Connect with us

BiH

Eric Nelson: U ovoj godini moguće je doći do reforme Izbornog zakona

Objavljeno

on

Veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson u intervjuu za Večernji list BiH govori o američkoj politici prema BiH, o izmjenama Izbornog zakona i Ustava, Daytonskom sporazumu, napretku BiH na putu euroatlantskih integracija:

Velika su očekivanja od nove američke administracije kada je u pitanju rješavanje krize u BiH? Koliko su realna?

– Svaka nova administracija koja dođe u Bijelu kuću znači i novu energiju. Ono što predsjednik Joe Biden donosi desetljeća su iskustva u vanjskoj politici i dobro poznavanje prilika, kako u BiH tako i u cijeloj regiji zapadnog Balkana. On je posvećeni, predani transatlantist. Ali ono što se ne mijenja nikada, bez obzira na administraciju, jest podrška obiju stranki u američkom Kongresu u zagovaranju i pružanju potpore napretku BiH. Mislim kako u Washingtonu svi duboko vjeruju u potencijale BiH, zajedničke vrijednosti, u to kako je budućnost BiH u okviru euroatlantske zajednice. Međutim, ono što je potrebno jest da se standardi u BiH u području vladavine prava, ekonomije i sigurnosti podignu na razinu standarda euroatlantske zajednice. Reforme koje su potrebne da se ti standardi podignu i da BiH napreduje na tom putu jesu one koje moraju provoditi domaće snage i domaći lideri. Očekivanja u Washingtonu uistinu su visoka u smislu napretka u BiH.

Jesu li realna ta očekivanja?

– Smatramo da jesu. BiH ima potencijal. Ono što je potrebno za ostvarenje toga politička je volja unutar zemlje. Kada su u pitanju konkretna očekivanja koja je iznio predsjednik Joe Biden, on se osvrnuo na borbu protiv korupcije. Rekao je kako korupcija predstavlja sigurnosnu prijetnju i za Sjedinjene Američke Države, što je prepoznato novom dopunjenom izvršnom odredbom koja se odnosi na regiju zapadnog Balkana. Dakle, očekuje se da se BiH počne boriti protiv korupcije, a i da građani počnu zahtijevati odgovornost.

Međunarodni dužnosnici svjedoci su mostarskog sporazuma koji je samo djelomično proveden. Prošla je godina dana od njegova potpisivanja. Vjerujete li kako će dogovoreno između SDA i HDZ-a biti realizirano?

– Točno prije godinu dana HDZ BiH i SDA obvezali su se da će ispuniti dva cilja. Jedan je bilo podnošenje prijedloga Parlamentu BiH za novi Izborni zakon za Mostar. Drugi je da su se obvezali Parlamentu ponuditi prijedlog za rješavanje izbornih pitanja na razini zemlje koja bi riješila provedbu presuda kako Europskog suda za ljudska prava tako i domaćih sudova koji se odnose na tu oblast. Isto tako da će jačati integritet izbornog procesa. Kada su u pitanju izbori u Mostaru, tu su uspjeli. S jedne strane, pomogao im je donekle i rok koji im je postavio Europski sud za ljudska prava. Što se tiče izborne reforme na državnoj razini, tu još uvijek nisu uspjeli.

Što vam to govori?

– To nama pokazuje što je moguće. Ono što smo vidjeli jest da je moguće da dvije strane pronađu kompromis, postignu konsenzus i daju prijedlog koji se može dostaviti Parlamentu i proći na Parlamentu. Samo jake stranke s dobrom vizijom budućnosti to mogu ostvariti. A potrebni su nam i oni stranački lideri koji će isto učiniti glede izborne reforme na državnoj razini. Potrebno je da počnu raditi s većim osjećajem hitnosti za rješavanje ovog pitanja.

Razgovori o reformi Izbornog zakona intenzivirani su u posljednje vrijeme. Sastajete se s liderima stranaka, potičete dogovor. Ima li pomaka?

– Ostvaren je određeni napredak. Važan korak bilo je formiranje međuresorne radne skupine. To je proces, institut koji OESS, odnosno Ured za demokratske institucije i ljudska prava, primjenjuje na cijeli zapadni Balkan u smislu jačanja izbornog procesa. Volio bih da je radna skupina uspostavljena u siječnju umjesto u travnju ili svibnju. Ali, evo, sada kada je napokon uspostavljena, volio bih da prionemo na posao. Trenutačno je to forum za iznošenje stavova. A to treba biti forum gdje će se raspravljati o konkretnim prijedlozima, forum u kojemu mogu sudjelovati predstavnici svih političkih stranaka i u kojemu Središnje izborno povjerenstvo BiH može dati svoje stručno mišljenje.

Ova, 2021. godina neizborna je godina, ona u kojoj je moguće doći do reforme Izbornog zakona. Stoga je nužno da se prestane gubiti vrijeme. Tako da, kada dođe vrijeme za izbore 2022., svi građani mogu jednako sudjelovati u njima i znati kako je njihov glas važan i da se broji.

Američki državni tajnik Antony Blinken poslao je nedavno pismo u kojemu je naglasio kako nema Daytona 2 te da političari moraju završiti dogovoreno u Daytonu i nastaviti s ustavnim reformama. Jesu li to sposobni realizirati domaći lideri?

– Ono što je državni tajnik Antony Blinken naveo u svojem pismu jest da je Dayton osigurao mir i Ustav koji održava taj mir nakon 25 godina. Sudovi su ukazali na određene nedostatke koje taj Ustav ima i što bi trebalo korigirati. Veoma je jasan način kako se te korekcije trebaju izvršiti; putem reformi čiji proizvod treba ići na Parlament BiH i onda biti usvojen. Sve će to uspjeti ili ne uspjeti, ovisno o postojanju konsenzusa. A put naprijed je da se konsenzus postupno, korak po korak, proširuje kako bi se omogućile ograničene ustavne reforme, ali one koje će imati bitnoga utjecaja. Ono što je državni tajnik Blinken naveo jest i da se ovo ne odnosi samo na Izborni zakon nego i reforme koje će ojačati vladavinu prava i one koje će oživiti gospodarstvo. Sve je to ostvarivo ove godine. Politički lideri trebaju to ozbiljno shvatiti i realizirati proširujući način rada i nadu koju nam je ulilo postizanje sporazuma u Mostaru prošle godine.

Ima li naznaka da će predsjednik Biden, ali i neki drugi visoki američki dužnosnici doći u BiH?

– Siguran sam kako bi predsjednik Biden volio doći, a to bi moglo ovisiti, između ostaloga, i o tome koliki će se ovdje napredak postići i zaslužiti posjet. Također, bilo bi nam drago da u BiH dođe netko od drugih visokih američkih dužnosnika. Pa čak i u Mostar. Recimo, u ujedinjenu glazbenu školu. Kao što znate, u Mostaru je jedan od veoma bitnih projekata, odnosno pokušaja ponovnog oživljavanja i ujedinjenja stare Muzičke škole. Potrebni su nam neki dobri rezultati i dobre priče kako bismo uspjeli privoljeti visoke američke dužnosnike da dođu u Bosnu i Hercegovinu. A vi znate koliko se mi trudimo sa svoje strane da se to dogodi.

Puno se govori o rastućem utjecaju drugih sila na Balkanu, posebno Rusije i Kine. Koliko su Sjedinjene Američke Države zbog toga što im BiH nije u fokusu i Europska unija, koja je podijeljena i, rekao bih, ne previše sposobna, svojim odnosom prema ovom prostoru možda otvorili prostor ulasku Rusije, Kine i drugih?

– Mislim kako je jasna razlika između ciljeva Rusije i Kine i ciljeva euroatlantskih partnera. Vidimo kako diljem ove regije Rusija promovira podjele. Evo, nedavno smo čuli njihovo zagovaranje za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH. Iako 5 plus 2 uvjeti, odnosno agenda, koji su ustanovljeni za prestanak međunarodne supervizije u BiH i koje je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a nisu ispunjeni. Ono što vidimo je da ne zagovaraju stabilniju i samoodrživiju BiH. Isto tako, Rusiji i Kini korupcija u ovoj zemlji nije problem.

Sjedinjenim Američkim Državama vrlo je jasno kako korupcija podriva demokraciju i poslovanje u ovoj zemlji i pridonosi nesigurnosti koja tjera mnoge mlade talentirane ljude da odlaze iz ove zemlje. SAD, koji dijeli iste vrijednosti kao i vaša zemlja, smatra kako je vaša budućnost u okviru euroatlantske zajednice, kao demokratskoj i suverenoj zemlji čiji teritorijalni integritet nije upitan. Dijelimo iste vrijednosti. Mislim kako je to jasno iz dužine redova građana koji stoje i čekaju vize pred različitim veleposlanstvima. Nikada ne vidite red ispred ruskog i kineskog Veleposlanstva, nitko tamo ne čeka vizu kako bi otišao i potražio bolju budućnost. U tom smislu, u pogledu krajnje sudbine Bosne i Hercegovine, SAD je dosljedan u svojoj podršci. Slažem se s vama kako je u posljednjih nekoliko godina stupanj postignutog napretka razočaravajući. Mislim da uzrok tomu nije pomanjkanje podrške iz Washingtona, već upravo nedostatak političke volje u BiH.

 Hoće li doći do proširenja takozvane američke crne liste?

– To je stvar pitanja kojima je ažurirana izvršna uredba od predsjednika Joea Bidena u dijelu koji se odnosi na zapadni Balkan. Tu se radi o sankcioniranju pojedinaca koji podrivaju stabilnost i napredak u ovoj regiji. Sankcije se odnose kako na ograničenje putovanja tako i na zapljenu imovine. Jer destabilizaciju ove regije mi promatramo i kao prijetnju nama. Stoga, ova je izvršna uredba modernizirana na nekoliko načina. Zemljopisna odrednica proširuje se s bivše Jugoslavije na zemlje bivše Jugoslavije plus Albanija.

Drugo je da se kao kriterij za uvođenje sankcija dodaje i korupcija. Treće se odnosi na modernizaciju i novi pristup međunarodnim sporazumima, jedan od njih je Prespanski sporazum. Četvrto je da se sankcijama tretiraju ne samo oni koji izravno podrivaju stabilnost već i njihovi članovi obitelji i oni koji ih podržavaju. Ja na špekulacije ne mogu odgovoriti, ne mogu ih komentirati, radi se o usmjerenom međuresornom, međuagencijskom pristupu u okviru SAD-a. Ali opet mi je zadovoljstvo vidjeti da postoje reakcije jer ljudi vide da smo mi odlučni kada su neke stvari u pitanju.

Večernjakov pečat za Osobu godine u svijetu dodijeljen je američkom predsjedniku Joeu Bidenu. Vi ste preuzeli nagradu u njegovo ime. Kako ste je doživjeli?

– Meni je kao veleposlaniku bila velika čast primiti nagradu uime predsjednika Joea Bidena. To je istodobno bilo priznanje posvećenosti predsjednika Bidena uspjehu BiH, ali i njegovoj posvećenosti jačanju vašeg međunarodnog partnerstva. Ako pogledate političku karijeru predsjednika Bidena, od pozicije senatora do predsjednika, vidjet ćete desetljeća iskustva i rada u ovoj regiji. On je ovdje bio u najgora vremena, ali i u bolja. A u tom vremenskom rasponu američki je Kongres odobrio više od dvije milijarde dolara pomoći za BiH. To je pomoglo zemlji da se ponovno izgradi, da izgradi demokraciju u svojem društvu i omogući prosperitet i stabilnost za sve svoje građane. Ja sam u neku ruku tu nagradu vidio i kao davanje priznanja desetljećima partnerstva između BiH i SAD-a. Drago mi je zbog ove nagrade jer je to jedna od stvari, jedna od nagrada, koja povećava vidljivost kod pojedinaca, običnih ljudi, da bolje vide što je to što pokušavamo ovdje postići.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari