Pratite nas

BiH

Erdogan upravlja politikom u BiH!?

Objavljeno

na

Na Pantovčaku upozoravaju i da je u BiH u ovom trenutku prisutno pet tisuća salafista što zajedno s onima koji ih podržavaju čini oko 10 tisuća ljudi s vrlo radikalnom retorikom i namjerama

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u predstojećem će razdoblju svoj fokus u vanjskoj politici usmjeriti prema odnosima s BiH i Srbijom, a u listopadu namjerava posjetiti Rusiju, objavio je u petak visoki izvor s Pantovčaka.

Hina prenosi navode neimenovanog izvora, prema kojima je retorika iz BiH postala izrazito neprijateljska prema Hrvatskoj, za što dijelom uzrok vidi i borbu za vlast u BiH.

Prema navodima tog izvora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan redovito se telefonom čuje s čelnikom SDA-a i bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem te “gotovo da upravlja politikom u BiH”.

Na Pantovčaku upozoravaju i da je u BiH u ovom trenutku prisutno pet tisuća salafista što zajedno s onima koji ih podržavaju čini oko 10 tisuća ljudi s vrlo radikalnom retorikom i namjerama.

Postoje, navodi se dalje, i enklave u BiH koje već djeluju prema Hrvatskoj, ali hrvatske službe to jako dobro prate i pripravne su, a iz Ureda predsjednice RH naglašavaju i jako dobru suradnju s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj.

Moramo međunarodnu zajednicu uvjeriti da se ne smije podcijeniti stanje u BiH, da se jako brzo razvija radikalizacija zbog sadašnjeg političkog vakuuma jer ljudi tamo imaju osjećaj da ih nitko neće te se okreću nekom trećem, sumira izvor ističući važnost stabilnosti BiH za cijeli jugoistok Europe.

Najavljen je i posjet Grabar-Kitarović Moskvi sredinom listopada, gdje će se hrvatska predsjednica sastati s Vladimirom Putinom.

To ne znači, kazao je izvor, odustajanje od hrvatske podrške Ukrajini na njezinom integracijskom putu, ali odnose s Rusijom nužno je održavati.

Bez Rusije se ne može ni u svjetskoj globalnoj politici, niti ovdje na prostoru jugoistoka Europe, a i u bilateralnom smislu riječ je o značajnom partneru, kaže izvor dodajući kako je poznato da Rusija prema Hrvatskoj gaji dvoznačan stav s obzirom na članstvo RH u EU i NATO-u.

Izvor kaže da će jedno od pitanja o kojem će se razgovarati biti i rafinerija u Bosanskome Brodu te dodaje kako s ruske strane postoji spremnost na plinifikaciju rafinerije, a za to će biti potreban multilateralni memorandum te se u tom pogledu nada da neće biti “inata” iz Sarajeva.

Razgovarat će se i o Inicijativi triju mora i Hrvatska će u Moskvu odnijeti “katalog projekata” kako bi se objasnilo da je Inicijativa prvenstveno usmjereno na konkurentnost gospodarstva te prometno i energetsko povezivanje. Svjesni su, kazao je izvor, da to povezivanje smeta ne samo nekim silama izvana nego i iz Hrvatske, ali nije rekao kojima.

U Moskvi se neće moći izbjeći razgovor o Agrokoru s obzirom na kredite koje je taj koncern dobio od ruske Sberbanke, kažu na Pantovčaku.

ČOVIĆ ZA HMS: Arape se sustavno i organizirano naseljava u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Valentin Inzko: U PIC-u raste potpora za primjenu bonskih ovlasti

Objavljeno

na

Objavio

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko izjavio je kako sve više zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) smatra da je potrebno uporabiti bonske ovlasti nakon što su srpske vlasti najavile blokadu državnih institucija i negiranje odluke Ustavnoga suda, ali da postoje i one koje se tome protive.

„Sve više članica PIC-a misli da treba koristiti bonske ovlasti, ali još uvijek nije pala neka odluka. Ja sam spreman reagirati, ali samo s PIC-om. Ne bih to radio sam“, rekao je Inzko u srijedu navečer u intervju za regionalnu TV kuću Al Jazeeru Balkans.

Pri tome nije mogao potvrditi jesu li i zemlje Kvinte, koje predstavljaju SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka, za primjenu širokih ovlasti koje mogu uključivati i smjene dužnosnika. Izrijekom je spomenuo spremnost SAD-a i Velike Britanije.

„Mislim da su uvijek za bonske ovlasti, tamo sjede SAD, tamo je Velika Britanija. Ali tamo su druge zemlje koja razmišljaju da ako ništa ne bude pomoglo, onda su krajnja mogućnost bonska ovlaštenja“, pojasnio je Inzko.

Austrijski diplomat je komentirao posljednju odluku vlasti Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija te odbiju provesti odluku Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je javno zemljište proglašeno državnim, a ne vlasništvom toga entiteta.

Vijeće za provedbu mira u BiH čini 55 zemalja i utemeljeno je nedugo nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu i zaduženo je za nadgledanje provedbe ovoga sporazuma.
No, ipak ključne odluke donosi Upravni odbor PIC-a, kojega čine predstavnici zapadnih zemalja poput Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, SAD-a, predsjedništva Europske unije i Europske komisije, kao i predstavnik Rusije te Organizacije Islamske konferencije, koju predstavlja Turska.

U prvih deset godina mandata visokog predstavnika doneseno je na desetine odluka o smjenama dužnosnika i zabrani njihova angažiranja, nametanju zakona i odluka na koje vlasti BiH ne mogu utjecati. Posljednjih deset godina međunarodna uprava je uglavnom prestala s nametanjem odluka.

“Crvena linija”, koju je prešao Dodik s nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH, kako je rekao Inzko, potaknula je međunarodnu zajednicu da ponovno razmotri korištenje ovih širokih ovlasti, ali je istodobno potvrdio i kako postoje otpori toj ideji.

„Osim Rusije ima unutar PIC-a još država koje misle da su najbolja domaća rješenja“, rekao je Inzko odbivši otkriti o kojim zemljama je riječ.
On je izrazio očekivanje da će zbog nepoštivanja posljednje odluke Ustavnoga suda BiH da se javno zemljište proglasi državnim, a ne vlasništvom Republike Srpske, reagirati državno Tužiteljstvo.
„Domaća odgovornost bi bila da Tužiteljstvo uradi svoj posao“, pojasnio je austrijski diplomat, čelnik međunarodne uprave u BiH.

On je odbacio mogućnost okončanja mandata stranih sudaca bez izmjene Ustava zemlje, što bi po njemu zahtjevalo i druge šire ustavne zahvate.
Isključivanju stranih sudaca iz sastava Ustavnog suda protive se bošnjačke stranke, dok to zagovaraju one s hrvatskim i srpskim predznakom. (Hina)

Inzko ne razumije Ustav BiH, niti Daytonski sporazum

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović o ulozi međunarodnih institucija – ne možete u Europu, a imati protektorat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je, u razgovoru za RTV Herceg-Bosne da je nužno provesti poštovati sve presude Ustavnog suda BiH, uključujući i presude koje se odnose na Mostar te izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH, ali i da BiH ne može dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji sve dok u Ustavnom sudu BiH sjede strani suci, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Čini mi se da mnogi koriste kojekakve krize da bi zaustavili sve procese i razgradili Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se kao najmalobrojniji, a ja ću reći kao najveći politički narod u BiH, predvođeni stožernom strankom, HDZ-om i HNS-om neće umoriti da dalje grade euroatlantski put. Upravo sam rekao da jedino hrvatski narod u BiH iskreno želi euroatlantske integracije za BiH, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH kaže da se jedino politički predstavnici Hrvata iskreno zalažu za poštivanje Ustava BiH.

„Zato teško mogu prihvatiti kada nam netko komentira o tome što je Ustav. Svi ti koji to komentiraju neka ispoštuju sve odluke Ustavnog suda BiH pa ćemo svi biti na istom. To je bila moja poruka. Ne stavljamo se na stranu jedne, druge ili pete opcije i razmišljamo o budućnosti naše domovine BiH i potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda u njoj predstavljenog kroz legitimne predstavnike. Upravo onako kako je to Ustavom BiH definirano i kako u različitim apelacijama, kroz odgovore Ustavnog suda BiH dobivamo vrlo jasan odgovor“, kazao je Čović.

Čović, koji je i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, kaže da partnere za formiranje Vlade Federacije BiH traži u onim političkim opcijama koje se zalažu za prosperitet, jednakopravnost i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

„U Federaciji BiH trebamo naći partnera koji razumije ovo što ja govorim, koji želi euroatlantski put, prosperitet, stabilnost. Napetosti koje imamo uklonimo tako što ćemo izbornim zakonodavstvom trajno riješiti pitanje, bar onih osnovnih stvari, da svaki narod bira svoje političke predstavnike tamo gdje je Ustavni sud definirao da to treba tako raditi“ rekao je Čović dodavši:

-Drugim riječima korekcije izbornog zakona kada je u pitanju Grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo svakako su jedan od bitnih koraka za koje je da nam mogu omogućiti, kad bi to brzo napravili, da pričamo o kandidatskom statusu s prijateljima iz EU, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

„Bit će mi drago ako naši prijatelji konačno budu razumjeli ono što mi tražimo – da je to minimum minimuma za zaštitu političkog dostojanstva kada je u pitanju hrvatski narod kao konstitutivan narod“, kaže Čović.

Upitan kako će se politički sukob Bošnjaka i Srba u BiH odraziti na poziciju Hrvata i zahtjeve za izmjenom Izbornog zakona predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Čović kaže da sukobi u BiH nikada nisu na jednoj strani te da oni u sebe uvuku i sve druge izrazivši nadu da će biti dovoljno političke mudrosti u ovoj situaciji.

„Morat će svi u BiH shvatiti, bez obzira na svoju brojnost, svoju političku snagu koju donose određenim djelovanjima izvana, da mi u BiH prije svega moramo naći konsenzus koja je treća stvar koja proizilazi iz Ustava, uz jednakost i legitimno predstavljanje.“, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za TVHB kaže da će se politički akteri u BiH morati dogovoriti o ulozi međunarodne zajednice jer, kako kaže, ako BiH želi u EU.

-Morat ćemo sami sjesti i dogovoriti se o svim ključnim pitanjima. Želimo li europski put morat ćemo se dogovoriti i oko toga kakva je uloga međunarodnih institucija u BiH. Ne možete u Europu, a imati protektorat ili poluprotektorat. Ne možete u Europu jer niste riješili pitanje granica sa svojim susjedima i mnoga druga pitanja, rekao je Čović pozvavši pri tom političke predstavnike srpskog i bošnjačkog naroda na zajedničko traženje rješenja.

Pojasnio je da BiH kaska čak i za Sjevernom Makedonijom i Albanijom kada je u pitanju europski put te da neke stvari žurno treba promijeniti.

-Mislim da neke stvari žurno treba promijeniti. Mi ćemo biti predvodnici ideje kako to uraditi, a to su dosljedno poštivanje Ustava jer nema većeg patriotizma i domoljublja od poštivanja Ustava BiH i provođenja u praksu svih odluka Ustavnog suda, naglasio je Čović.

Upitan što ima kazati o prijedlogu izmjena Zakona o Ustavnom sudu BIH, kojega su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u Parlamentu BiH Čović kaže da su se dvije političke opcije (HDZ BiH i SNSD, op. a.) još prije – godina dogovorili da državljani BiH treba ju preuzeti upravljanje institucijama BiH, pa i u pravosuđu i u Ustavnom sudu.

-Naravno, i za to treba konsenzus, nema li treće strane od toga nema ništa. Morat ćemo razumjeti da mi donosimo odluke, svi prijatelji izvana neka nam pomognu u donošenju tih odluka, ali mi moramo donositi odluke i ne voditi politiku s alibijem računajući da će netko uime nas donijeti nešto što je u korist nas, rekao je Čović te dodao:

„Jednom će to biti za jednu stranu, drugi put za drugu. Mislim da smo time imali mnogo više štete u zadnjih 20 godina nego što smo imali koristi. Tako da će naš doprinos tome biti upravo tako da predložimo izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje će omogućiti da biramo svoje predstavnike u Ustavni sud, koji će biti izabrani na način da nitko neće moći utjecati na njihovo odlučivanje. Ja sam zagovornik pravne države u kojoj baš nitko neće moći imati osobnu, političku ili nacionalnu mogućnost pritiska na predstavnike suda i tužiteljstva ili bilo koje druge pravosudne institucije, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari