Pratite nas

BiH

EU i SAD pozvali na dogovor o izmjenama izbornog zakona u BiH

Objavljeno

na

Posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark i američka veleposlanica Maureen Cormack pozvali su u zajedničkoj objavi u četvrtak političare u toj zemlji na postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kako bi se zaštitila prava svih konstitutivnih naroda prigodom izbora izaslanika u Domu naroda, upozoravajući da bi u suprotnom moglo doći do ozbiljne političke krize.

Navodeći kako je ostalo svega nekoliko tjedana do raspisivanja općih izbora, Wigemark i Cormack, koji su posljednjih tjedana organizirali više sastanaka s vodećim bošnjačkim i hrvatskim političarima u BiH, istaknuli su kako je sve manje vremena za izmjene Izbornog zakona te su konstatirali kako nedostaje politička volja za kompromisom.

„Veoma smo zabrinuti činjenicom da bosanskohercegovački lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će jako teško formirati institucije vlasti“, navodi se u zajedničkom stavu američke veleposlanice i posebnog predstavnika EU u BiH.

Pri tome su istaknuli kako stranci neće nametati rješenja, nego je do domaćih političara da se postigne dogovor. Upozorili su da je potrebna izmjena odredaba Izbornog zakona BiH.

Nekadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić uputio je apelaciju koju je prihvatio Ustavni sud te je naložio brisanje odradaba Izbornog zakona jer su omogućavale manipulacije i preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka te dovodio u nesrazmjer vrijednosti glasova Hrvata u sredinama gdje ih živi najviše i u sredinama gdje su u manjinskoj poziciji. Te odredbe su omogućavale da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija, u kojoj su ogromna većina Bošnjaci te živi tek 24 Hrvata, bira jedog izaslanika u Domu naroda, jednako kao i Posavska županija u kojoj je 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa iznosi čak 1400 puta.

„To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke zemljopisne zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti“, naveli u veleposlanica Cormack i posebni predstavnik Wigemark.

U zajedničkom obraćanju oni su istaknuli kako u kratkome roku do početka svibnja nije realno postići dogovor o izmjenama odredaba Izbornog zakona i Ustava BiH o načinu biranja članova državnog Predsjedništva.

Istaknuli su da te izmjene moraju biti u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, kojom je naloženo da i predstavnicima manjina treba omogućiti izbor za članove državnog vrha.

„Sada je vrijeme za lidere da pokažu svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopat će nastojanja Bosne i Hercegovine za napretkom“, istaknuli su američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatski logoraši u BiH: Prikrivaju se presude protiv bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Udruženje hrvatskih logoraša u Bosni i Hercegovini oštro je u ponedjeljak prosvjedovalo što Sud Bosne i Hercegovine uopće nije objavio drugostupanjsku osuđujuću presudu protiv nekadašnjih zapovjednika i čuvara u logoru bošnjačke Armije BiH za Hrvate sjeverno od Mostara, tvrdeći da se na taj način prikrivaju ratni zločini protiv Hrvata.

Kako su izvijestili iz udruge logoraša prizivno vijeće Suda BiH izreklo je tijekom rujna drugostupanjsku presudu u predmetu Enes Ćurić i drugi za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva za zločine počinjene u sjevernom dijelu Mostara, pretežno mjestima Potoci, Kuti-Livač.

Tako je bivšim zapovjednicima logora te stražarima Enesu Ćuriću kazna zatvora s pet povećana na osam godina zatvora, Ibrahimu Demirović je s 10 na 13 godina zatvora, a Habibu Čopelju s dvije na pet godina zatvora.

“Ono što je čudno u cijeloj priči jest činjenica da je ova odluka donešena još u rujnu ove godine, ali je Sud BiH nije objavio”, naveli su u Udruzi hrvatskih logoraša u BiH. Postavili su pitanje je li se na taj način nastoji iskriviti istina o zadnjem ratu u BiH.

“Smije li se o žrtvi, torturama, silovanjima i drugim ratnim zločinima nad Hrvatima u proteklom Domovinskom ratu javno govoriti u Bosni i Hercegovini?”, naveli su u priopćenju.

Oštro su prosvjedovali protiv Suda BiH zbog prikrivanja pravomoćne presude.

“Zašto se, poštovani predsjedniče Suda BiH, ne objavljuju presude u kojima stoji istina o ratnim zločinima, nečovječnom postupanju, prisilnom zatvaranju i silovanju, žrtvi i torturama koju su prošli Hrvati u Bosni i Hercegovini?”, pitaju se hrvatski logoraši.

(Hina)

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari