Pratite nas

Analiza

Eskalacija na Bliskom istoku – sirijski rat svih protiv sviju

Objavljeno

na

Bliskoistočni sukob – čije je žarište trenutačno u Siriji, prijeti širom eskalacijom. Izraelska vojska objavila je da je nanijela veliku štetu sirijskoj protuzračnoj obrani nakon što je njihov vojni zrakoplov srušen iznad Sirije.

Lovac F-16 pogođen je u akciji pokrenutoj nakon rušenja iranskog drona koji je ušao u izraelski zračni prostor. Riječ je o najozbiljnijem incidentu između Izraela i Irana od 2011.

Izrael je na rušenje vojnog zrakoplova F-16 odgovorio drugim valom zračnih napada na 12 sirijskih i iranskih vojnih ciljeva u Siriji, što je najveći napad te vrste protiv Sirije nakon rata s Libanonom 1982., rekao je general izraelskog zrakoplovstva Tomer Bar, prenosi BBC.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da Izrael želi mir, ali će se braniti od Irana i dodao da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te su se dogovorili da će se koordinacija djelovanja vojski nastaviti.

Potporu Izraelu potvrdio je SAD rekavši da snažno podupire pravo Izraela da se obrani od prijetnji. Pentagon je objavio kako nije sudjelovalo u toj vojnoj operaciji, piše HRT

Kurdski borci srušili turski helikopter

Na sirijskom bojištu gubitke imaju i Turci, koji su u enklavi Afrin prošli mjesec pokrenuli zračnu i kopnenu ofenzivu protiv kurdskih boraca. U padu turskog helikoptera poginula su dvojica vojnika. “Mi smo u ratu. Imat ćemo gubitke, ali i mi ćemo prouzročiti gubitke drugoj strani. Jučer smo uništili golemo skladište raketa. Kurdske milicije zbog toga su bijesne. Platit će visoku cijenu za rušenje našeg helikoptera”, poručio je turski predsjednik Tayyip Erdogan.

Iran demantira upletenost u izraelsko-sirijsko nasilje

Iran je demantirao upletenost u izraelsko-sirijsko nasilje rekavši da nema dronove u Siriji niti je umiješan u rušenje izraelskog borbenog zrakoplova. “Optužbe cionista su tako smiješne da nećemo ni odgovoriti na njih”, kazao je glasnogovornik ministarstva Bahram Hasemi.

Dodao je kako Iran u Siriji djeluje samo kao vojni savjetnik i to na zahtjev sirijske vlade. “Sirijska vojska ima legitimno pravo reagirati na stranu agresiju i braniti zemlju”, rekao je. Milicije u Siriji koje podupire Iran i koje se bore na strani snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada demantirale su da je meta drona bio Izrael, ustvrdivši da su njegov cilj bili militanti Islamske države.

Rusija izrazila zabrinutost – Libanon će tužiti Izrael UN-u

Moskva je ozbiljno zabrinuta zadnjim razvojem događaja u Siriji i poziva strane da pokažu suzdržanost i izbjegnu eskalaciju stanja, objavilo je u subotu rusko ministarstvo vanjskih poslova uz poziv na poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije i drugih zemalja u regiji.

Libanon je najavio da će UN-u poslati pritužbu protiv Izraela zbog korištenja libanonskog zračnog prostora. “Ova agresivna politika, koju Izrael prakticira, ugrožava stabilnost u regiji”, priopćilo je libanonsko ministarstvo vanjskih poslova.

UNHCR je objavio da je to bio jedan od najkrvavijih tjedana u sirijskom ratu svih protiv sviju. Više od tisuću ljudi poginulo je ili ozlijeđeno, a potvrđena je smrt najmanje 277 civila.

Sirija oborila izraelski borbeni zrakoplov

 

Kurdski borci srušili turski helikopter u Siriji (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari