Pratite nas

Iz Svijeta

“Erozija pravne države” u Turskoj?

Objavljeno

na

Nakon uhićenja novinara proteklog vikenda, sada su na redu suđenja ovim protivnicima turske vlade. Raste bojazan da Turska ovim potezima samo sve više “dokazuje” kako i nije pravna država.

Gotovo točno godinu dana nakon što su na svjetlo dana izašli slučajevi korupcije u vladi Turske (17.12.2013.) – kritičari Recepa Tayyipa Erdogana ponovno su pred sudom. Naime, od ovog utorka 15.12. počinje proces protiv 35 navijača istanbulskog nogometnog kluba Besiktas, okupljenih u navijačkoj grupi “Carsi”. Njih se sumnjiči za pokušaj puča. Državno tužiteljstvo zahtijeva doživotnu kaznu zatvora za optužene, zbog toga što su prošle godine na prosvjedima u Gezi parku ljude huškali protiv vlade u Ankari.

U drugom procesu koji u srijedu počinje također u Istanbulu, optužnica tereti četvoricu novinara za odavanje državne tajne. Ibrahim Yildiz i Aykut Kucukkaya iz lista “Cumhuriyet”, kao i Mustafa Ilker Yucel i Murat Simsek iz “Aydinlinka” bi, kako zahtijeca državni tužitelj, trebali u zatvor na deset godina. Oba ova lista su se u proljeće ove godine oglušila o zabranu izvještavanja i objavili detalje s tajnog sastanka predstavnika turske vlade. Na sastanku se govorilo o mogućoj turskoj vojnoj intervenciji u Siriji.

“Groteskno i gubljenje vremena“

Ekrem Dumanli, glavni urednik lista ZamanEkrem Dumanli, glavni urednik lista Zaman

Ovog vikenda policija je uhitila Ekrema Dumanlija, glavnog urednika lista “Zaman” koji je u vlasništvu islamskog propovjednika Fetulaha Gulena, kao i još nekoliko osoba iz Gulenovih medija. Ovaj propovjednik vrijedi za Erdoganovog protivnika. Dumanli i drugi uhićeni imaju nešto zajedničko sa članovima navijačkog kluba “Carsi” i četvoricom novinara – svi su naljutili vladu Turske. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i premijer Ahmet Davutoglu smatraju da su protesti u Gezi parku, isto kao i objavljivanje prisluškivanih telefonskih razgovora iz kojih je vidljiva korupcija u vladinim redovima, imali za cilj slabljenje vlade što bi dovelo do njenog pada. “Ovakav razvoj događaja će Državno tužiteljstvo sada “prevesti” u krivično pravo”, kaže predstavnica organizacije za ljudska prava, Human Rights Watch u Turskoj, Ema Sinclair-Webb u razgovoru za Deutsche Welle.

Posebno je proces protiv navijača Besiktasa, kaže ona, “groteskan i zapravo čisto gubljenje vremena”. Optužba je zasnovana na iskazima optuženih i prisluškivanim razgovorima koje su optuženi vodili. Sinclair -Webb smatra da su dokazi skandalozno tanki. “Optužbe bi trebale biti povučene već prvog dana sudske rasprave”, smatra ona.

Pritisak na medije

Sloboda medija se u Turskoj sve više guši i kriminalizira Sloboda medija se u Turskoj sve više guši i kriminalizira

U procesu protiv četvorice novinara Državno tužiteljstvo argumentira optužnicu navodeći kako je objavljivanje povjerljivih informacija s ministarskog sastanka se ne može opravdati slobodom tiska i medija. Obrana pak tvrdi suprotno – oni navode kako je sadržaj ovih razgovora još prije nego što su ga objavili optuženi novinari kružio internetom i da mu je javnost imala pristup u cijelom svijetu. Can Guleryuzlu, član Upravnog odbora Udruženja novinara (CGD) optužuje vladu za pojačavanje pritiska na medije. Tako će se sve češće događati da se zabranjuje izvještavanje kako u javnost ne bi dospjele neugodne teme, naglašava on u razgovoru za DW. U međuvremenu u Turskoj se pitamo, kaže on, imamo li još uopće pravnu državu kada govorimo o osobnim pravima na slobodu svakog pojedinca?

Erdogan Turski predsjednik Erdogan

Europska unija je u svom najnovijem izvještaju o Turskoj kritizirala nedostatke u pogledu medijskih sloboda kao i nedovoljnu borbu protiv korupcije. EU je također izrazila ljutnju zbog uhićenja koja su se dogodila ovog vikenda. Način na koji se vlast u Turskoj odnosila prema demonstrantima u Gezi parku Bruxelles je također oštro kritizirao.

A trenutni procesi proti grupe “Carsi” i četvorice novinara bi mogli ponovno izazvati slične kritike. Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku, Kati Piri prije nekoliko dana kritizirala je planirani novi zakon o sigurnosti, kojim se, kako kaže, daje još veća moć državi. (DW.de)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari