Pratite nas

Iz Svijeta

Karl Erjavec: Pritisak na Hrvatsku imat će učinak – prije ili kasnije

Objavljeno

na

Priznanje  arbitražne presude o granici i njezina primjena za Sloveniju predstavljaju pitanje “vladavine prava”, istakli su u svojim uvodnim nastupima na Bledskom strateškom forumu najviši slovenski dužnosnici, pozdravljajući sudionike dvodnevne međunarodne konferencije.

Slovenski dužnosnici očekuju potporu, osobito iz EU, za stajalište slovenske vlade da odluku arbitara treba poštovati kao dio međunarodnog prava, te da je i  u tom smislu na RH potrebno izvršiti pritisak. To su u uvodu konferencije u pozdravnim govorima istaknuli i premijer Miro Cerar, predsjednik Borut Pahor i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Uvijek treba vjerovati u moć dijaloga i zalagati se za kompromise, ali na nekim područjima, kao što su demokracija i vladavina prava, kompromisa ne može biti, tu ne treba popuštati, kazao je Cerar, dodavši da je demokracija ugrožena ako se pravni propisi i načela ne poštuju. Ako  Hrvatska ne bude spremna primijeniti tu presudu, onda će moja vlada naći način da se ona implementira i da se tako zaštiti vladavina prava, kazao je sudionicima konferencije premijer Cerar.

Na odnose s Hrvatskom i pitanje arbitraže referirao se za govornicom Bledskog foruma i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Međunarodno pravo treba poštovati. Žalim što se to ne događa u nekim dijelovima svijeta, a još više žalim da se međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova ne poštuje u Europskoj uniji, kazao je Erjavec, dodavši da je to u suprotnosti s temeljim načelima europske integracije i njenim vrijednostima.

U istom tonu bio je i pozdravni govor slovenskog predsjednika Boruta Pahora. On je kazao da je uspješna Europska unija moguća samo ako se poštuje ono što je dogovoreno. Uspješna EU moguća je samo ako  se poštuje europsko i međunarodno pravo, jer upravo bi Europa trebala biti uzor za vladavinu prava. Riječ je o poštovanju i ispunjavanju ugovornih obveza koje su bile prihvaćene u dobroj vjeri, o poštovanju presuda međunarodnih i europskih  sudova i arbitraža, kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor, dodavši kako bi poštovanje arbitražne presude i njezina implementacija bili i u interesu EU-a.

O pitanju arbitraže i stajalištu slovenske vlade prema njezinoj primjeni pred početak bledske konferencije sa potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom  govorio je slovenski premijer Miro Cerar. Istu je temu s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Federicom Mogherini razmatrao i slovenski ministar vanjskiih poslova Karl Erjavec.

Slovenija se priprema na implementaciju presude i Hrvatskoj nudi ruku, no nezadovoljni smo nedavnim reakcijama hrvatske strane. Ako uskoro ne bude zajedničkog dogovora o implementaciji, Slovenija će sama učiniti ono što može, kazao je Cerar.

No, sada je važno da očuvamo neko konstruktivno ozračje, da idućih tjedana pokušamo očuvati komunikaciju sa Zagrebom, dodao je slovenski premijer.

Sastanak s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem trebao bi se održati ovoga mjeseca u Zagrebu, ali  datum još nije utvrđen. Taj bi sastanak po Cerarovim riječima trebalo pripremiti tako da se na njemu postigne međusobni dogovor o implementaciji arbitražne presude.

Nakon susreta s Mogherini Erjavec je rekao da mu je ona kazala kako međunarodne ugovore treba poštovati i primjenjivati. Ministar je potom istaknuo: O arbitraži će biti riječi cijelo vrijeme trajanja Bledskog foruma. Pritisak na Hrvatsku imat će svoj učinak prije ili kasnije.

Cerar upozorava Hrvatsku da prihvati arbitražnu presudu ili će “odlučno” djelovati

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izraelski ministar obrane Lieberman: Ako Iran napadne Tel Aviv, Izrael će Teheran

Objavljeno

na

Objavio

Izrael će uzvratiti odmazdom – ako bi Iran napao Tel Aviv, Izrael će udariti na Teheran, rekao je izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman.

“Izrael ne želi rat, ali ako Iran napadne Tel Aviv, mi ćemo pogoditi Teheran”, rekao je Lieberman, prenosi Reuters.

Netrpeljivost između Izraela i Irana traje desecima godina, a razloga ima više.

Vojno prisustvo Irana u Siriji

Između ostalog, Izrael se protivi vojnom prisustvu Irana u Siriji i optužuje Teheran da pomaže libanonski Hezbollah i palestinski Hamas.

Izrael, također, nastoji spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

Iran, s druge strane, ne priznaje Izrael i često prijeti napadima na Tel Aviv.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu nedavno je oštro upozorio Iran najavivši da će, usprkos prijetnjama koje stižu iz Teherana protiv Izraela, izraelska vojska naplatiti svakome tko pokuša povrijediti njezin narod.

Predsjednik Vlade Izraela rekao je i da Izrael neće biti zastrašen cijenom i da će naplatiti svakome, te da je izraelska vojska spremna za svoju misiju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ivanov i Grabar-Kitarović o jačanju gospodarske suradnje i makedonskom putu prema EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije, istaknuo je u srijedu predsjednik te države Gjorge Ivanov nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Skoplju koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika se složilo kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

“Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije je da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera”, istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

“Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene ne samo u prehrambenoj industriji nego u području visokih tehnologija, u području građevinarstva – hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično”, rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor će se u četvrtak pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske koja trenutno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni “snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji” i da ostaje “jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU-u”.

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutno možda nisu sklone, rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve u svojoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošlog mjeseca usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskog jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati