom.

Turski šef države otvorit će džamiju čija je gradnja počela 2009., a financirala ju je Unija za tursko-islamske odnose, usko vezana uz tursku vlast.

Gradnju džamije pratile su brojne kontroverze, među ostalim optužbe da je Unija produžena ruka Erdoganova režima koji u Njemačkoj u džamije postavlja imame iz Turske.

Prvi vjernici u njom se se mogli moliti 2017., ali će ju službeno inaugurirati turski predsjednik u subotu.

S minaretima visokim 55 metara i velikom kupolom od 36, ta zgrada od betona i stakla kojom je arhitekt želio pokazati otvorenost jedna je od najvećih džamija u Europi.

Njezina je površina 4500 četvornih metara i može primiti tisuće vjernika.

Na inauguraciji će biti i nekoliko političkih čelnika iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, među njima i gradonačelnica Koelna Henriette Recker i šef regionalne vlade.

Turski predsjednik od četvrtka boravi u Njemačkoj gdje se sastao s kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Walterom Steinmeierom.

Erdogan i Steinmeier razmijenili su kritike tijekom svečane večere, a Merkel je kazala na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji da između dviju zemalja postoje “duboko ukorijenjene” razlike.

Na političkoj razini zadnjih godina nije nedostajalo tema oko kojih se Ankara i Berlin nisu slagali, od neuspjela puča 2016. protiv Erdogana koji je predbacio Njemačkoj mlaku podršku, do uhićenja njemačkih državljana u Turskoj, među kojima novinara, što je bila i jedna od glavnim tema Erdoganova sastanka s Merkel.

Njemačka kancelarka izjavila je u petak nakon razgovora s turskim predsjednikom kako se nada da se preostali slučajevi Nijemaca zatvorenih u Turskoj mogu “brzo” riješiti.

Nakon Berlina u petak gdje je prosvjedovalo više tisuća Kurda, Erdogana i u subotu u Koelnu očekuju barem dva prosvjeda.

Za to će biti mobilizirano više tisuća policajaca, što je jedna od najvećih policijskih operacija u povijesti grada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump s Netanyahuom razgovarao o sporazumu o uzajamnoj obrani

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je podržao izbornu kampanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i otkrio kako je s njim razgovarao o mogućem sporazumu o zajedničkoj obrani, prenose agencije.

Tri dana do izbora u Izraelu Trump je napisao na Twitteru da je s Netanyahuom razgovarao sporazumu koji bi “zapečatio izvanredan savez naših dviju zemalja”.

– Očekujem nastaviti te razgovore nakon izraelskih izbora kada se nađemo na Općoj skupštini UN-a idući tjedan – napisao je Trump, a prenosi agencija France Presse.

Dvije zemlje de facto već tijesno surađuju razmjenom informacija, zajedničkim vojnim vježbama i vojnom suradnjom, a sporazum bi stvorio nove obveze, napose automatsku intervenciju Sjedinjenih Država u slučaju da Izrael bude napadnut.

Desničar Netanyahu vodi mrtvu trku s centristima te da bi pobijedio računa na bliskost s Trumpom, ali i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojega je posjetio ovaj tjedan.

Čelnik cenrista i glavni Netanyahuov protukandidat Benny Gantz odbacio je zamisao o savezu kao “tešku pogrešku”, jer bi time Izrael izgubio vojnu autonomiju.

– Nikada nismo nikoga tražili da gine za nas. I nikada nismo ničije dopuštenje tražili da branimo dražvu Izrael – rekao je Gantz, javlja Reuters.

Netanyahu, koji je pobijedio na izborima u travnju, no nije mogao sastaviti koaliciju te je raspisao nove izbore, u utorak je objavio plan aneksije doline Jordana, velikog dijela Zapadne obale, ako sljedeći tjedan pobijedi na izborima.

Izraelski komentatori najavu aneksije tumače kao podilaženje biračima na krajnjoj desnici koji su dugo zagovarali aneksiju židovskih naselja na Zapadnoj obali.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu u ratu 1967., a Palestinci nastoje to područje pripojiti budućoj državi.

Plan aneksije osudile su arapske nacije, Ujedinjeni narodi i Europska unija izrazili su zabrinutost, no SAD se nije oglasio te u subotu u svojim objavama nije to spomenuo niti Trump.

Oko 65.000 Palestinaca i 11.000 izraelskih doseljenika živi u dolini Jordana i na obali sjevernog Mrtvog mora, pokazuju podaci izraelske skupine za ljudska prava B’Tselem. Glavno palestinsko područje je Jerihon koje broji oko 28 sela i manjih beduinskih zajednica.

Trump, koji je najskloniji Izraelu od svih američkih predsjednika dosad, obećao je predstaviti mirovni plan za Izrael i Palestince nakon izbora u Izraelu. (Hina)

 

Izraelski premijer Netanyahu: Izreal je spreman za svaki scenarij rješavanja sukoba s Hezbolahom

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prag će ukloniti kip sovjetskog maršala koji je vodio snage Crvene armije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Skupština okruga u Pragu je u četvrtak izglasovala da se ukloni kip sovjetskog maršala iz Drugog svjetskog rata i zamijeni općenitijim spomenikom nakon spora u koji je bio uvučen i češki predsjednik i ruske vlasti. Kip maršala Ivana Konjeva, koji je vodio sovjetske snage koje su oslobodile veći dio Čehoslovačke i ušle u Prag 9. svibnja 1945. podignut je 1980.

Predmet je sporenja od pada komunizma 1989. zbog Konjevljevih kasnijih pothvata među kojima je i vodeća uloga u slamanju mađarskog ustanka 1956. kao i podizanje Berlinskog zida 1961. Češki povjesničari kažu kako je on bio upetljan u ruska izviđanja uoči invazije na Čehoslovačku 1968. koju je predvodio Sovjetski Savez. Rusija osporava njegovo sudjelovanje.

Kip je zadnjih godina opetovano nagrđivan crvenom i ružičastom bojom što je navelo čelništvo praškog 6 okruga da ga prekrije ceradom i razmotri njegovo uklanjanje. To je izazvalo bijes među proruskim aktivistima koji su nekoliko puta razderali ceradu koja je pokrivala kip.

Rusko veleposlanstvo je isto tako prosvjedovalo rekavši kako prekrivanje kipa predstavlja oskvrnuće uspomene na pale vojnike Crvene armije. “Smatramo nečuvenom današnju odluku…o prenošenju spomenika maršalu I.S. Konjevu”, reklo je u priopćenju rusko veleposlanstvo u Pragu nakon odluke u četvrtak skupštine 6 okruga češkog glavnog grada.

Češki predsjednik Miloš Zeman, koji često zauzima proruska stajališta u politici, također je rekao ranije ovoga mjeseca da bi spomenik Konjevu trebao ostati na svom mjestu.

Spomenici iz sovjetskog doba uzrokovali su sporove i na drugim mjestima u istočnoj Europi. 2007. prosvjednici su se sukobili u Tallinnu i opsjeli estonsko veleposlanstvo u Moskvi nakon što su estonske vlasti uklonile brončani kip vojnika Crvene armije s njegova mjesta u središtu Tallinna.

U bugarskom glavnom gradu Sofiji 37 metara visok spomenik koji prikazuje devet sovjetskih vojnika kako idu prema neprijatelju česta je meta vandala. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari