Pratite nas

Gospodarstvo

EU fondovi za Hrvatsku su samo teško dohvatljivi golub na grani

Objavljeno

na

U tri godine Hrvatska je u EU uplatila oko 600 milijuna eura više nego što je iz nje povukla

Treba li uopće navoditi kako je hrvatska država najlošija u Europskoj uniji po povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Na žalost, i pri korištenju tuđega novca zrcali se hrvatska disfunkcionalnost u vođenju ekonomske politike.

Sredstva u fondove uplaćuju sve države članice iz različitih izvora, a s obzirom na to da pri njihovu korištenju nije predviđeno deficitarno financiranje, onoliko novca koliko se uplati trebalo bi svrhovito biti i potrošeno.

Kao i u svim federalnim državama svijeta, bogatije države Unije znatno više sredstava uplaćuju u fondove nego što ih iskoriste, tj. politikom fondova nastoji se nivelirati ekonomska pozicija različitih država, tako da siromašnije i nerazvijenije države poput Hrvatske imaju priliku povlačenjem sredstava koja bi trebala višestruko premašivati uplate uz pomoć drugih pojačati rast vlastite ekonomije.

Izdašan novac

Postoje, doduše, mišljenja kako su najveći korisnici EU fondova u stvari kompanije iz siromašnijih država, čiji su vlasnici kompanije iz bogatijih država, i koje onda izvlačenjem mogu dobiti sav višak novca i vratiti ga u svoje matične države.

Takva su stajališta gledajući striktno kretanje kapitala točna. Ipak, fondovska je politika u svakome slučaju ispravna jer se zbog nje povećava zaposlenost u slabijim državama, ulaže u inovacije i tehnologiju, bez obzira na to tko je vlasnik kompanija, ubiru porezi, te je i pored negativnih strana svakako više koristi nego štete za sve sudionike.

Proračun fondova Unije formira se za sedmogodišnja razdoblja, a trenutačno smo unutar razdoblja za 2014.-2020. godinu s ukupnim izvorom europskih sredstava od 460 milijarda eura.

Najviše se planira uložiti u konkurentnost, zaštitu okoliša, istraživanje i razvoj i infrastrukturu. Kada se podijeli po državama, najviše je sredstava predviđeno za Poljsku, sto milijarda eura, za Italiju gotovo osamdeset, dok je za Njemačku predviđeno znatno manje, 44 milijarde eura, a i preostale razvijenije zemlje uglavnom primaju manje iznose, znatno manje od njihovih uplata.

Hrvatska na raspolaganju ima više od deset milijarda eura. Naročito su visoki iznosi za regionalni razvoj, gdje pojedine zemlje ne dobivaju nikakav iznos, dok je Hrvatska u rangu sa znatno većima.

Problem je u nama

Planirane iznose pojedina zemlja treba znati i željeti potrošiti, potrebno je kvalitetno planirati, izrađivati adekvatne projekte i naknadno kontrolirati trošenje sredstava.

Zaključno s 2017. godinom, na razini Unije za razne je projekte dodijeljeno već 50 posto proračuna, a potrošeno je 14 posto.

Najbrže se sredstvima koriste razvijene države poput Irske, Finske, Nizozemske, Luksemburga i Švedske, dok manje razvijene države kasne, a Hrvatska je 2017. godine sa svojih osam posto zemlja s najmanjim postotkom iskorištenih sredstava.

Posebno je loše što hrvatski obnašatelji izvršne vlasti smatraju kako smo uspješni jer je navodno ugovoreno, ali ne i isplaćeno, nešto više sredstava od uplaćenih.

Eu

Pravo je pitanje komu novac treba jer Hrvatskoj, gledajući statistiku, očito ne. Za konkurentnost malih poduzeća predviđeno nam je više od dvije milijarde eura, još veći iznos za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Za infrastrukturu i jačanje socijalne uključivosti više od milijarde. To su upravo područja koja Hrvatska treba jačati kako bi osnažila ekonomiju i zaustavila iseljavanje isključenoga radno sposobnoga stanovništva.

Najmanje sredstava, oko tri posto, iskorišteno je iz fondova za razvoj slabije razvijenih područja, socijalnu uključivost i razvoj ribarstva. Tamo gdje je najpotrebnije, zakazali smo, kao da postoji plan ekonomski uništiti Slavoniju, Liku i ribarstvo.

Naša se opća neučinkovitost upravljanja državom preslikava i na produktivnost korištenja europskih fondova. Ako je državna administracija loša u upravljanju zemljom, kako će biti bolja negdje drugdje.

Umjesto da se poduzećima maksimalno pomogne u natječajima i procedurama, bavimo se nebitnim temama, i čini se kako bez gradnje Pelješkoga mosta i drugih velikih investicija, ne ćemo niti iskoristiti ono što nam se pruža.

Primjer dr. sc. Gorana Lauca, osnivača Genosa, koji ima projekt veličine 20 milijuna kuna, s osamdesetpostotnim financiranjem iz europskih fondova, a državna administracija traži očitovanje za nepostojanje narudžbenice od 53 kune trošarine, govori sve.

Tipično za administraciju gdje svaki pojedinac razmišlja isključivo o vlastitoj sigurnosti, umjesto o pomoći gospodarstvu. A slična je situacija i u pravosuđu, poreznoj upravi, uredima za graditeljstvo itd.

Evidentno je problem u nama i našem socijalističkom nasljeđu. Očekujemo da nam Njemačka uplati sredstva na račun, bez dodatnih pitanja. Želimo novac bez truda i preuzimanja odgovornosti.

Neiskorištene prilike

Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. odobreno ili točnije planirano 10, 76 milijarda eura, no u prve tri godine toga razdoblja isplaćeno je, prema izjavi ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac, samo 800 milijuna, ili 7,5 posto u odnosu na odobrena sredstva.

Godišnje Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije oko 450 milijuna eura, čemu trebe dodati i 50 milijuna carina koje više nisu prihod Hrvatske nego izravno EU. To znači kako je u tri godine Hrvatska EU uplatila oko 600 milijun više eura nego što je iz nje povukla.

Kako sada stvari stoje, EU fondovi za Hrvatsku samo su teško dohvatljivi golub na grani, dok u ruci drži mršavoga vrapca.

Hrvatska će u šest godina uplatiti u zajednički proračun Europske unije oko tri i pol milijarde eura, a može iskoristiti više od deset, no samo puna iskorištenost fondova ima potencijal poticanja godišnjega rasta BDP-a od dva posto.

Osim administracije, državne kompanije u Hrvatskoj, koje očito nisu upravljane na pravi način, niti ne apliciraju za sredstva u dovoljnoj mjeri, a privatni je sektor jednostavno preslab te i nema isplativih projekata koji bi se mogli financirati europskim novcem.

Jasno je kako su neophodne gospodarske i društvene reforme koje moramo učiniti radi sebe samih, što je način na koji će se i europski novac lakše dobivati.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska lani zabilježila prvi suficit otkako se prate ti podaci!

Objavljeno

na

Objavio

Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit otkad se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, na najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, otkad se prate ti podaci. DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Izraelci najavljuju velika ulaganja u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Nabava izraelskih aviona za sobom će povući cijeli niz investicija na hrvatskom tržištu.

Dok čekaju potpis na ugovor, Izraelci otvoreno najavljuju izgradnju tvornice streljiva, pilotsku školu, partnerstvo u remontnom zavodu u Velikoj Gorici. S hrvatskom delegacijom koja se nalazi u Izraelu još uvijek je i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov.

Pametna kaciga pilotu omogućuje da iz kabine vidi na samo cijelu okolinu, već mu olakšava slijetanje i sve prepreke. I to je samo mali dio ponude koja na krilima izraelskih aviona treba stići u Hrvatsku.

“Uvjeravam vas da smo vrlo ozbiljni i izvršit ćemo sve obveze iz pisma namjere”, poručuje Adrian Zanescu, potpredsjednik za industrijsku suradnju tvrtke Elbit.

Od čak 700 tvrtki, koje rade za izraelsku vojsku, oni su najveći. Domaćini poznati kao trgovci ne gube vrijeme.

“Ono što je logično je da će oni sebi pojeftiniti i pojednostaviti ono na što su se obvezali; prije nego avioni dođu izići će s konkretnim koracima i ugovorima između tvrtke A i B”, kaže pukovnik Željko Ninić.

No, sve dok dvije države ne potpišu onaj ključni ugovor, ne mogu se ni dogovoriti poslovi već sada procijenjeni od 3 do 4 milijarde kuna.

Komunikacijski uređaji, ulaganja u cyber sigurnost, škola za obuku pilota… Izraelci žele graditi i tvornicu streljiva. U Velikoj Gorici bio bi regionalni centar za održavanje zrakoplova.

“Ovo je samo vrh sante koja za sobom vuče mnogo toga u vidu znanja i tehnologije, primarno i ulaganja u gospodarstvo”, smatra profesorica Doris Novak iz Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti.

Prvi poslovi, na kojima bi svi koji budu u igri mogli profitirati, otvaraju oko 800-injak novih radnih mjesta.

Slijedeći tjedan Hrvatska će biti domaćin izraelskoj delegaciji, koja će u Zagrebu boraviti tri dana i obići naše hangare i provjerit će našu infrastrukturu za prihvat zrakoplova F-16 i vidjeti zapravo gdje treba uložiti novac.

Ako sve bude po planu, Hrvatska i Izrael bi međudržavni ugovor trebale potpisati već najesen, piše dnevnik.hr

 

Hrvatski pilot Željko Ninić prvi isprobao avione F-16 koje kupujemo u Izraelu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati