Pratite nas

Gospodarstvo

EU fondovi za Hrvatsku su samo teško dohvatljivi golub na grani

Objavljeno

na

U tri godine Hrvatska je u EU uplatila oko 600 milijuna eura više nego što je iz nje povukla

Treba li uopće navoditi kako je hrvatska država najlošija u Europskoj uniji po povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Na žalost, i pri korištenju tuđega novca zrcali se hrvatska disfunkcionalnost u vođenju ekonomske politike.

Sredstva u fondove uplaćuju sve države članice iz različitih izvora, a s obzirom na to da pri njihovu korištenju nije predviđeno deficitarno financiranje, onoliko novca koliko se uplati trebalo bi svrhovito biti i potrošeno.

Kao i u svim federalnim državama svijeta, bogatije države Unije znatno više sredstava uplaćuju u fondove nego što ih iskoriste, tj. politikom fondova nastoji se nivelirati ekonomska pozicija različitih država, tako da siromašnije i nerazvijenije države poput Hrvatske imaju priliku povlačenjem sredstava koja bi trebala višestruko premašivati uplate uz pomoć drugih pojačati rast vlastite ekonomije.

Izdašan novac

Postoje, doduše, mišljenja kako su najveći korisnici EU fondova u stvari kompanije iz siromašnijih država, čiji su vlasnici kompanije iz bogatijih država, i koje onda izvlačenjem mogu dobiti sav višak novca i vratiti ga u svoje matične države.

Takva su stajališta gledajući striktno kretanje kapitala točna. Ipak, fondovska je politika u svakome slučaju ispravna jer se zbog nje povećava zaposlenost u slabijim državama, ulaže u inovacije i tehnologiju, bez obzira na to tko je vlasnik kompanija, ubiru porezi, te je i pored negativnih strana svakako više koristi nego štete za sve sudionike.

Proračun fondova Unije formira se za sedmogodišnja razdoblja, a trenutačno smo unutar razdoblja za 2014.-2020. godinu s ukupnim izvorom europskih sredstava od 460 milijarda eura.

Najviše se planira uložiti u konkurentnost, zaštitu okoliša, istraživanje i razvoj i infrastrukturu. Kada se podijeli po državama, najviše je sredstava predviđeno za Poljsku, sto milijarda eura, za Italiju gotovo osamdeset, dok je za Njemačku predviđeno znatno manje, 44 milijarde eura, a i preostale razvijenije zemlje uglavnom primaju manje iznose, znatno manje od njihovih uplata.

Hrvatska na raspolaganju ima više od deset milijarda eura. Naročito su visoki iznosi za regionalni razvoj, gdje pojedine zemlje ne dobivaju nikakav iznos, dok je Hrvatska u rangu sa znatno većima.

Problem je u nama

Planirane iznose pojedina zemlja treba znati i željeti potrošiti, potrebno je kvalitetno planirati, izrađivati adekvatne projekte i naknadno kontrolirati trošenje sredstava.

Zaključno s 2017. godinom, na razini Unije za razne je projekte dodijeljeno već 50 posto proračuna, a potrošeno je 14 posto.

Najbrže se sredstvima koriste razvijene države poput Irske, Finske, Nizozemske, Luksemburga i Švedske, dok manje razvijene države kasne, a Hrvatska je 2017. godine sa svojih osam posto zemlja s najmanjim postotkom iskorištenih sredstava.

Posebno je loše što hrvatski obnašatelji izvršne vlasti smatraju kako smo uspješni jer je navodno ugovoreno, ali ne i isplaćeno, nešto više sredstava od uplaćenih.

Eu

Pravo je pitanje komu novac treba jer Hrvatskoj, gledajući statistiku, očito ne. Za konkurentnost malih poduzeća predviđeno nam je više od dvije milijarde eura, još veći iznos za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Za infrastrukturu i jačanje socijalne uključivosti više od milijarde. To su upravo područja koja Hrvatska treba jačati kako bi osnažila ekonomiju i zaustavila iseljavanje isključenoga radno sposobnoga stanovništva.

Najmanje sredstava, oko tri posto, iskorišteno je iz fondova za razvoj slabije razvijenih područja, socijalnu uključivost i razvoj ribarstva. Tamo gdje je najpotrebnije, zakazali smo, kao da postoji plan ekonomski uništiti Slavoniju, Liku i ribarstvo.

Naša se opća neučinkovitost upravljanja državom preslikava i na produktivnost korištenja europskih fondova. Ako je državna administracija loša u upravljanju zemljom, kako će biti bolja negdje drugdje.

Umjesto da se poduzećima maksimalno pomogne u natječajima i procedurama, bavimo se nebitnim temama, i čini se kako bez gradnje Pelješkoga mosta i drugih velikih investicija, ne ćemo niti iskoristiti ono što nam se pruža.

Primjer dr. sc. Gorana Lauca, osnivača Genosa, koji ima projekt veličine 20 milijuna kuna, s osamdesetpostotnim financiranjem iz europskih fondova, a državna administracija traži očitovanje za nepostojanje narudžbenice od 53 kune trošarine, govori sve.

Tipično za administraciju gdje svaki pojedinac razmišlja isključivo o vlastitoj sigurnosti, umjesto o pomoći gospodarstvu. A slična je situacija i u pravosuđu, poreznoj upravi, uredima za graditeljstvo itd.

Evidentno je problem u nama i našem socijalističkom nasljeđu. Očekujemo da nam Njemačka uplati sredstva na račun, bez dodatnih pitanja. Želimo novac bez truda i preuzimanja odgovornosti.

Neiskorištene prilike

Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. odobreno ili točnije planirano 10, 76 milijarda eura, no u prve tri godine toga razdoblja isplaćeno je, prema izjavi ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac, samo 800 milijuna, ili 7,5 posto u odnosu na odobrena sredstva.

Godišnje Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije oko 450 milijuna eura, čemu trebe dodati i 50 milijuna carina koje više nisu prihod Hrvatske nego izravno EU. To znači kako je u tri godine Hrvatska EU uplatila oko 600 milijun više eura nego što je iz nje povukla.

Kako sada stvari stoje, EU fondovi za Hrvatsku samo su teško dohvatljivi golub na grani, dok u ruci drži mršavoga vrapca.

Hrvatska će u šest godina uplatiti u zajednički proračun Europske unije oko tri i pol milijarde eura, a može iskoristiti više od deset, no samo puna iskorištenost fondova ima potencijal poticanja godišnjega rasta BDP-a od dva posto.

Osim administracije, državne kompanije u Hrvatskoj, koje očito nisu upravljane na pravi način, niti ne apliciraju za sredstva u dovoljnoj mjeri, a privatni je sektor jednostavno preslab te i nema isplativih projekata koji bi se mogli financirati europskim novcem.

Jasno je kako su neophodne gospodarske i društvene reforme koje moramo učiniti radi sebe samih, što je način na koji će se i europski novac lakše dobivati.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac objavio da sudjeluje u odličnom projektu za razvoj Livna

Objavljeno

na

Objavio

Mate Rimac pažnju skreće na Livno gdje je okupio entuzijaste s kojima će pokušati napraviti zamah s promjenama prema napretku tog gradića.

U kolovozu će se u BiH gradu Livno održati konferencija na kojoj će biti predstavljen Tehnološki park Livno. Na konferenciju je pažnju skrenuo globalno poznati proizvođač autombila, Mate Rimca, postom na Facebooku:

”Moje lijepo Livno se generacijama iseljava – naši djedovi i roditelji išli su tražiti bolji život u sve krajeve svijeta. U zadnjih pet godina je egzodus postao potpun – škole su se ispraznile a Livno skoro postalo grad duhova.

U gradu nema prilika za mlade ili stare, nema proizvodnje, nema firmi. Već duže vremena razgovaramo što možemo napraviti da to promijenimo i da se bar krene u boljem smjeru. Srećom se našlo nekoliko ljudi s voljom i željom za promjene i napredak u Livnu.

Želja nam je pokrenuti tehnološki park i inkubator koji će mentorirati i financirati (malim iznosima) poduzetničke projekte te im dati prostor na korištenje.

Krenut ćemo skromno i malo, ali bitno je krenuti. Ekipa je super i ako nam se još ljudi iz dijaspore pridruži imamo veće šanse za uspjeh. Za mene će biti uspjeh ako bar nekoliko obitelji pomognemo da mogu živjeti u Livnu. Dodatne informacije ćemo dati kroz sljedeće tjedne”, objavio je Mate Rimac na svom Facebooku.

Mali  grad Livno nedavno je veću pažnju javnosti dobio i po tome što je mjesto porijekla izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića, a mogao bi je iskoristiti da privuče inovatore i investitore, alfu i omegu za poticanje suvremenog uspjeha.

Linovate Livno

”Svjesni svakodnevnih događaja i neprilika s kojima se susreću mladi, nedostatkom motiva, volje, mogućnosti te zapošljavanja, grad Livno i okolicu svakodnevno napuštaju obitelji. Jedan od ključnih razloga jest nepostojanje okruženja koje bi potaknulo i podržalo mlade ljude u izgradnji samostalne karijere kroz malo i srednje poduzetništvo.

Proteklih godinu dana pokrenuta je inicijativa uspostave Tehnološkog parka Livno, koja je rezultirala zakladom Linnovate, čiji su osnivači porijeklom iz Livna: Bernardin Ćenan, Božo Perić, Marin Jozić te Mate Rimac.

Pored uloge osnivača, važno za naglasiti jest uloga Mate Rimca kao glavnog donatora koji je osigurao potrebnu financijsku podršku za početak rada, kao i mnoge druge programe i aktivnosti zaklade Linnovate.

Rad zaklade temeljit će se na podršci edukaciji, poduzetništvu, izvozu te financiranju, a na samoj konferenciji prezentirat ćemo javnosti naše planove.

Dolaskom na konferenciju bit ćete u mogućnosti saznati motive inicijative za uspostavu tehnološkog parka, naše usluge i planove, kao i mnoge druge zanimljive teme:

Sudjelovanje na konferenciji je otvoreno za javnost, te ovim putem pozivamo sve zainteresirane s područja grada Livna kao i područja županije. Pored lokalnog stanovništva, na konferenciju pozivamo i sve pripadnike naše dijaspore, koji bi trebali odigrati jednu važnu ulogu, a kojima je posvećen dio same konferencije”, stoji na stranicama Linovate.org.

 

Livnjaci Dalić i Rimac su učinili ponosnima Hrvate cijelog svijeta

 

 

Mate Rimac u Splitu otvorio razvojni ured tvrtke Rimac Technology

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac u Splitu otvorio razvojni ured tvrtke Rimac Technology

Objavljeno

na

Objavio

Mladi hrvatski poduzetnik Mate Rimac, otvorio je razvojni ured svoje tvrtke Rimac Technology u Splitu.

Radi se o privremenom prostoru kojega će tvrtka koristiti do kraja 2020. do kada bi trebao biti završen projekt Tehnološkog parka u sklopu prostora bivše vojarne na splitskom Dračevcu.

Domaće znanje i rad na vrijednim izvoznim proizvodima i u Splitu će osigurati nova radna mjesta i to ponajprije mladim računalnim stručnjacima.

U startu je zaposleno jedanaest inženjera, do kraja godine njihov broj povećat će se na trideset, a u bliskoj perspektivni na pedesetak. Rimac je najavio da u roku od dvije do tri godine u Splitu namjerava imati oko stotinu zaposlenih, te da će tvrtka za oko dvije godine preseliti u budući Tehnološki centar Dračevac.

‘U Splitu ćemo razvijati softverska rješenja za električne automobile, i za nas vlastiti sustav i za partnere, odnosno stvorit ćemo centar kompetencija koji će jedini razvijati određenu vrstu softvera’, kazao je Rimac na otvaranju.

‘Širimo se velikom brzinom i samo ove godine u Zagrebu smo zaposlili oko 140 ljudi, no želimo stvoriti snažne razvojne uvjete u svim dijelovima Hrvatske. Da, razgovarali smo sa splitskom gradskom upravom i zainteresirani smo biti partneri u razvoju Tehnološkog parka. Za tvrtke ovog profila važno je da djeluju zajedno i razmjenjuju iskustva, ne samo zbog njih nego i zbog rasta cijelog eko-sustava’, dodao je Rimac

Suradnja Mate Rimca i splitskoga sveučilišta nastavit će se i kroz studentsku praksu koji će brojni polaznici studija računarstva i elektrotehnike, obavljati u njegovu razvojnom centru u gradu podno Marjana.

Split: Za tehnološki park na Dračevcu zainteresirano 15 poduzetnika

Na javni poziv za iskazivanje interesa za korištenje prostora u budućem tehnološkom parku na Dračevcu javilo se 15 poduzetnika. Prema prikupljenim podacima u parku bi radilo gotovo 1500 zaposlenika, a zahvaljujući tom projektu otvorilo bi se oko 400 novih radnih mjesta.

Vlada je na sjednici početkom svibnja u Splitu odlučila darovati nekretnine na području bivše Vojarne Sv. Križa na Dračevcu za izgradnju tehnološkog parka i prometnog centra Grada Splita.

Po riječima Krešimira Budiše, savjetnika splitskoga gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, projekt tehnološkog parka na Dračevcu vrijedan je 10 milijuna eura, a novi prometni centar također vrijedi 10 milijuna eura.

 

Mate Rimac: Aktivno radimo na izgradnji nove tvornice u blizini Zagreba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari