Pratite nas

Gospodarstvo

EU fondovi za Hrvatsku su samo teško dohvatljivi golub na grani

Objavljeno

na

U tri godine Hrvatska je u EU uplatila oko 600 milijuna eura više nego što je iz nje povukla

Treba li uopće navoditi kako je hrvatska država najlošija u Europskoj uniji po povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Na žalost, i pri korištenju tuđega novca zrcali se hrvatska disfunkcionalnost u vođenju ekonomske politike.

Sredstva u fondove uplaćuju sve države članice iz različitih izvora, a s obzirom na to da pri njihovu korištenju nije predviđeno deficitarno financiranje, onoliko novca koliko se uplati trebalo bi svrhovito biti i potrošeno.

Kao i u svim federalnim državama svijeta, bogatije države Unije znatno više sredstava uplaćuju u fondove nego što ih iskoriste, tj. politikom fondova nastoji se nivelirati ekonomska pozicija različitih država, tako da siromašnije i nerazvijenije države poput Hrvatske imaju priliku povlačenjem sredstava koja bi trebala višestruko premašivati uplate uz pomoć drugih pojačati rast vlastite ekonomije.

Izdašan novac

Postoje, doduše, mišljenja kako su najveći korisnici EU fondova u stvari kompanije iz siromašnijih država, čiji su vlasnici kompanije iz bogatijih država, i koje onda izvlačenjem mogu dobiti sav višak novca i vratiti ga u svoje matične države.

Takva su stajališta gledajući striktno kretanje kapitala točna. Ipak, fondovska je politika u svakome slučaju ispravna jer se zbog nje povećava zaposlenost u slabijim državama, ulaže u inovacije i tehnologiju, bez obzira na to tko je vlasnik kompanija, ubiru porezi, te je i pored negativnih strana svakako više koristi nego štete za sve sudionike.

Proračun fondova Unije formira se za sedmogodišnja razdoblja, a trenutačno smo unutar razdoblja za 2014.-2020. godinu s ukupnim izvorom europskih sredstava od 460 milijarda eura.

Najviše se planira uložiti u konkurentnost, zaštitu okoliša, istraživanje i razvoj i infrastrukturu. Kada se podijeli po državama, najviše je sredstava predviđeno za Poljsku, sto milijarda eura, za Italiju gotovo osamdeset, dok je za Njemačku predviđeno znatno manje, 44 milijarde eura, a i preostale razvijenije zemlje uglavnom primaju manje iznose, znatno manje od njihovih uplata.

Hrvatska na raspolaganju ima više od deset milijarda eura. Naročito su visoki iznosi za regionalni razvoj, gdje pojedine zemlje ne dobivaju nikakav iznos, dok je Hrvatska u rangu sa znatno većima.

Problem je u nama

Planirane iznose pojedina zemlja treba znati i željeti potrošiti, potrebno je kvalitetno planirati, izrađivati adekvatne projekte i naknadno kontrolirati trošenje sredstava.

Zaključno s 2017. godinom, na razini Unije za razne je projekte dodijeljeno već 50 posto proračuna, a potrošeno je 14 posto.

Najbrže se sredstvima koriste razvijene države poput Irske, Finske, Nizozemske, Luksemburga i Švedske, dok manje razvijene države kasne, a Hrvatska je 2017. godine sa svojih osam posto zemlja s najmanjim postotkom iskorištenih sredstava.

Posebno je loše što hrvatski obnašatelji izvršne vlasti smatraju kako smo uspješni jer je navodno ugovoreno, ali ne i isplaćeno, nešto više sredstava od uplaćenih.

Eu

Pravo je pitanje komu novac treba jer Hrvatskoj, gledajući statistiku, očito ne. Za konkurentnost malih poduzeća predviđeno nam je više od dvije milijarde eura, još veći iznos za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Za infrastrukturu i jačanje socijalne uključivosti više od milijarde. To su upravo područja koja Hrvatska treba jačati kako bi osnažila ekonomiju i zaustavila iseljavanje isključenoga radno sposobnoga stanovništva.

Najmanje sredstava, oko tri posto, iskorišteno je iz fondova za razvoj slabije razvijenih područja, socijalnu uključivost i razvoj ribarstva. Tamo gdje je najpotrebnije, zakazali smo, kao da postoji plan ekonomski uništiti Slavoniju, Liku i ribarstvo.

Naša se opća neučinkovitost upravljanja državom preslikava i na produktivnost korištenja europskih fondova. Ako je državna administracija loša u upravljanju zemljom, kako će biti bolja negdje drugdje.

Umjesto da se poduzećima maksimalno pomogne u natječajima i procedurama, bavimo se nebitnim temama, i čini se kako bez gradnje Pelješkoga mosta i drugih velikih investicija, ne ćemo niti iskoristiti ono što nam se pruža.

Primjer dr. sc. Gorana Lauca, osnivača Genosa, koji ima projekt veličine 20 milijuna kuna, s osamdesetpostotnim financiranjem iz europskih fondova, a državna administracija traži očitovanje za nepostojanje narudžbenice od 53 kune trošarine, govori sve.

Tipično za administraciju gdje svaki pojedinac razmišlja isključivo o vlastitoj sigurnosti, umjesto o pomoći gospodarstvu. A slična je situacija i u pravosuđu, poreznoj upravi, uredima za graditeljstvo itd.

Evidentno je problem u nama i našem socijalističkom nasljeđu. Očekujemo da nam Njemačka uplati sredstva na račun, bez dodatnih pitanja. Želimo novac bez truda i preuzimanja odgovornosti.

Neiskorištene prilike

Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. odobreno ili točnije planirano 10, 76 milijarda eura, no u prve tri godine toga razdoblja isplaćeno je, prema izjavi ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac, samo 800 milijuna, ili 7,5 posto u odnosu na odobrena sredstva.

Godišnje Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije oko 450 milijuna eura, čemu trebe dodati i 50 milijuna carina koje više nisu prihod Hrvatske nego izravno EU. To znači kako je u tri godine Hrvatska EU uplatila oko 600 milijun više eura nego što je iz nje povukla.

Kako sada stvari stoje, EU fondovi za Hrvatsku samo su teško dohvatljivi golub na grani, dok u ruci drži mršavoga vrapca.

Hrvatska će u šest godina uplatiti u zajednički proračun Europske unije oko tri i pol milijarde eura, a može iskoristiti više od deset, no samo puna iskorištenost fondova ima potencijal poticanja godišnjega rasta BDP-a od dva posto.

Osim administracije, državne kompanije u Hrvatskoj, koje očito nisu upravljane na pravi način, niti ne apliciraju za sredstva u dovoljnoj mjeri, a privatni je sektor jednostavno preslab te i nema isplativih projekata koji bi se mogli financirati europskim novcem.

Jasno je kako su neophodne gospodarske i društvene reforme koje moramo učiniti radi sebe samih, što je način na koji će se i europski novac lakše dobivati.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivati, ulažemo u nove i obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Jedno od najvećih poduzeća na ovim prostorima, koje kontinuirano ulaže u nove tehnologije, širi proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta…, je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O novim projektima, planovima za budućnost, ostvarenoj dobiti, unatoč najlošijoj godini kada je hidrološka slika u pitanju, te tržištu i odnosu s potrošačima Večernji list BiH je razgovarao s prvim čovjekom tog poduzeća mr. sc. Marinkom Giljom.

Radite na razvoju novih elektroenergetskih kapaciteta, boljoj distribuciji, opskrbi električnom energijom. Što je vaša misija?

– Moja i misija Uprave na čijem sam čelu je razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta te pouzdana i kvalitetna distribucija i opskrba električnom energijom, prateći razvojne potrebe, kako gospodarskih subjekata tako i kućanstava kao potrošača u skladu s ukupnim razvojnim planovima BiH. U svakodnevnom poslovanju provodimo svjetska iskustva i spoznaje u elektroenergetskoj djelatnosti i kontinuirano ulažemo u razvoj kadrova potrebnih za našu djelatnost. Kontinuirano stipendiramo nadarene studente, stvaramo uvjete za nova radna mjesta kako bismo mladim obrazovanim ljudima osigurali ostanak i opstanak u BiH.

Što su proizvodni potencijali JP Elektroprivreda HZ HB?

– JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električne energije. Naš proizvodni potencijal čini sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Mostar, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) i od ožujka ove godine vjetroelektrana Mesihovina.

Koliko je opskrbno područje, koliko kupaca električne energije imate?

– Opskrbno područje JP EP HZ HB d. d. Mostar proteže se na 35 općina u Federaciji BiH, od juga, preko središnjeg dijela, do sjevera, s gotovo 200.000 aktivnih kupaca električne energije.

Prošla godina bila je teška u hidrološkom smislu, ali je poduzeće ipak u prvoj polovini ove godine ostvarilo dobit. Možete li nam iznijeti konkretnije podatke?

– Nakon što smo prošlu, u hidrološkom smislu, najlošiju godinu u povijesti završili pozitivno, zahvaljujući realnom sagledavanju situacije i pravodobnim uvođenjem rigoroznih mjera štednje, u zadnjem smo tromjesečju pozitivne godine za JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar. U prvoj polovini tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Društva u prvih 6 mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, što je 36,9% više od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihod je povećan za 47,5%. Ostvarena proizvodnja u našim pogonima u prvom polugodištu tekuće godine je 1283,75 GWh, što je više od planiranoga za 56,94%.

Elektroprivreda HZ HB je važna i u smislu gospodarskog razvitka ovog djela Europe. Na koji način?

– Elektroprivreda HZ HB ima značajnu ulogu u procesu integracije BiH u europski elektroenergetski gospodarski prostor. Već danas EP HZ HB vidim kao važan činitelj ukupnog gospodarskog razvitka ovog djela Europe, a kao temeljni pokretač gospodarskog razvoja i rasta BiH. Kroz svoj razvoj i napredak vidimo ukupan razvoj i drugih djelatnosti u BiH, a time bolji i kvalitetniji život svih građana BiH. Kako bismo primjereno odgovorili na izazove globalnih razmjera, poput održivog razvitka, zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i objekata, orijentirani smo prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te nam je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, po čemu smo jedinstveni u regiji.

Ističete kako su vam potrošači u prvom planu. Hoće li struja poskupjeti?

– Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Društvu, u cijelosti potrošači su u središtu poslovnog interesa. Kao što sam više puta naglašavao, otkako sam došao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati. EP HZ HB bez nadzora FERK-a donosi cijene opskrbe za kupce koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu (kupci na 35 kV, 10 kV i javna rasvjeta), tako da kontinuirano zaključujemo posebne ugovore o opskrbi gospodarskih subjekata koji su u ovoj kategoriji potrošača po povoljnijim uvjetima, čime, kao što sam već rekao, doprinosimo razvoju drugih segmenata gospodarstva u BiH i otvaranju novih radnih mjesta kod drugih subjekata.

Radi se na boljoj komunikaciji s kupcima. Uveli ste neke novine?

– U posljednje vrijeme kontinuirano radimo na intenziviranju komunikacije s kupcima kroz razvoj svih oblika podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanje kvalitete pisane elektroničke i telefonske korespondencije. Kupcima je 24 sata dnevno na raspolaganju besplatni telefonski broj 080 080 001 te brojevi za prijavu kvara po našim pogonima. Kupci mogu i na e-mail [email protected] uputiti upite, primjedbe, sugestije, pohvale, ideje i dr. Cijeneći važnim odnos s kupcima, uveli smo besplatnu web-uslugu preko koje kupci iz kategorije kućanstava – fizičke osobe mogu u svako doba imati stanje o svojoj potrošnji, očitanju brojila, stanju računa i uplata, kao i pregled trenutačnog stanja duga. Zadovoljstvo mi je istaknuti kako se većina kupaca koji su otvaranjem tržišta, nakratko, promijenili opskrbljivača ponovno vratila u sustav opskrbe EP HZ HB.

Kakav je odnos prema društvenoj zajednici?

– Kako kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poduzimamo sve u cilju zaštite okoliša, ljudi i objekata tako i kroz sponzorstva sportskih, kulturnih i drugih značajnih događaja i projekata dajemo svoj doprinos društvenoj zajednici.

Tržište električne energije je otvoreno, gdje je EP HZ HB na tom polju?

– EP HZ HB je prisutan na otvorenom tržištu električne energije u oba smjera, odnosno i u smjeru kupnje i prodaje električne energije. Posljednjih godina rezultati pokazuju rast prihoda za Društvo kada je u pitanju prodaja električne energije na tržištu, tu mislim na kupoprodaju na visokom naponu (veleprodajnom tržištu), a ne prodaju na niskom i srednjem naponu. Optimiramo našu proizvodnju tako što stvaramo takve produkte koji imaju najveću vrijednost na tržištu i tako prodajemo naš proizvedeni MWh po najvećim cijenama, dok istodobno nedostajuću količinu energiju kupujemo u jeftinijim profilima, većinom noću i u dane vikenda te blagdana i drugim danima kada dođe do smanjenja cijena električne energije na burzama.

Kolika je važnost i uloga CHE Čapljina?

– Naša reverzibilna elektrana – CHE Čapljina pokazala je svoju temeljnu vrijednost te sa zadovoljstvom možemo reći kako je CHE Čapljina ponovno prepoznata, zbog svojih mogućnosti crpnog rada, u cijeloj regiji, tako da smo u prošloj kalendarskoj godini imali 202 crpna ciklusa, čime smo osigurali visoku dobit za Društvo, što je u prošlog godini bilo od posebnog značaja s obzirom na lošu hidrologiju. I u ovoj godini imamo znatan broj odrađenih crpnih ciklusa (oko 45 ciklusa samo u prvom djelu godine), a sigurni smo kako ćemo do kraja godine taj broj znatno povećati. Kada su u pitanju naše druge hidroelektrane, mi u svom proizvodnom portfelju, kao što sam već rekao, imamo 7 hidroelektrana raznih karakteristika, tako da planiramo i optimiramo proizvodnju tako što smo svakodnevno prisutni na tržištu u oba smjera, kupujemo energiju u jeftinijim dijagramima, a prodajemo u skupljim, kako je rečeno. Elektrana od najvećeg značaja po tom pitanju je HE Rama.

Poduzeće ima značajne rezultate i na balansnom tržištu. O čemu je riječ?

– Točno. Na balansnom tržištu također imamo značajne rezultate jer nudimo sve vrste rezerve za elektroenergetski sustav BiH, čineći time sustav stabilnim i sigurnim, a također smo preko operatora sustava u više navrata rezervu nudili i susjednim operatorima te pomagali sustavima susjednih zemalja da izbjegnu havarijsko stanje. U nadolazećem razdoblju očekujemo još dodatnih naših produkata na tržištu u regiji, a svjedoci smo svoje vrijednosti jer stalno imamo potražnju iz inozemstva za našim MW jer malo koji proizvođač u okruženju ima elektrane s tehničkim karakteristikama kao EP HZ HB, takvih karakteristika da gotovo u svakom trenutku mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

Kada očekujete najveću vrijednost EP HZ HB na tržištu električne energije?

– U skoroj budućnosti jer očekujemo formiranje burze za trgovinu električnom energijom u BiH, kada bismo sve transakcije vršili unutar naše države i ne bismo imali dodatne troškove izvoza električne energije na granici BiH, odnosno troškove prekograničnih kapaciteta jer bi u tom slučaju tu vrstu rizika preuzeo trgovac. EP HZ HB jedan od pokretača te inicijative, a sve kako bismo domaći MW iz naše države prodali po što većoj cijeni i na taj način ostvarili što veću dobit kako za EP HZ HB tako i za BiH u cijelosti. Mi danas samo neizravno sudjelujemo na burzama preko posrednika jer bez registriranja posebne kompanije za trgovinu u EU ne možemo trgovati na burzama u Uniji. U svakom slučaju, u posljednje vrijeme razmatramo i tu opciju da se širimo i na te burze, što je već i bilo predstavljeno više puta na našim dosadašnjim međunarodnim regionalnim konferencijama REK Mostar u posljednje dvije godine, kao najvećim energetskim skupovima u BiH kada je u pitanju tržište električne energije.

U razvojnim planovima EP HZ HB bitno mjesto zauzimaju solarne elektrane, recite nam nešto o tome?

– Provedbom razvojno-istraživačkoga projekta, koji ima za cilj razvoj modularne platforme koja će prediktivno upravljati energijom, koordinirati s energetskim mrežama i u konačnici omogućiti integraciju većeg broja objekata, mi smo na svom poslovnom objektu u Tomislavgradu predstavili jedinstven primjer primjene suvremenih tehnologija i realizacije obnovljivih izvora energije sagledavajući to iz više kutova. To su ugradnja opreme i pripadajućih modula projekta, prelazak predmetnoga objekta iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i stvara nove informacije koje će služiti za upravljanje opskrbom i potrošnjom te se takvim sustavom pametne koordinacije trošila na razini zgrade i na razini mreže može predvidjeti smanjenje potrošnje koje je nužno tijekom vršnih razdoblja. S druge strane, spomenuti sustav kao takav u završnici će biti rijedak primjer provedbe raznih oblika obnovljivih izvora energije na jednom mjestu.

Uskoro ćemo imati jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. O čemu je riječ?

– Priključivanjem obnovljivih izvora, zgrada, tj. naš objekt u Tomislavgradu postaje aktivni element mreže i u ovom slučaju jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. Osim spomenutog obnovljivoga sustava energije, ova zgrada je ujedno i centar za upravljanjem prve VE u BiH Mesihovina i buduće CHE Vrilo te time još jednom dokazujemo jedinstven primjer provedbe više proizvodnih sustava s različitim oblicima obnovljivih izvora energije na jednom mjestu. Uz razvoj spomenute softverske platforme, također je izvršena integracija obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih elektrana, kao i autonomnoga baterijskog sustava za pohranu energije, čime se žele istražiti dodatne mogućnosti korištenja suvremenih tehnologija koje će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti dostupnije širem krugu korisnika, čime se EP HZ HB ponovno stavio u vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu koji se i nakon ovih aktivnosti može pohvaliti činjenicom da svi proizvodni kapaciteti u sastavnici EP HZ HB pripadaju sustavima obnovljivih izvora energije.

Sve navedeno predstavlja perspektivu korištenja energije sunca?!

– Fotonaponske ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Eksponencijalni rast proizvodnje fotonaponskih ćelija, uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije, predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije sunca. Karakteristika dnevne proizvodnje energije proizvedene iz solarnih elektrana se u nekim dijelovima razmjerno podudara s karakteristikom potrošnje električne energije u elektroenergetskom sustavu te se solarne elektrane kao takve približavaju konceptu pametnih mreža koje kao jedan od osnovnih koncepata imaju zahtjev da se trenutačna potrošnja prilagođava trenutačnoj proizvodnji, a ne obrnuto, kako to poznaje konvencionalni elektroenergetski sustav.

Što pokazuju analize, je li bolje bazirati se na hidroelektrane, vjetroelektrane ili, pak, solarne ili drugo?

– Za Elektroprivredu HZ HB, koja je do izgradnje prve vjetroelektrane u BiH koristila samo hidroenergiju te koja i dalje predstavlja daleko najveći udio u ukupnoj bilanci proizvodnje el. energije EP HZ HB, godišnji dijagram proizvodnje iz solarnih elektrana je gotovo u potpunosti kompatibilan s dijagramom proizvodnje hidroelektrana – u ljetnim mjesecima, kada je hidrologija najlošija i time proizvodnja hidroelektrana najmanja, solarne elektrane proizvode najviše. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH u Mostaru organizirali su Agromediteranski zavod FBiH i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, uz predstavljanje 44 rada stručnjaka iz BiH, RH, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

– Ovo je prigoda da vidimo prošlost vinove loze i sagledamo sadašnjost. Nadam se kako ćemo na ovom skupu trasirati i put za budućnost vinogradarstva i vinarstva u BiH – kazao je dekan fakulteta – organizatora, Ivan Ostojić. Istaknuo je kako taj fakultet od ove akademske godine uvodi diplomski studij vinogradarstva i vinarstva, što će zasigurno doprinijeti zahtjevima tržišta regije na tom polju.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković kazao je kako je vinogradarstvo i vinarstvo u BiH jedan od sektora na koji osobito Hercegovina računa u budućem razvoju, a u prvome redu se mnogo očekuje od otvaranja BiH prema EU. Istaknuo je potrebu konačnog uređenja zakonodavno-pravnog okvira, odnosno donošenja novog zakona o vinu, usklađenoga sa smjernicama EU-a te 17 provedbenih pravilnika u tom zakonu.

– Posljednji znanstveno-stručni skup bio je 1986., prije točno 32 godine u Neumu. Nekada davno smo u BiH imali 6040 hektara vinograda, i to 1912., pred posljednji rat 1991. godine 5781 hektar, a sada tek 3580 hektara po procjeni našeg vinogradarskoga katastra u zavodu. Dakle, cilj je dosegnuti onu famoznu brojku od 10.000 hektara, koju smo zapisali u strategiji razvoja poljoprivrede – kazao je Ivanković.

Uime hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića obratio se premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, koji je i otvorio skup, ustvrdivši kako je vinogradarstvo staro koliko i Hercegovina.

– Vinogradarstvo, vinarstvo i poljoprivreda općenito mogu i moraju biti nositelji našega sveukupnog gospodarskog razvoja. Vlada HNŽ-a snažno je opredijeljena za snažniji gospodarski razvoj, a upravo u poljoprivredi vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrirane strategije razvoja županije do 2020. Naši djedovi su živjeli za vinovu lozu i vino, a mi, baštineći njihovu tradiciju i znanja, možemo dobro živjeti i od vinove loze i od vina – kazao je Herceg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari