Connect with us

Analiza

EU 2022/2023: Jedinstvo pred Putinom i zelena tranzicija

Objavljeno

-

Epa

 Godina 2022. dočekana je u EU-u s velikim očekivanjima konačnog oporavka od pandemije koronavirusa i povratka normalnom životu, ali je to ubrzo palo u drugi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu koja je donijela energetsku krizu, inflaciju i neizvjesnost.

Ruskom invazijom na Ukrajinu započeo je bolan proces prekidanja ovisnosti o jeftinoj ruskoj energiji.

Europska unija je na agresiju odgovorila nikad oštrijim sankcijama protiv Rusije, koje naravno imaju i velike posljedice po članice same Unije, iako ne za sve podjednako.

Cijene energije otišle su u nebo, što je još dodatno ubrzalo inflaciju koja je započela još ranije slijedom naglog oporavka gospodarstva od pandemije. O težini energetske krize govori i podatak da su se samo u drugoj polovici ove godine ministri energetike sastali osam puta, triput u zadnjih mjesec dana.

Europska unija je tijekom 2022. donijela devet paketa sankcija, a dogovor o njima često je bio, zbog različitih interesa država članica, sve prije nego lagan.

Unatoč tome, Europska unija je, unatoč povremenim iskakanjima i ustupcima pojedinim državama članicama, najčešće Mađarskoj, uspjela sačuvati jedinstvo, što je vjerojatno njezin najveći uspjeh u suočavanju s tom krizom i veliki neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je od početka računao da će uspjeti unijeti razdor među članicama.

EU i njegove članice od početka su pritekle u pomoć napadnutoj Ukrajini, a s financijskom, vojnom i humanitarnom pomoći trebat će nastaviti i u sljedećoj godini jer Putin računa i na njezin umor od rata.

Što brži razvoj obnovljivih i održivih izvora energije pomoći će u smanjenju o ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Visoke cijene energije negativno su utjecale na globalnu konkurentnost europskih poduzeća i zato će sljedeće godine globalna konkurentnost i zelena tranzicija biti među najvažnijim prioritetima Europske unije.

Zeleno gospodarstvo i američki protekcionizam

Sljedeće godine EU namjerava reformirati tržište električne energije. Sadašnji model osmišljen je prije 20 godina, kada je korištenje obnovljivih izvora energije bilo još u povojima.

Komisija bi do kraja ožujka trebala predstaviti novi model tržišta električne energije koji bi prekinuo povezanost cijena struje  s cijenom plina i bio bi prilagođen novoj stvarnosti u kojoj dominiraju obnovljivi izvori energije.

Komisija je najavila da će do kraja siječnja predstaviti prijedloge novih pravila o državnim potporama koje bi poduzećima trebala omogućiti lakši prelazak na zeleno gospodarstvo.

To bi trebao biti i jedan dio europskog odgovora na američki Akt o smanjenju inflacije (IRA), usvojen u kolovozu s ciljem drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, smanjenja javnog deficita, borbe protiv inflacije i poticanja zelene energije i proizvodnje.

Europska unija je to u prvi čas pozdravila kao korak u pravom smjeru u borbi protiv klimatskih promjena. Predvidjeli su, međutim, protekcionistički aspekt toga zakona.

Zvona za uzbunu upalila su u EU tek kada su shvatili da IRA predviđa  masovne porezne olakšice i subvencije u iznosu od 370 milijardi dolara za poticanje domaće proizvodnje, između ostaloga, električnih vozila, solarnih panela i baterija.

A to može izazvati bijeg investitora i proizvodnje u Sjedinjene Države.

Pojednostavljenje pravila EU-a o državnim potporama može biti jedan od odgovora na to, ali je problem što nemaju sve države članice jednaki fiskalni kapacitet da subvencioniraju proizvodnju što bi moglo dovesti i do utrke u subvencioniranju između SAD-a i EU-a, ali i unutar EU-a, između država članica.

Stoga će nova industrijska politika i odgovor na IRA biti ključne teme u Europskoj uniji sljedeće godine

Prve naznake mogućeg europskog odgovora mogli bismo dobiti na izvanrednom samitu čelnika država članica EU-a 9. i 10. veljače na kojem su glavne teme migracije i globalna konkurentnost EU-a.

Ruski rat protiv Ukrajine donio pomake u politici proširenja

Jedna od posljedica ruskog rata protiv Ukrajine novi je zamah u politici proširenja.

Iz geopolitičkih razloga kandidatski status ove godine dobile su Ukrajina, Moldavija i Bosna i Hercegovina, Gruziji je obećan taj status, a Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU. Sjeverna Makedonija i Albanija nakon dugogodišnjeg čekanja konačno su otvorile pristupne pregovore.

S druge strane, Crna Gora i Srbija, zemlje koje vode pristupne pregovore u ovoj godini nisu napravile nikakav pomak. Srbija se i dalje odbija pridružiti zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a i ne želi uvesti sankcije Rusiji. U Crnoj Gori je politička situacija krajnje nestabilna

Pitanje je hoće li se taj zamah održati ili će EU i dalje nastaviti s politikom verbalne podrške proširenju, a u praksi ne činiti ništa po tom pitanju.

Qatargate, veliki udarac ugledu Europskog parlamenta

U prvoj polovici prosinca Europski parlament potresao je velik korupcijski skandal nazvan Qatargate.

Belgijska policija je privela nekoliko osoba, članova EP-a i pretragom brojnih adresa pronašla 1,5 milijuna eura u gotovini. Među uhićenima je bila i potpredsjednica Parlamenta Eva Kaili, koja je ubrzo smijenjena i izbačena iz redova europskih socijalista.

Uhićene osobe optužene su da su primale novac iz Katara u zamjenu za utjecaj na odluke koje se tiču te zemlje u Europskom parlamentu.

Ostaje otvoreno kamo može odvesti nastavak istrage i hoće li ljaga ostati samo na Europskom parlamentu ili će zahvatiti i druge institucije EU-a. U svakom slučaju, nimalo ugodna situacija uoči izbora za Europski parlament koji će se održati za manje od godinu i pol dana.

Nekoliko država članica na izborima

Izbori za Europski parlament održat će se u proljeće 2024., ali sljedeće godine u nizu država se održavaju izbori koji mogu dovesti do promjena u Europskom vijeću, tijelu koje čine šefovi država ili vlada država članica.

U jesen na parlamentarne izbore izlaze Poljaci koji će birat članove Sejma i Senata. U zadnja dva mandata Poljskom, velikom i važnom članicom EU-a, vlada koalicija predvođena konzervativnom strankom Pravo i pravda, čija je politika često bila u sukobu s Bruxellesom, koji je, pak, nju optuživao za ugrožavanje vladavine prava.

U srpnju će na izbore Grci. Nova demokracija, stranka premijera Kirijakosa Micotakisa, koja pripada Europskoj pučkoj stranci, braniti poziciju najjače stranke u parlamentu.

Finci će na birališta u travnju, a prema sadašnjim anketama koalicijska vlada lijevog centra s premijerkom Sannom Marin na čelu ima šanse ostati na vlasti.

Estonija izlazi na izbore u ožujku na kojima bi, pak, liberalna premijerka Kaja Kallas mogla izgubiti vlast.

U veljači se na Cipru održavaju predsjednički izbori. Cipar je predsjednička republika, u kojoj je predsjednik istodobno šef države i na čelu je izvršne vlasti koju provodi pomoću vlade, čije članove sam imenuje. Sadašnji predsjednik Nikos Anastasiades, desni centar, ne može se natjecati nakon dva mandata.

U siječnju na predsjedničke izbore izlazi Češka, gdje predsjednik države nema velike ovlasti. S položaja odlazi kontroverzni Miloš Zeman, također nakon dva mandata. Mogao bi ga naslijediti bivši premijer, također kontroverzni Andrej Babiš, kojemu se sudi zbog zlouporabe europskih fondova.

Na prijevremene parlamentarne izbore sljedeće godine mogli bi Slovaci zbog nestabilnosti u vladajućoj koaliciji, a možda opet i Bugari, peti put u dvije godine.

Slavko Vukadin/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas