Pratite nas

EU i SAD su svjesni da ovakva zemlja ne funkcionira i da se mora preurediti

Objavljeno

na

Kandidatkinja HDZ-ove liste za Europski parlament Željana Zovko, koja je i savjetnica predsjedatelja Vijeća ministara BiH, u županjskoj Posavini obišla je poplavljena područja te razgovarala s lokalnim vlastima kako se može pomoći ugroženima. Vremenska kataklizma u značajnoj je mjeri promijenila pozornost javnosti s izbora za Europski parlament.

Zovko se nalazi na devetome mjestu liste koju predvodi HDZ Hrvatske. Izbori za Europski parlament su u nedjelju, 25. svibnja, a na njima će moći glasovati i hrvatski državljani s pravom glasa u BiH. Svi oni koji su se prethodno registrirali mogu glasovati jer se njihovo ime nalazi na popisu, a svi drugi morat će pričekati na potvrdu iz Zagreba.

željana zovko

Jeste li zadovoljni kampanjom za Europski parlament, kakva su očekivanja nakon što ste razgovarali s dosta ljudi i u RH i u BiH?

Iznimno sam zadovoljna ovogodišnjom kampanjom za Europski parlament. Tijekom proteklih mjesec dana obišla sam većinu područja u Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj gdje žive Hrvati podrijetlom iz BiH. Razgovarala sam s brojnima od njih i upoznala ih sa značajem izbora za Europski parlament za sve Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini.

Razumiju li ljudi općenito u Hrvatskoj s kakvim se problemima suočavaju sunarodnjaci iz BiH i ima li spremnosti pomoći da se ovdje stvari mijenjaju?

Sa sigurnošću mogu reći da ljudi u Hrvatskoj razumiju naše probleme, probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini, te su mi dali neizmjernu potporu kao jedinom kandidatu iz Bosne i Hercegovine na koalicijskoj listi HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS i ZDS. Shvaćaju trenutak vremena u kojem se nalazimo jer krajnje je vrijeme da se neriješeni problemi Hrvata iz Bosne i Hercegovine riješe kroz instituciju Europskog parlamenta.

Jeste li zadovoljni angažiranjem Zagreba u tome smislu i vaših kolega od kojih su neki na listi za Europski parlament?

Sama činjenica da je HDZ RH na svojoj koalicijskoj listi ustupio jednom mjesto kandidatu iz Bosne i Hercegovine, a HDZ BiH dao povjerenje meni govori o tome koliko je Zagreb angažiran i koliko razumije potrebu da se i glas Hrvata BiH čuje u Europskom parlamentu. Sve ostale kolege na koalicijskoj listi HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS i ZDS u svojim govorima i razgovorima s hrvatskim pukom u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj stalno naglašavaju nužnost da Hrvati iz BiH imaju svoj glas u Europi i pozivaju ljude da 25. svibnja u što većem broju izađu na birališta.

Je li vam hendikep deveta pozicija na listi za parlament Europske unije?

Čast mi je i zadovoljstvo što uopće imam priliku biti dio pobjedničke koalicijske liste HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS i ZDS za izbore za Europski parlament. Činjenica je da su hrvatski građani prepoznali kvalitetu naše liste. Prema nekim prvim anketama, jasno se može vidjeti da će naša koalicija osvojiti najveći broj mandata u Europskom parlamentu, tako da smatram da biti deveti na listi je privilegija, a ne hendikep.

Koliko je značajno da Hrvati iz BiH dobiju predstavnika u Bruxellesu, s obzirom na rastući značaj Europskog parlamenta?

Ako bih bila izabrana kao zastupnica svih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, bila bih njihov izravan glas u Europskom parlamentu i kao Hrvatica u BiH najbolje bi atrikulirala njihove interese i probleme. Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. o izvješću o napretku BiH za 2013. odražava jasan politički stav 480 zastupnika o aktualnoj situaciji u BiH. Rezolucija je nastala nastavno na izvješće Komisije i na temelju izvješća zastupnice Doris Pack te će imati utjecaj na formuliranje politike institucija EU prema BiH. Posebno su istaknuti aspekti koji se odnose na načela federalizacije, decentralizacije, ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti, suprotno trendovima koji vode u pravcu daljnje centralizacije zemlje, odnosno dovođenja u pitanje opstojnosti BiH. Rezolucija Europskog parlamenta je samo jedan od brojnih mehanizama koji se pružaju Hrvatima u BiH.

Rezolucija Europskog parlamenta pokazala je nešto drukčiji pristup prema BiH. Očekujete li da ga konačno pokažu i druga tijela Europske komisije?

Rezolucija Europskog parlamenta je prepoznala važnost rješavanja pitanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine i vjerujte da je to jako dobar put za ostale smjernice djelovanja Europske komisije i Europske unije u svojoj politici prema Bosni i Hercegovini.

Zašto je EU toliko suzdržan oko ‘novog’ pristupa prema BiH koji bi podrazumijevao i promjene Daytona, čeka li na Amerikance?

Ono što je najvažnije jeste činjenica da u čelnicima Europske unije, ali i Sjedinjenih Američkih Država postoji jasna volja i vizija da se uređenje Bosne i Hercegovine mora što prije mijenjati, ali po mjeri sva tri naroda, bez izuzetaka. Hoće li to biti novi Dayton ili nešto drugo, sasvim je nebitno, bitno je da s novim uređenjem Bosne i Hercegovine Hrvatima budu zajamčena sva prava i da se konačno riješi otvoreno hrvatsko pitanje koje čeka svoje rješenje.

Je li realno očekivati rješenja hrvatskog pitanja u okviru ubrzavanja europskoga puta za BiH?

Europski put BiH je jedini ispravan put za ovu zemlju i mi od tog puta ne odustajemo. Bosna i Hercegovina samo kao zemlja ravnopravnih Hrvata u njoj može uspjeti na putu k Europskoj uniji i jedino na taj način uređena može pristupiti europskog obitelji. Mi ne odustajemo od Europe.

Hrvatski građani u BiH glasovat će na četiri lokacije, koliko objektivno možete dobiti glasova u BiH i očekujete li glasove i iz Hrvatske?

Nisam zadovoljna brojem biračkih mjesta koja su na raspolaganju Hrvatima u Bosni i Hercegovini i smatram da se to što prije treba promijeniti. S obzirom na slabiju protočnost biračkih mjesta i malog broja istih, svi Hrvati u Bosni i Hercegovini s pravom glasa neće moći izaći na birališta. Ono što je jako važno su upravo glasovi Hrvata iz Hrvatske koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine na koje možemo računati i hvala im na tome.

ZK/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Skupština Uljanika iskazala nepovjerenje Upravi

Objavljeno

na

Objavio

Dioničari Uljanika na redovitoj glavnoj skupštini održanoj u utorak u Puli nisu prihvatili izvješća nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće uprave i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

Nepovjerenje upravi Uljanika je iskazalo 77 posto prisutnih dioničara, među kojima najveći udio drže sami bivši i sadašnji radnici, gotovo 47 posto.

Ustvrdivši kako se ova skupština odvija u nedvojbeno najtragičnijim trenucima za Uljanik, predsjednik uprave Gianni Rossanda jasno je poručio kako za sudbinu Uljanik grupe nema puno vremena te kako u ovom trenutku treba “ili donijeti odluku o novom strateškom partneru ili pak treba ići dalje s predloženim programom restrukturiranja”.

“Treće varijante nema, ne postoji varijanta stečaja. U zabludi smo svi ako mislimo da će biti stečaja, jer po odlukama Europske komisije pri davanju ‘rescue aida’, a nakon što je Uljanik dobio 96 milijuna eura ‘rescue aida’ početkom godine, opcija je samo likvidacija (ako se kredit ne vrati). Uvjeren sam da do toga neće doći, ali moramo nastupiti svi skupa, sa mnom ili bez mene”, kazao je Rossanda obraćajući se dioničarima na glavnoj skupštini društva, koji su predstavljali 67,96 posto temeljnog kapitala.

Hloverka Novak Srzić: Kako je Ivan Jakovčić Nino – postao NekretNino

Govoreći o stanju u Uljaniku nakon održane izvanredne skupštine 16. veljače, Rossanda je istaknuo kako je potencijalni strateški partner Danko Končar izabran zajedno s nadzornim odborom te kako je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i tadašnjom ministricom Martinom Dalić do sredine travnja bila intenzivna.

“Nismo se uvijek slagali ali je u tom razdoblju bilo više sastanaka s upravom, nadzornim odborom i sindikatima. No, nakon što smo dobili strateškog partnera i nakon što se počeo izrađivati program restrukturiranja, proces se počeo usporavati”, naglasio je predsjednik uprave Uljanika dodavši kako je do sada bio uvjerenja da se intenzivno radi na tom programu, ali kako od danas mora konstatirati da nakon zadnjih izjava ministra gospodarstva Darka Horvata u to više nije siguran.

“Nakon ministrove izjave da je njemu nepoznato kako je moguće raditi tri broda na dva navoza, onda moram zaključiti da on ili nije ni pogledao taj program restrukturiranja ili ne zna baš ništa o brodogradnji. To su činjenice”, rekao je Rossanda.

Dodao je kako je Uljanikov program restrukturiranja daleko manji u iznosu nego što je bio pojedinačno za ostala brodogradilišta te kako će ukupna davanja nakon potencijalnog izvršavanja programa biti jedva dvije trećine onoga što su dobila druga brodogradilišta.

“Stvar je dobre volje, stvar je odluke i mi čekamo tu odluku. Nema puno vremena, trebamo odluku o novom strateškom partneru ukoliko ga država ima, a sam ministar je u više navrata rekao da razgovara s potencijalnim partnerima, ali treba nastaviti s predloženim programom, jer treće varijante nema”, zaključio je Rossanda.

Ponovio je kako je program restrukturiranja jedini izlaz iz ove situacije. Na tom tragu nastavio je daljnje izlaganje, koje se ukratko može svesti na to da je program restrukturiranja s Dankom Končarom jedini put da Uljanik preživi. On je pred dioničarima rekao i kako je ideja njegova menadžmenta bila da se na prostoru Arsenala napravi marina za mega jahte, no da je “Končareva želja bila drugačija”.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila povjerenik Sindikata metala Hrvatske u Uljaniku i dioničar Đino Šverko pozvao je Vladu da objelodani ime potencijalnog novog strateškog partnera te da pomogne oko isplate plaća za rujan, dok je jedan od prisutnih dioničara predložio kako bi najbolje za Uljanik bilo kada bi svi mali dioničari predali svoje dionice državi pa neka ona odluči o sudbini Uljanika. Na to mu je pravnik Uljanika odgovorio kako to nije moguće, jer dioničari mogu isključivo prodati svoje dionice koje su u njihovom privatnom vlasništvu.

Inače, na glavnoj skupštini Uljanika primjetno je bilo da, za razliku od veljače ove godine, nema predstavnika Ministarstva gospodarstva.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Miro Bulj: Uvesti reda među teleoperatere pri postavljanje baznih stanica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj prozvao je u utorak Vladu da je neargumentirano odbila njegove prijedloge izmjena zakona o graditeljstvu i o elektroničkim komunikacijama, kojima je htio uvesti red među teleoperatere pri postavljanju baznih stanica s istim standardima zaštite zdravlja i pravom građana na odlučivanje kao u ostalim europskim zemljama.

“Zajedno s Hrvatskom udrugom za zaštitu od elektromagnetskog zračenja dao sam u proceduru dvije zakonske inicijative kako bismo uveli red među teleoperaterima, no Vlada je na oba dala negativno mišljenje”, rekao je Bulj na konferenciji za novinare u Saboru.

Bulj: Plaćaju li teleoperateri pravo služnosti bit će novca za zdravstvo i školstvo

Istaknuo je kako tim zakonskim inicijativama traži da se teleoperateri u Hrvatskoj ponašaju kao u državama odakle dolaze i plaćaju pravo služnosti, pa će, tvrdi, biti novca za zdravstvo i školstvo.

“Od 2014. godine 400 jedinica lokalne samouprave dalo je zahtjeve da teleoperateri plaćaju pravo puta ili pravo služnosti. No, od HAKOM-a je odobreno da imaju pravo služnosti samo njih 70. Bez obzira što su teleoperateri dužni plaćati pravo služnosti, jedinice ih moraju tužiti da bi došli do svog novca”, rekao je Bulj.

Upozorio je kako se bazne stanice postavljaju po bolnicama, školama, diljem Hrvatske, a da su ljudi nemoćni u svojim prosvjedima. Podsjetio je na aktualni primjer u zadarskom naselju Borik, gdje su bazne stanice postavljene na zvoniku, pa su građani prozivali i biskupa i zadarskog gradonačelnika da stanu uz narod, a ne uz teleoperatere. “Biskup mora biti pastir naroda, a ne pastir teleoperatera”, poručio je.

Predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zdravko Anđel zamjera odbijenici Vlade na Buljev prijedlog da pravilnikom o jednostavnim građevinama više ne bude omogućeno postavljanje krovnih prihvataantenskih baznih stanica bez građevinske dozvole.

Upozorio je da, s obzirom da građevinska inspekcija nije nadležna zaantenske prihvate, lokalne jedinice nemaju svoje inspekcije da kontroliraju je li nešto usklađeno s provedbenim planovima, pa je ostao je zrakoprazni prostor u kojem država nema instrumente da ukloni nezakonito postavljene bazne stanice.

Anđel: Ministarstvu zdravstva je briga o zdravlju na zadnjem mjestu

“Mi smo kao udruga prisustvovali izradi aktualnog Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskog polja i mogli smo utvrditi da Ministarstvo zdravstva jedino vodi brigu da u Pravilnik ne uđe nešto što bi škodilo teleoperaterima, dok je briga o zdravlju na zadnjem mjestu”, zaključio je Anđel.

I Ankica Kosovec Krželj iz iste udruge upozorava kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja nema obaveznu javnu raspravu s lokalnim stanovništvom o lokacijama baznih stanica, naglasivši da je Svjetska zdravstvena organizacija službeno zauzela stav da su te stanice potencijalni uzrok raka kod ljudi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari