Pratite nas

BiH

EU i SAD pozvali na dogovor o izmjenama izbornog zakona u BiH

Objavljeno

na

Posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark i američka veleposlanica Maureen Cormack pozvali su u zajedničkoj objavi u četvrtak političare u toj zemlji na postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kako bi se zaštitila prava svih konstitutivnih naroda prigodom izbora izaslanika u Domu naroda, upozoravajući da bi u suprotnom moglo doći do ozbiljne političke krize.

Navodeći kako je ostalo svega nekoliko tjedana do raspisivanja općih izbora, Wigemark i Cormack, koji su posljednjih tjedana organizirali više sastanaka s vodećim bošnjačkim i hrvatskim političarima u BiH, istaknuli su kako je sve manje vremena za izmjene Izbornog zakona te su konstatirali kako nedostaje politička volja za kompromisom.

„Veoma smo zabrinuti činjenicom da bosanskohercegovački lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će jako teško formirati institucije vlasti“, navodi se u zajedničkom stavu američke veleposlanice i posebnog predstavnika EU u BiH.

Pri tome su istaknuli kako stranci neće nametati rješenja, nego je do domaćih političara da se postigne dogovor. Upozorili su da je potrebna izmjena odredaba Izbornog zakona BiH.

Nekadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić uputio je apelaciju koju je prihvatio Ustavni sud te je naložio brisanje odradaba Izbornog zakona jer su omogućavale manipulacije i preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka te dovodio u nesrazmjer vrijednosti glasova Hrvata u sredinama gdje ih živi najviše i u sredinama gdje su u manjinskoj poziciji. Te odredbe su omogućavale da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija, u kojoj su ogromna većina Bošnjaci te živi tek 24 Hrvata, bira jedog izaslanika u Domu naroda, jednako kao i Posavska županija u kojoj je 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa iznosi čak 1400 puta.

„To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke zemljopisne zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti“, naveli u veleposlanica Cormack i posebni predstavnik Wigemark.

U zajedničkom obraćanju oni su istaknuli kako u kratkome roku do početka svibnja nije realno postići dogovor o izmjenama odredaba Izbornog zakona i Ustava BiH o načinu biranja članova državnog Predsjedništva.

Istaknuli su da te izmjene moraju biti u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, kojom je naloženo da i predstavnicima manjina treba omogućiti izbor za članove državnog vrha.

„Sada je vrijeme za lidere da pokažu svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopat će nastojanja Bosne i Hercegovine za napretkom“, istaknuli su američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Konstituiran novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Martinović predsjedavajući Doma naroda PFBiH, Čampara zamjenik

Polaganjem svečane prisege, formiranjem Klubova konstitutivnih naroda te kluba Ostalih te izborom rukovodstva doma, konstituiran je novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

I u novom sazivu ostao je nepopunjem Klub izaslanika iz reda srpskog naroda, jer u pojedinim županijama jednostavno nema zastupnika iz ovog naroda te ih ne mogu ni delegirati u Federalni dom naroda. Tako je danas od predviđenih 58 prisegnulo ukupno 55 izaslanika. Za predsjedatelja Doma naroda izabran je Tomislav Martinović (HDZ BiH). Ova stranka inače ima i najviše izaslanika u Domu naroda, 13 od 17 u Klubu Hrvata te jednog u Klubu Srba.

Preuzimajući dužnost predsjedatelja od Lidije Bradara (HDZ BiH), Martinović se zahvalio na povjerenju kazavši kako je Dom naroda PFBIH važan segment vlasti u Federaciji, te je dodao kako je njegovo imenovanje privremeno rješenje te kako će zbog njegovih osobnih razloga ali i nekih kadrovskih rješenja njegovo mjesto uskoro preuzeti netko drugi.Iskazao je nadu da će zajedno sa ostalim izaslanicima zajednički uspjeti ovaj Dom voditi u ustavnim i zakonskim okvirima i ispuniti sve zadaće koje pred ovaj saziv budu postavljene.

Zahvalio je dosadašnjoj predsjedateljici na svemu što je uradila, kazavši da je njen imperativ bio Ustav i zakon i da je na tome ustrajala. Bradara je u svom kratkom obraćanju podsjetila na rad doma u sad već proteklom sazivu, usvojene ali i neusvojene zakone. Poslala je i sljedeću poruku: „Sviđalo se to nekima ili ne, ovo je Dom naroda Parlamenta Federacije, Dom konstitutivnih naroda i ostalih, i takav će i ostati“.

Za dopredsjedatelja iz reda bošnjačkog naroda izabran je Aljoša Čampara (SDA), dok prijedlog nekolicine zastupnika iz Kluba srpskog naroda da za dopredsjedatelja doma iz reda ovog naroda bude izabran Žarko Vujović (SDP) nije dobio potreban broj glasova te je mjesto drugog dopredsjedatelja zasad neupražnjeno.

Prije izbora rukovodstva, formirani su Klubovi naroda. Predsjednik Kluba Hrvata je Ivo Tadić (HDZ BiH), Kluba Bošnjaka Jasmin Duvnjak (SDA) , dok Klub izaslanika iz reda srpskog naroda nije izabrao predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Objavljeno

na

Objavio

Uhićenje pet osoba u Bosni i Hercegovini koje se povezuje s terorizmom za stručnjake za sigurnost i terorizam nije nikakvo iznenađenje. Takve su slučajeve i očekivali s obzirom na veliki broj ilegalnih migranata koji su na teritorij BiH ušli ili s lažnim ili bez ikakvih dokumenata.

Služba za poslove sa strancima BiH u prva je dva mjeseca 2019. godine na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, stoji u priopćenju Službe za poslove sa strancima koja, među ostalim, navodi kako su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.

Tu zadaću provode u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Neopravdane kritike

Iz Službe za poslove sa strancima objavili su samo inicijale osumnjičenih za terorizam te njihova godišta, a iz toga se može vidjeti kako je riječ o mlađim muškarcima u dobi od 22 do 34 godine.

“Riječ je o osobama G. R. Z. (34), N. S. S. (30), K. Q. (23) i F. A. A. (25), koje predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, kao i osobama Z. U. (22), S. A. (24), za koje Služba trenutačno u suradnji s partnerskim agencijama i zemljama podrijetla provodi postupak potvrđivanja identiteta, kao i utvrđivanja svih ostalih činjenica nužnih za njihovo udaljavanje s teritorija BiH, na osnovi prethodno izrečenih mjera protjerivanja”, stoji u priopćenju za javnost Službe za poslove sa strancima BiH.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za Večernji list komentirao je uhićenja petorice potencijalnih terorista kazavši da “policija još uvijek provodi istragu te ispituje uhićene o njihovim kontaktima, kako u BiH tako i izvan, te načinu dolaska do Bosnu i Hercegovinu kao i tko ih je poslao i s kojim zadatkom”.

Ministar Mektić nije mogao ulaziti u detalje jer, kako kaže, istraga je još uvijek u tijeku, ali je naglasio “kako je ovo samo početak te da policija priprema veliku akciju kako bi mogla locirati i uhititi ne samo potencijalne teroriste već i kriminalce”.

Tijekom 2018. godine u BiH je ušlo nešto više od 24 tisuće ilegalnih migranata, a ministar sigurnosti Dragan Mektić najavio je kako se i u ovoj godini može očekivati nešto slično, odnosno najmanje 25 tisuća novih migranata. Novi migrantski val u Bosni i Hercegovini očekuju na proljeće.

Unatoč raznim kritikama civilnih društava kao i nekih institucija iz Zapadne Europe na rad hrvatske policije o tome kako se hrvatska policija na brutalan i nehuman način odnosi prema migrantima te traženjima da se otvori granice, hrvatska je policija, nakon uhićenja tih petero potencijalnih terorista, pokazala kako oni samo štite državnu granicu te nacionalni interes ne samo Hrvatske već i EU.

Da se teroristi najlakše mogu infiltrirati među migrante, dokazao je i teroristički napad u Parizu 13. i 14. studenog 2015., u kojem je smrtno stradalo 137 osoba, a svi su teroristi prošli balkanskom rutom. Prebacivanje terorista s migrantima nije problem s obzirom na to da ISIL nema problema s financiranjem.

Visoki američki dužnosnik nedavno je izjavio za američke medije kako je više od tisuću boraca pripadnika terorističke organizacije Islamske države pobjeglo iz Sirije i Iraka noseći sa sobom gotovinu u iznosu od 200 milijuna dolara te kako se borba protiv terorista ne treba voditi samo na teritoriju Sirije i Iraka već diljem svijeta.

Paradoksalna situacija u BiH: Migrante smjestili nadohvat oružja i streljiva!

Uhićenja u suradnji sa SAD-om

“Svakako da bi Hrvatska, nakon ovih uhićenja, trebala dodatno pojačati razinu sigurnosti i još više pojačati kontrolu granice”, kazao je za Večernji list stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ističući kako nije ništa novo da je preko “Bosne” potencijalnim teroristima trenutno najlakše ući u Europu.

“To nije prva, a vjerojatno ni zadnja takva situacija s obzirom na to da je tu još od rata ostalo ljudi koji su došli s Bliskog istoka i te se veze sa svojim okruženjem nisu pogubile, ostale su, a vjerojatno su se još i razvile.

Ako je to uhićenje izvela policija BiH, sumnjam da je to bilo bez ikakvih dokaza, a vrlo je izvjesno da su partnerske službe, američke (CIA) i druge, dale određene naznake koje ipak malo dublje prate te potencijalne međunarodne teroriste”, kazao je Cvrtila napominjući kako i Hrvatska tu može biti u velikom problemu s obzirom na to da najdužu granicu ima upravo s BiH i ističući kako “kritične točke na granici nisu zatvorene nikako, ni hermetički ni fizički, te kako je još 2015. trebalo krenuti u procjenu najkritičnijih točaka i njih zatvoriti.”

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari