EU pomaže BIH i Srbiji sa 65 milijuna eura za saniranje posljedica nakon poplava
Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, Europska unija (EU) nastavlja pružati pomoć u borbi s posljedicama ove elementarne nepogode, priopćeno je iz Europske komisije, a prenosi Delegacija EU u BiH.
Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Europska komisija izdvojila je dodatnih 65 milijuna eura za saniranje posljedica nakon poplava.
Od tog iznosa, tri milijuna je za humanitarnu pomoć najugroženijima u obje zemlje, i to za njihove najhitnije potrebe, naročito za prehrambene artikle, zdravstvenu zaštitu i sredstva za čišćenje, prvu pomoć i zbrinjavanje.
Prioritet je snabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za piće i osnovnim hitno potrebnim artiklima kao što su: deke, madraci, kreveti, posteljina, aparati i sredstva kao što su isušivači vlage radi saniranja oštećenih kuća.
Ova sredstva bit će upućena posredstvom Crvenog križa/Crvenog polumjeseca i ostalih partnerskih organizacija na terenu.
Preostali iznos od 62 milijuna eura predviđena je za obnovu i humanitarne potrebe u pogođenim područjima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.
EU je opredijeljena nastaviti pružanje pomoći i u srednjoročnom i u dugoročnom razdoblju novim IPA sredstvima koja će biti izdvojena za razdoblje 2014-2020.
Točan djelokrug i iznos bit će utvrđeni na osnovu sveobuhvante procjene potreba, koja se očekuje u predstojećim tjednim kako bi sredstva bila raspoloživa objema zemljama tijekom ljeta.
Dva tima civilne zaštite EU pomažu u koordiniranju isporuke pomoći u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Europska komisija također sufinancira troškove transporta pomoći i organima vlasti osigurava satelitske snimke poplavljenih područja.
Direkt
Što vi mislite o ovoj temi?
Šport
Hrvatski kadeti u finalu Europskog prvenstva u košarci
Hrvatska reprezentacija košarkaša do 16 godina borit će se za zlatno odličje na Europskom prvenstvu u Novom Sadu, gdje su naši kadeti u petak u polufinalu pobijedili vršnjake iz Francuske sa 65-58 (16-12, 21-19, 17-12, 11-15).
Izabranici Milana Karakaša bili su nadmoćni većim dijelom utakmice, imali su u završnici treće četvrtine i 14 koševa prednosti koju su uspjeli obraniti u posljednjih deset minuta, iako su Francuzi, ponajviše zahvaljujući preciznom vanjskom šutu, došli i na samo tri poena zaostatka (57-54).
No, u završnici su hrvatski košarkaši pokazali mirnoću i izborili mjesto u finalu u kojem će im suparnici biti bolji iz polufinalnog dvoboja Turske i Španjolske.
Najzaslužniji za pobjedu nad Francuzima bili su Roko Prkačin sa 21 košem i 15 skokova, kapetan Matej Bošnjak koji je ubacio 16 poena uz 11 skokova, Boris Tišma je postigao 14, koševa, a Ivan Perasović 13.
Bit će to četvrto finale za Hrvatsku u ovom uzrastu, a u dosadašnja tri finalna nastupa hrvatski kadeti su sva tri puta osvajali zlatno odličje.
Finale u Novom Sadu je na rasporedu u subotu, s početkom u 20.30 sati.
(Hina)
Što vi mislite o ovoj temi?
Politika
Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva
Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!
I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.
U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs
Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.
“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.
Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.
S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.
S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.
Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?
Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.
A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.
Izvor: narod.hr
