Pratite nas

Iz Svijeta

ETA nakon pet desetljeća prestaje postojati kao oružana skupina

Objavljeno

na

Baskijska separatistička organizacija ETA predat će oružje 8. travnja pokraj Bayonne, glavnoga grada francuske Baskije. Time nakon pet desetljeća neće više postojati kao oružana skupina. Euskadi Ta Askatasuna (ETA), odnosno Baskija i Sloboda, prestala je s oružanim aktivnostima 2011., no nije predala oružje niti se raspustila.

Operacija razoružanja ETA-e provest će se na siguran način izvan Bayonne radi potpune predaje oružja što će na kraju biti provjereno, priopćila je udruga koja prosreduje u razoružanju Bake Bidea (Put prema miru). Same detalje postupka nije otkrila, no tehnička predaja trebala bi se obavljati pokraj grada s 45.000 stanovnika na jugozapadu Francuske kako bi razoružanje proteklo neometano i bez incidenata, piše HRT.

Nekoliko grupa aktivista, prozvanih obrtnici mira, samoinicijativno se ubacilo u posredovanje predaje oružja koje su najavili 17. ožujka preko Le Mondea. Pozvali su francusku i španjolsku vladu da se suzdrže od uhićenja i ne opstruiraju razoružanje. Petero njihovih pripadnika bilo je uhićeno u prosincu kada su s francuske strane vadili dio zakopanih pištolja, automatskih pušaka, eksploziva i detonatora. Ostatak oružja također bi se trebao nalaziti u francuskoj Baskiji uz granicu sa Španjolskom.

Potpuno razoružanje ETA-e ne samo da treba omogućiti rješavanje svih posljedica sukoba, poput zatvorenika, prognanih, žrtava i suživota već i poštovanje svih strana ovog konflikta, navode posrednici. Tvrde da su u kontaktu s međunarodnim stručnjacima i različitim baskijskim institucijama kako bi proces uspješno završio. Svoj dolazak u Bayonne najavili su zagovornici referenduma o nezavisnosti Baskije, predvođeni lijevom baskijskom strankom Euskal Herria Bildu.

ETA je nastala 1958., a pripisuje joj se više od 820 ubojstava u pokušaju stvaranja nezavisne socijalističke države na sjeveru Španjolske i jugozapadu Francuske. Zbog bombaških napada i otmica nalazi se na popisu terorističkih skupina u Španjolskoj, EU-u i SAD-u. U španjolskim i francuskim zatvorima nalazi se pak više od 300 njezinih pripadnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Objavljeno

na

Objavio

Kriza “žutih prsluka” pokazuje da su Francuzi shvatili da je njihov centristički predsjednik Emmanuel Macron “laboratorijski proizvod za održavanje sustava”, izjavio je Matteo Salvini, talijanski ministar unutrašnjih poslova i vođa krajnje desnice u zemlji.

“Čini mi se očitim da je Macron laboratorijski proizvod zamišljen da blokira jedinu promjenu na horizontu”, rekao je Salvini ne spomenuvši svoju francusku saveznicu Marine Le Pen.

“Podsjećam da je još prije nekoliko mjeseci Macron bio šampion nove Europe za cijelu talijansku ljevicu. On je bio novi duh Europe, novi spasitelj Europe… Opet su pogriješili”, dodao je tijekom susreta s predstavnicima stranog tiska u Rimu.

“Jako dobro razumijem gospodarske, socijalne i kulturne motivacije koji su pokrenule pokret za koji se nadam da će postići konkretne ciljeve”, rekao je Salvini i osudio svaki oblik nasilja.

Pred više tisuća pobornika okupljenih u subotu u Rimu on je izjavio da “onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela”.

U ponedjeljak navečer očekuje se govor predsjednika Emmanuela Macrona kojim bi trebao pokušati riješiti krizu “žutih prsluka”, najgoru krizu od početka njegovog petogodišinjeg mandata.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari