Pratite nas

Gospodarstvo

EU fondovi za Hrvatsku su samo teško dohvatljivi golub na grani

Objavljeno

na

U tri godine Hrvatska je u EU uplatila oko 600 milijuna eura više nego što je iz nje povukla

Treba li uopće navoditi kako je hrvatska država najlošija u Europskoj uniji po povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Na žalost, i pri korištenju tuđega novca zrcali se hrvatska disfunkcionalnost u vođenju ekonomske politike.

Sredstva u fondove uplaćuju sve države članice iz različitih izvora, a s obzirom na to da pri njihovu korištenju nije predviđeno deficitarno financiranje, onoliko novca koliko se uplati trebalo bi svrhovito biti i potrošeno.

Kao i u svim federalnim državama svijeta, bogatije države Unije znatno više sredstava uplaćuju u fondove nego što ih iskoriste, tj. politikom fondova nastoji se nivelirati ekonomska pozicija različitih država, tako da siromašnije i nerazvijenije države poput Hrvatske imaju priliku povlačenjem sredstava koja bi trebala višestruko premašivati uplate uz pomoć drugih pojačati rast vlastite ekonomije.

Izdašan novac

Postoje, doduše, mišljenja kako su najveći korisnici EU fondova u stvari kompanije iz siromašnijih država, čiji su vlasnici kompanije iz bogatijih država, i koje onda izvlačenjem mogu dobiti sav višak novca i vratiti ga u svoje matične države.

Takva su stajališta gledajući striktno kretanje kapitala točna. Ipak, fondovska je politika u svakome slučaju ispravna jer se zbog nje povećava zaposlenost u slabijim državama, ulaže u inovacije i tehnologiju, bez obzira na to tko je vlasnik kompanija, ubiru porezi, te je i pored negativnih strana svakako više koristi nego štete za sve sudionike.

Proračun fondova Unije formira se za sedmogodišnja razdoblja, a trenutačno smo unutar razdoblja za 2014.-2020. godinu s ukupnim izvorom europskih sredstava od 460 milijarda eura.

Najviše se planira uložiti u konkurentnost, zaštitu okoliša, istraživanje i razvoj i infrastrukturu. Kada se podijeli po državama, najviše je sredstava predviđeno za Poljsku, sto milijarda eura, za Italiju gotovo osamdeset, dok je za Njemačku predviđeno znatno manje, 44 milijarde eura, a i preostale razvijenije zemlje uglavnom primaju manje iznose, znatno manje od njihovih uplata.

Hrvatska na raspolaganju ima više od deset milijarda eura. Naročito su visoki iznosi za regionalni razvoj, gdje pojedine zemlje ne dobivaju nikakav iznos, dok je Hrvatska u rangu sa znatno većima.

Problem je u nama

Planirane iznose pojedina zemlja treba znati i željeti potrošiti, potrebno je kvalitetno planirati, izrađivati adekvatne projekte i naknadno kontrolirati trošenje sredstava.

Zaključno s 2017. godinom, na razini Unije za razne je projekte dodijeljeno već 50 posto proračuna, a potrošeno je 14 posto.

Najbrže se sredstvima koriste razvijene države poput Irske, Finske, Nizozemske, Luksemburga i Švedske, dok manje razvijene države kasne, a Hrvatska je 2017. godine sa svojih osam posto zemlja s najmanjim postotkom iskorištenih sredstava.

Posebno je loše što hrvatski obnašatelji izvršne vlasti smatraju kako smo uspješni jer je navodno ugovoreno, ali ne i isplaćeno, nešto više sredstava od uplaćenih.

Eu

Pravo je pitanje komu novac treba jer Hrvatskoj, gledajući statistiku, očito ne. Za konkurentnost malih poduzeća predviđeno nam je više od dvije milijarde eura, još veći iznos za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Za infrastrukturu i jačanje socijalne uključivosti više od milijarde. To su upravo područja koja Hrvatska treba jačati kako bi osnažila ekonomiju i zaustavila iseljavanje isključenoga radno sposobnoga stanovništva.

Najmanje sredstava, oko tri posto, iskorišteno je iz fondova za razvoj slabije razvijenih područja, socijalnu uključivost i razvoj ribarstva. Tamo gdje je najpotrebnije, zakazali smo, kao da postoji plan ekonomski uništiti Slavoniju, Liku i ribarstvo.

Naša se opća neučinkovitost upravljanja državom preslikava i na produktivnost korištenja europskih fondova. Ako je državna administracija loša u upravljanju zemljom, kako će biti bolja negdje drugdje.

Umjesto da se poduzećima maksimalno pomogne u natječajima i procedurama, bavimo se nebitnim temama, i čini se kako bez gradnje Pelješkoga mosta i drugih velikih investicija, ne ćemo niti iskoristiti ono što nam se pruža.

Primjer dr. sc. Gorana Lauca, osnivača Genosa, koji ima projekt veličine 20 milijuna kuna, s osamdesetpostotnim financiranjem iz europskih fondova, a državna administracija traži očitovanje za nepostojanje narudžbenice od 53 kune trošarine, govori sve.

Tipično za administraciju gdje svaki pojedinac razmišlja isključivo o vlastitoj sigurnosti, umjesto o pomoći gospodarstvu. A slična je situacija i u pravosuđu, poreznoj upravi, uredima za graditeljstvo itd.

Evidentno je problem u nama i našem socijalističkom nasljeđu. Očekujemo da nam Njemačka uplati sredstva na račun, bez dodatnih pitanja. Želimo novac bez truda i preuzimanja odgovornosti.

Neiskorištene prilike

Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. odobreno ili točnije planirano 10, 76 milijarda eura, no u prve tri godine toga razdoblja isplaćeno je, prema izjavi ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac, samo 800 milijuna, ili 7,5 posto u odnosu na odobrena sredstva.

Godišnje Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije oko 450 milijuna eura, čemu trebe dodati i 50 milijuna carina koje više nisu prihod Hrvatske nego izravno EU. To znači kako je u tri godine Hrvatska EU uplatila oko 600 milijun više eura nego što je iz nje povukla.

Kako sada stvari stoje, EU fondovi za Hrvatsku samo su teško dohvatljivi golub na grani, dok u ruci drži mršavoga vrapca.

Hrvatska će u šest godina uplatiti u zajednički proračun Europske unije oko tri i pol milijarde eura, a može iskoristiti više od deset, no samo puna iskorištenost fondova ima potencijal poticanja godišnjega rasta BDP-a od dva posto.

Osim administracije, državne kompanije u Hrvatskoj, koje očito nisu upravljane na pravi način, niti ne apliciraju za sredstva u dovoljnoj mjeri, a privatni je sektor jednostavno preslab te i nema isplativih projekata koji bi se mogli financirati europskim novcem.

Jasno je kako su neophodne gospodarske i društvene reforme koje moramo učiniti radi sebe samih, što je način na koji će se i europski novac lakše dobivati.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac: Širimo mrežu maloprodajnih partnera diljem svijeta

Objavljeno

na

Objavio

Na ovogodišnjem Geneva International Motor Showu (GIMS) Rimac je prikazao najsnažniji hiperauto svijeta, Rimac C_Two

Tvrtka Rimac automobili objavila je veliku vijest: “S prototipovima u produkciji, C_Two će uskoro ući u završnu fazu, a 2020. ovaj će model pokazati svoje mogućnosti na cestama širom svijeta.

U međuvremenu, Rimac Automobili razvijaju snažnu mrežu pouzdanih maloprodajnih partnera diljem svijeta čime se pripremamo za početak proizvodnje modela C_Two 2020. godine”.

Na ovogodišnjem Geneva International Motor Showu (GIMS) Rimac je prikazao najsnažniji hiperauto svijeta, Rimac C_Two i njegovu tehnologiju, in-house dizajniranu monokoknu šasiju, potpuno izrađenu od karbonskih vlakana s integriranom baterijom i pogonskim sustavom.

Istodobno, na ženevskom se sajmu moglo vidjeti da ova tehnologija pokreće mnoga električna vozila i hibridna električna vozila visokih performansi, koja su već na tržištu ili će se uskoro pojaviti.

Osnivač kompanije Mate Rimac nedavno je upoznao medije, parneri i javnost oko stalnih napredaka na razvoju modela C-Two.

Najavio je nove tehnologije uvedene tijekom razvoja projekta, program testiranja koji je pokrenut početkom ove godine, te stotine testova i postupaka koji će se obaviti u procesu globalne homologacije, dok će se team pobrinuti da svi inicijalni ciljevi i homologacijski zahtjevi budu ispunjeni i nadmašeni.

Rimac predstavio novi Greyp

Uz ugledne zastupnike u Njemačkoj (Esser Automotive), američkoj zapadnoj obali (Manhattan Motorcars) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Gotham Motors), Rimac Automobili s ponosom najavljuju nova partnerstva na lokacijama širom svijeta: istočna obala i središnje područje SAD-a (Los Angeles, Denver), Kanada (Vancouver), Japan (Tokio), Mexico (Ciudad Mexico) i Australija (Melbourne), stoji na stranicama ove kompanije.

“Vrlo smo uzbuđeni što možemo najaviti daljnje širenje naše izuzetne maloprodajne mreže, kako bismo osigurali da naš brend bude zastupljen na najbolji mogući način. Svi naši maloprodajni stručnjaci imaju iskustvo u zastupanju vrhunskih brendova i stvaranju jedinstvenih odnosa s klijentima.

Uzbuđen sam zbog suradnje s njima i siguran sam da će kupci koji odaberu Rimca proći kroz nevjerojatno i vrhunsko iskustvo”, rekao je Krešimir Ćorić, voditelj prodaje u Rimac Automobilima.

 

Tim Richardson: Impresioniran sam energijom i spremnošću na uspjeh tima Rimac Automobila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dražen Pandža imenovan direktorom Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar, nakon provedene natječajne procedure, imenovao je Dražena Pandžu direktorom Aluminija. Pandža je do danas bio vršitelj dužnosti prvoga čovjeka Aluminija.

Na Pandžin prijedlog, imenovana su i još dvojica članova Uprave, i to Boris Vican na mjesto izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak, te Ivan Čale na mjesto izvršnoga direktora za ekonomsko-financijske poslove. Četvrti član Uprave odnosno izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove bit će imenovan naknadno.

Članovima Nadzornoga odbora Društva koji su, prije današnjega imenovanja direktora i dvojice njegovih kolega u novomu sazivu Uprave, obavili razgovore s ukupno pet prijavljenih kandidata na natječaj, a Pandža je izabran kao najkompetentniji za prevladavanje krize s kojom je Društvo suočeno, priopćeno je iz Aluminija.

Inače, Dražen Pandža (rođen 1974.) u Aluminij dolazi u rujnu 2016. godine iz financijskoga sektora, u kojemu je stekao iskustvo u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima organizacijske cjeline kojom je rukovodio, napose na poslovima planiranja proračuna i nadzora nad njegovom provedbom, te nadzora nad profitabilnošću organizacijskih cjelina. U Aluminiju je zaposlen kao izvršni direktor za ekonomsko-financijske poslove, da bi u lipnju 2018. bio imenovan vršiteljem dužnosti direktora Društva.

Boris Vican (rođen 1976.), kao dugogodišnji djelatnik Aluminija, dužnost izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak također preuzima u rujnu 2016. godine, s mjesta direktora pogona Elektroliza. Inženjer je strojarstva i u procesu pripreme doktorata u struci.

Ivan Čale (rođen 1979.), dipl. ekonomist, na mjesto izvršnog direktora za ekonomsko-financijske poslove Aluminija dolazi s mjesta direktora Odjela financijskih poslova Društva. Tu je dužnost obnašao proteklih pet godina.

Upravu Društva očekuje zahtjevan posao opsežnoga restrukturiranja i konsolidiranja poduzeća, kako u financijskomu, tako i u organizacijskomu smislu, a u prvom su redu obveze na provedbi zaduženja koje je pred njih postavila Skupština dioničara, na tragu posljednjega revizorskog izvješća (međunarodna kuća KPMG), navodi se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari