Pratite nas

EU izborima počinje demontaža nenarodne vlasti i ljudi koji s Hrvatskom nemaju ništa

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je u govoru na predizbornom skupu koalicije HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS za izbore za Europski parlament kako je HDZ poduprt svojim koalicijskim partnerima spreman preuzeti vlast u Hrvatskoj i hrvatskom narodu vratiti nadu i izgubljeno dostojanstvo.

Večerašnjim predizbornim skupom u Ružičkinoj kući ta je koalicija počela predizbornu kampanju za EU parlament. “Krećemo iz našeg ponosnog i napaćenog Vukovara koji je naša najveća emocija i nezacjeljena rana”, kazao je Karamarko poručivši kako izborima za EU parlament počinje “demontaža jedne nenarodne vlasti i ljudi koji s Hrvatskom nemaju ništa”.

“Jao onima koji svoj stranački i partikularni interes stavljaju ispred interesa hrvatskog naroda i države”, kazao je ustvrdivši kako je vladajuća koalicija predvođena SDP-om unazadila Hrvatsku. Ne nude nikakva kvalitetna rješenja osim “standardne želje da svjetonazorno promijene hrvatski narod”, rekao je Karamarko.

Po njegovim riječima, sve je u Hrvatskoj krenulo po zlu izjavom “o stranci opasnih namjera,” a završava izjavom “o slučajnoj državi” i “državi drugoga reda”.

Smatra da upravo zahvaljući politici koju provodi aktualna vlada u Hrvatskoj danas “trećina stanovnika spada u kategoriju sirotinje, a 15 posto u kategoriju bijede”.

Karamarko je rekao i kako očekuje da koalicija predvođena HDZ-om na predstojećim izborima za Europski parlament osvoji minimalno šest zastupničkih mjesta.

“U usponu smo i to nam pokazuju sve ankete, a rast ćemo i dalje”, kazao je Karamarko odgovarajući na novinarska pitanja.

Odgovarajući na novinarsko pitanje je li spreman u interesu boljitka Hrvatske sjesti i razgovarati s predsjednikom SDP-a i Vlade Zoranom Milanovićem, Karamarko je kazao kako njemu nije problem sjesti i razgovarati s bilo kime na svijetu, ali tu je, kako je kazao, “problem sugovornika”.

“Treba li razgovarati s onima koji uporno svojim pogrešnim potezima urušavaju hrvatsko gospodarstvo”, zapitao je Karamarko. Dotaknuo se i planiranog outsourcinga, odnosno izdvajanja neosnovnih djelatnosti javnog sektora, ocijenivši kako se time neće ništa postići.

“Gurnut će ih u sustav kojim upravljaju mali i srednji poduzetnici koji su i sami ugroženi poreznom politikom vlade i vrlo brzo će se i oni koji su ih primili i oni koji su ušli u takav sustav naći u velikim problemima”, kazao je Karamarko.

Na skupu su govorili i kandidati koalicije za zastupnike u EU parlamentu. Nositelj liste Andrej Plenković je Vladi zamjerio “izostanak zdravog razuma” jer u protivnom, kako je kazao, sigurno ne bi bila uporna u postavljanju dvojezičnih ploča po Vukovaru kojima se protive svi građani Hrvatske kojima su Vukovar i Hrvatska na srcu.

Posebno srdačno pozdravljena je kandidatkinja i predsjednica HSP-a  Ante Starčevića Ruža Tomašić. HDZ je lokomotiva, a ostali koalicijski partneri vagoni i to je “vrlo dobra kompozicija,” poručila je.

Govorili su i predsjednik HSS-a Branko Hrg, te vukovarsko-srijemski župan i predsjednik županijskog HDZ-a Božo Galić i predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna.

Predizbornim skupom u Ružičkinoj kući koalicije HDZ-HSS-HSP AS-BUZ HDS-ZDS počela je predizborna kampanja te koalicije za EU parlament.

hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari